Šesti Međunarodni kongres o ruralnom turizmu, koji se održava od 10. do 13. travnja 2024. godine u hotelu Le Meridien Lav okupio je oko 300 sudionika iz 28 zemalja, među njima brojne znanstvenike i stručnjake iz segmenta ruralnog turizma. Tako je Splitsko-dalmatinska županiju za koju su govornici istaknuli da je županija s najviše obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava već treći puta domaćin kongresa. Dijana Katica predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo i predsjednica organizacijskog odbora kongresa, naglasila je kako je čovjek ključ uspjeha u turizmu te kako su Organizacijski i Programski odbor ovog kongresa uložili puno truda kako bi osmislili zanimljiv program, kojim ćemo ponovno pomaknuti već visoko postavljene granice ruralnog turizma. Slogan šestog Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu je Ruralni turizam: održiv, digitalan, uključiv.
„Znamo kako je Hrvatska turistička zemlja s impresivnim brojkama, koja je uglavnom bila prepoznata po suncu i moru. Ponosni smo što posljednjih godina sve više postajemo prepoznati i po različitosti naših destinacija te brojnim inicijativama u ruralnim područjima koja se sve više razvijaju. Zahvaljujući tome, sve rjeđe govorimo turistička sezona, a sve češće turistička godina. Kroz brojne aktivnosti poput Kongresa, edukacija, nagrade Suncokret ruralnog turizma, europske kulturne rute putujemo po cijeloj našoj domovini i različitim državama gdje susrećemo divne ljude. Ponosni smo što imamo privilegiju upoznavati krajeve, a prije svega divne ljude koji žive i rade ruralni turizam“, istaknula je Dijana Katica.
Izraditi viziju razvoja
Katica je podsjetiti na zaključke 5. kongresa održanog prije dvije godine Cavtatu. „Nužno je formirati stručno Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za razvoj ruralnog turizma koje bi koordiniralo suradnju s nacionalnim i lokalnim institucijama, posebno zbog intenzivne potražnje za individualiziranim oblicima turističke ponude što ruralni turizam i jest. Važno je snažno poticati zelenu i digitalnu tranziciju na ruralnim područjima Hrvatske u cilju jačanja samodostatnosti proizvedene hrane te njenog plasmana na tržištu Hrvatske.Potrebno je izraditi viziju razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj s detaljnim akcijskim planom te naglaskom na proizvodnju hrane i organizaciju ugostiteljskih i turističkih usluga na mjestima proizvodnje hrane te konzumaciju iste što bliže mjestima njene proizvodnje“, podsjetila je Dijana Katica koja je dodala kako je nužno usmjeravati daljnji razvoj ruralnog turizma u cilju formiranja, brendiranja i promoviranja prepoznatljivih ruralno-turističkih destinacija.“ U kreiranju novog turističkog brenda Hrvatske, nužno je izići iz okvira stereotipnog prikazivanja Hrvatske kao isključivo mediteranske, odnosno jadranske destinacije te uz ostalo promovirati hrvatski način života. Mladi i žene snažni su pokretači razvoja ruralnih područja pa njihovim osnaživanjem možemo dodatno osnažiti i naš ruralni turizam te da u skladu s ovogodišnjim sloganom Kongresa postane održiv, digitalan i uključiv. Hrvatski iseljenici i njihovi potomci, koji su sentimentalno i suvlasnički vezani uz hrvatske ruralne prostore, predstavljaju važan segment turista, ali i potencijalnih ulagača u njihov razvoj, obnovu i pokretanje turističkih proizvoda i usluga“, istaknula je Dijana Katica koja je najavila 7. Međunarodni kongres koji će se održati u travnju 2026. godine.
Važnost ruralnih područja
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju kazala je kako se na europskoj razini pokušava istaknuti važnost doprinosa poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja u izgradnji ekonomske stabilnosti, očuvanju okoliša, bioraznolikosti, borbe protiv klimatskih promjena.
„U kontekstu brojnih kriza, kroz koje posljednjih godina prolazimo, konkurentnost i opstanak poljoprivrede i ruralnog turizma postali su iznimno važna tema, kako za Hrvatsku i Europsku Uniju tako i za čitavi svijet. Ruralna područja su okosnica sigurne Europe, jer osiguravaju samodostatnost u proizvodnje te opskrbu zdravom i sigurnom hranom“, istaknula je Šuica, koja je dodala da svi želimo imati bolji, održiviji i inovativniji turizam, koji igra vrlo važnu ulogu u gospodarstvu EU i generira dodanu vrijednost. „U svemu tome, ruralni turizam igra vrlo važnu ulogu. U Europskoj Uniji ruralni turizam ima udjel od 45 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima. U Hrvatskoj je taj udjel je oko 68 posto. EU ulaže značajna sredstva za razvoj poljoprivrede. Hrvatskoj poljoprivredi je na raspolaganju 3,8 milijardi eura iz EU fondova. Hrvatska je aktivna i u implementaciji dugoročne vizije razvoja ruralnih područja, koju je Europska komisija donijela u ovom mandatu . U ovoj viziji je naglašeno kako treba voditi računa o sinergijama turizma i ostalih grana gospodarstva.Na budućnost ruralnog turizma značajno utječu i demografske promjene čija je posljedica manjak radne snage . Demografske promjene se pogotovo vide u iseljavanju nastalom nemogućnošću zapošljavanja i obrazovanja“, istaknula je Dubravka Šuica.
Mali udjel žena nositelja
Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika istaknula je kako poljoprivreda i turizam idu te da su te dvije gospodarske grane povezane i isprepletene. Otprilike 10 milijuna poljoprivrednika živi u EU i oni zapošljavaju oko 40 milijuna radnika. To je jasan pokazatelj o značaju poljoprivredno-prehrambenog sektora. Hrvatska ima oko 124 tisuće OPG-ova te oko 170 tisuća poljoprivrednih gospodarstava. Mladih poljoprivrednika je oko 14 posto, što je nešto više od u prosjeka EU koji iznosi 12 posto . Muškarci su nositelji oko 70 posto obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava čime mi u Hrvatskoj ne bi smjeli biti zadovoljni. Važno je povećati udio žena kao nositelja“, istaknula je sunčana Glavak koja velikim uspjehom smatra to što su prošle i pretprošle godine hrvatski i mladi poljoprivrednici su osvojili 2 mjesto u izboru najboljeg EU mladog poljoprivrednika.
Marija Vučković, ministrica poljoprivrede naglasila je da se dvije točke u tri stavka u nadležnosti ministarstva poljoprivrede odnose se na potpore mladim poljoprivrednicima i potpore poljoprivrednicima u depopuliranim područjima kao kompenzacijske mjere za izgubljeni status prirodnih ograničenja. „To će pomoći održivosti poljoprivredne proizvodnje i vitalnosti ruralnih sredina“, istaknula je ministrica Vučković koja je dodala da je u posljednjih osam godina broj mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj značajno narastao. U 2018. Godini je taj broj bio ispod 18 tisuća, a ove godine ih imamo gotovo 24 tisuće,unatoč izazovnim demografskim okolnostima.Naš cilj je imati petinu mladih poljoprivrednika“, istaknula je Marija Vučković.
