‘Povjereniče što je ostalo? Epilog primjene Lex Agrokora u Agrokoru i tvrtkama u tom koncernu (4)

Jedna od većih gluposti koja se u javnom prostoru vezivala uz osnivača Agrokora Ivicu Todorića je da mu je država, čitaj HDZ, negdašnje poljoprivredne kombinate Belje, VUPIK i PIK Vinkovce poklonila za jednu kunu. Ako se potonja tvrdnja i usvoji, pa stavi u odnos s činjenicom da je u siječnju prošle godine Fortenova grupa, nasljednik Agrokora i bez Todorićevog vlasničkog učešća, prodala Belje, VUPIK i PIK Vinkovce za 333 milijuna eura, slijedi zaključak da je država oštećena za najmanje 333 milijuna eura pa se postavljaju pitanja za čiju korist je oštećena (Todorićevu sigurno nije), od koga treba tražiti odštetu (od Podravke, Fortenove ili ipak od Todorića?) i zašto to ne čini?

Gornji primjer može poslužiti kao ilustracija brojnih promašenih narativa o Todoriću i Agrokoru koji su nastavili kružiti javnim prostorom čak i nakon uvođenja izvanredne uprave u taj koncern i objave nagodbe koju je uprava predložila vjerovnicima kompanije, iznijevši podrobnosti poslovnog i financijskog položaja dužnika.
- Grupa poljoprivreda ima najmodernije proizvodne pogone koji su rasprostranjeni na njezinih više od 32 tisuće hektara zemlje i 780 hektara vinograda – navodi se u prijedlogu nagodbe vjerovnicima Agrokora čiji su autori, najblaže rečeno, bili strogo neutralni u komentiranju poslovnog modela koji je razvio Ivica Todorić pa Belje, Vupik i PIK Vinkovce kao cjelinu zasigurno ne bi častili epitetom ‘najmodernijim‘ da to ne zaslužuju.

Okupacija i sanacija

Kako se od kroničnih slavonskih gubitaša u agraru došlo do najmodernijih pogona tema je za neku drugi tekst, ali je za ovu priliku nužno podsjetiti na financijsko stanje u kojem su bivši kombinati, VUPIK, primjerice, bili kada ih je Todorić otkupio za ‘jednu kunu‘.
- U 2010. u Vupiku su se dogodile promjene u vlasničkoj strukturi društva. Većinski vlasnik postao je Agrokor d.d. sa 55,77 posto udjela. S promjenom vlasničke strukture započela su i značajna investicijska ulaganja, kako bi Vupik ponovo postao ono što je nekada bio, i u zadnjem kvartalu 2010. godine, nastavljena su ulaganja u proizvodnju, ponajviše u stočarsku i ratarsku. Ukupna ulaganja u Vupik d.d. tijekom 2010. godine iznose 323 milijuna kuna. Ostvarena dobit u 2010. godini iznosi 105.647.071 kunu dok je u 2009. godini ostvaren gubitak u iznosu od 434.505.602 kuna – navodi se u poslovnom izvješću vukovarskog kombinata za 2010.. Godinu dana prije Agrokor je kupio PIK Vinkovce ‘za nula kuna‘, plativši Hrvatskom fondu za privatizaciju za 88 posto kapitala vinkovačkog kombinata 30 milijuna kuna i obvezavši se na ulaganja od 430 milijuna kuna.

Belje je prije ulaska u sastav Agrokora 2005. prošlo, među ostalim, okupaciju Baranje s ratnim štetama i ukidanjem dijela tvrtki koje su bile u njegovu sastavu nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Početkom 2000.-tih Belje je odradilo neki oblik državne sanacije jer se dugovi tvrtke prema bankama, državnim institucijama, dobavljačima i radnicima, sukladno planu restrukturiranja Belja koji je izradila Vlada, pretvaraju u dionice Belja. Prema izvješću Državne revizije o pretvorbi i privatizaciji Belja, kompanija je u 2002. poslovala s prihodom od 667 milijuna kuna i gubitkom od 71 milijun kuna.
- Potpisivanjem ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju Agrokor se obvezao uložiti 425 milijuna kuna u pet godina. No, u tih pet godina je uloženo nešto više od 1,5 milijardi kuna – izjavio je siječnju 2011. u intervjuu za portal Agroklub tadašnji predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić.

Najveći silosi

Čak i najveći kritičari Ivice Todorića ne mogu mu zanijekati da je u bivše slavonske PIK-ove uložio najmanje ono što je obećao u kupoprodajnim transakcijama s državom jer u protivnome te tvrtke ne bi dočekale proljeće 2017. i uvođenje izvanredne uprave u Agrokor s spomenutim najmodernijim proizvodnim pogonima.
- Grupa poljoprivrede uzgaja 400 tisuća svinja i 18 tisuća grla stoke godišnje koji se prodaju prehrambenom segmentu grupe. Ima 10 mljekarskih farmi u kojima se proizvodi preko 53 milijuna litara mlijeka godišnje. U njezinim se vinogradima proizvodi prosječno deset milijuna litara vina godišnje. Kapacitet skladištenja od 450 tisuća tona u osam silosa koje segment poljoprivrede ima najveći je u Hrvatskoj. Odjel poljoprivrede zapošljava oko 2800 radnika te je ostvario prihode od 402 milijuna eura i EBITDA od 40 milijuna eura – navodi se u prijedlogu nagodbe vjerovnicima Agrokora koji je u lipnju 2018. objavio izvanredni povjerenik Fabris Peruško.

U ‘kriznoj‘ 2017. poljoprivreda Agrokora, prema prezentaciji poslovnih rezultata koncerna koju je objavila izvanredna uprava, uprihodila je 397 milijuna eura, što je za 106 milijuna eura slabiji rezultat u odnosu na 2016.. Već u 2018. PIK Vinkovci, primjerice, udvostručili su prihod u odnosu na kriznu godinu, a u 2019., kao i Belje, rade s dobiti, što znači da je riječ o zdravim kompanijama u koje je trebalo ubrizgati svježi novac kako bi isplivale iz poteškoća, što je i bio plan prezentiran u nagodbi. Uz to, prihodi svih tvrtki i OPG-ova u poljoprivredi, podsjetimo, ovise o klimatskim uvjetima s čime su povezani prinosi od uroda, ali i o kretanjima cijena na domaćem i svjetskom robnom tržištu.
- Poljoprivreda Fortenova grupe je u 2019. ostvarila rezultate bolje od planiranih, pri čemu su najbolje rezultate imali proizvodnja svinjskog mesa i povrtlarstvo – navodi se u Vladinu nefinancijskom izvješću Fortenova grupe za 2019. kada su i poljoprivredne kompanije u bivšem Agrokoru dobile prefiks plus na ‘stara‘ imena.

Izlazak iz Fortenove

U 2024., posljednjoj godini funkcioniranja agrara u Fortenova grupi, Belje plus ostvarilo je prihod od 252 milijuna eura i dobit od 2,9 milijuna eura, PIK Vinkovci plus poslovali su s prihodima od 48,5 milijuna eura i gubitkom od tri milijuna eura, a VUPIK plus zabilježio prihod od 58,6 milijuna eura i gubitak od 4,3 milijuna eura.
- Proizvodnja hrane nije visoko profitabilna djelatnost kao neke druge poput maloprodaje ili energetike, stoga poslovanje tvrtki u poljoprivredi ili posljedice vlasničkih promjena u njima, treba sagledavati u razdoblju dužem od godinu dana – ocjenjuje u osvrtu na izdvajanje agrara iz negdašnjeg Agrokora Ivo Grgić, redoviti profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Kroz dvije do tri godine, procjenjuje Grgić, moći će se donijeti cjeloviti sud o tome je li za Belje, Vupik i PIK Vinkovce bolje da su izvan sistema kao što je Fortenova grupa ili su izlaskom iz Grupe izgubili neke bitne prednosti.
- Unutar sistema kakav je bio Agrokor tvrtke koje su se bavile poljoprivredom imale su, među ostalim, mogućnost unutarnjeg kreditiranja radi razvoja i ulaganja, kao i plasmana proizvoda u maloprodaji. To sada neće biti slučaj i morati će se izboriti na tržištu, primjerice, maloprodaje, za što smatram da su ta poduzeća sposobna, počev od Belja pa nadalje. To su tvrtke s visokom tehnologijom, vrhunskim znanjem i iskustvom tako da ne sumnjam da će se znati nositi s tim izazovima – kaže naš sugovornik s zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Zaštita radnika

Za Ivu Grgića, kako nam je kazao, logična je bila koncepcija ‘od njive od stola‘ koju je u agraru i prehrambenoj industriji provodio Agrokor, ali, dodaje, ne treba isključiti opciju da će neka od poduzeća koja su činila tu koncepciju biti uspješnija u razvoju kao samostalni ‘igrači‘ na tržištu.
- Promjena vlasništva Belja plus d.o.o., PIK Vinkovci plus d.o.o. i VUPIK plus d.o.o. te njihovo izdvajanje iz Fortenova grupe i ulazak u sustav Podravke, odnosno novoformiranu kompaniju Podravka Agri, iz perspektive radnika donijeli su prije svega veću sigurnost, stabilnost i kvalitetniji socijalni dijalog. Iz sindikalne perspektive, najvažnije je da promjena vlasništva nije ostala samo korporativna promjena na papiru, nego je radnicima već donijela konkretne pozitivne pomake – kaže predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Denis Paradiš. Vrativši se na sam ulazak slavonskih PIK-ova pod okrilje Podravke, Paradiš ocjenjuje da je novi vlasnik pristupio zaposlenicima u tim tvrtkama na pravi način.
- Kao sindikat koji djeluje u ovim društvima, zadovoljni smo načinom na koji je Podravka pristupila zaposlenicima i njihovim predstavnicima. Odmah po prijenosu vlasništva uspostavljena je komunikacija sa sindikatom, radnicima su pružene informacije o njihovom statusu, planovima poslovanja i budućem razvoju kompanija. To je od samog početka poslalo važnu poruku da su zaposlenici prepoznati kao važan dio budućnosti sustava – ističe naš sugovornik iz PPDIV-a. Posebno važnom izdvaja činjenicu da je promjena vlasništva vrlo brzo dobila konkretan odraz i na materijalni položaj zaposlenika.
- Poslodavac i sindikat sklopili su izmjene i dopune Kolektivnog ugovora kojima su unaprijeđena plaća i druga materijalna prava radnika. Time se nije ostalo samo na najavama, nego se već u prvim mjesecima vlasničke promjene napravio konkretan iskorak u korist zaposlenika – komentira Paradiš, podsjećajući kako je prije nekoliko mjeseci sklopljen i novi Kolektivni ugovor u spomenutim tvrtkama što, zaključuje, pokazuje kontinuitet u unapređenju radničkih prava. Drugi put u relativno kratkom razdoblju napravljen korak naprijed, i to ne samo u području plaća i drugih materijalnih prava, nego i u pogledu nematerijalnih prava i ukupnog standarda zaposlenika, napominje Paradiš.

Povećanje zaposlenosti

Prema podacima Financijske agencije, na kraju 2024. Belje plus imao je 1226 zaposlenih, u PIK-Vinkovcima plus bilo je 307 zaposlenih, a u VUPIK-u plus 315 radnika. Istovrsni podaci s kraja prošle godine, nakon što se promijenio vlasnik spomenutih kompanija, govore da je broj radnika u Belje plusu i u VUPIK-u plus porastao, a u PIK-Vinkovcima pao. Kada se zaposlenost u trima tvrtkama gleda zajedno broj zaposlenih lani je u odnosu na 2024. bio veći za tri posto.

- Kada govorimo o zaposlenosti, posebno nam je važno da se razvoj poslovanja promatra dugoročno i da se kompanije razvijaju tako da se očuvaju postojeća radna mjesta, ali i stvaraju uvjeti za nova zapošljavanja. Upravo zato pozitivno gledamo na najavljene planove Podravke Agri za razvoj poljoprivrednog segmenta. Belje, PIK Vinkovci i VUPIK imaju veliki potencijal, ne samo kao pojedinačne kompanije, nego kao dio šireg, vertikalno integriranog poljoprivredno-prehrambenog sustava. Ako se najavljene investicije i razvojni planovi budu realizirali, to može značiti snažniju proizvodnju, tehnološki razvoj, veću konkurentnost i, što je nama kao sindikatu posebno važno, dugoročnu stabilnost zaposlenosti – navodi Denis Paradiš. U PPDIV-u smatraju ‘da je za radnike dobro što iza tih kompanija sada stoji Podravka, koju prepoznaju kao ozbiljnog i odgovornog poslodavca i kvalitetnog socijalnog partnera‘.

- Dobar socijalni dijalog ne podrazumijeva da se poslodavac i sindikat uvijek moraju u svemu slagati, nego da postoji spremnost da se razgovara, argumentira i traži rješenje. U tom smislu dosadašnja suradnja je na vrlo dobroj razini. Komunikacija između poslodavca i sindikata je svakodnevna i operativna. Sindikalni povjerenici imaju otvorena vrata za razgovor s predstavnicima poslodavca, a pojedinačni problemi i pitanja iz područja radnih prava rješavaju se kroz dijalog, bez nepotrebnog zaoštravanja odnosa. To je važna promjena u kvaliteti socijalnog partnerstva i nešto što želimo zadržati i dalje razvijati – kaže predsjednik PPDIV-a.