Stigli prvi podaci nakon početka rata na Bliskom istoku: Hrvatska je najgora u eurozoni!

Hrvatska je rekorder po inflaciji u eurozoni u ožujku s 4,7 posto rasta na godišnjoj razini! Pokazuju to prve procjene Eurostata prema kojima su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na veljaču više za 1,2 posto. Prvi su to pokazatelji rasta cijena i novog udara na potrošače u mjesecu koji je obilježio napad na Iran te poremećaji globalne opskrbe koji su uslijedili zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Na inflaciju u ožujku najviše je utjecao rast cijena energenata.

Prema podacima Eurostata drugi najveći rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini od 4,5 posto imala je Litva. Slijede Luksemburg s 3,8 posto, Slovačka s godišnjom stopom inflacije od 3,7 posto te Latvija i Irska s 3,6 posto. Godišnji rast potrošačkih cijena u Njemačkoj u ožujku je 2,8 posto, Francuskoj 1.9 posto, Italiji 1,5 posto, a susjednoj Sloveniji 2,4 posto.

Prema prvoj procjeni Eurostata očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni u ožujku 2026. iznositi 2,5 posto, dok je na mjesečnoj razini 1,9 posto.

Promatrajući glavne komponente inflacije u eurozoni, očekuje se da će energija imati najvišu godišnju stopu u ožujku (4,9%, u usporedbi s -3,1% u veljači), a slijede usluge (3,2%, u usporedbi s 3,4% u veljači), hrana, alkohol i duhan (2,4%, u usporedbi s 2,5% u veljači) te neenergetska industrijska roba (0,5%, u usporedbi s 0,7% u veljači).

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj su, po nacionalnom indeksu IPC-u, potrošačke cijene u ožujku na godišnjoj razini više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa najveći doprinos inflaciji imao je godišnji rast cijena energije od 11,3 posto. Slijede usluge od 7,8 posto, hrana, piće i duhan s godišnjim rastom od 3,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije imali pad od 0,6 posto. U odnosu na veljaču najveći porast stope promjene procijenjen je za komponente energija (5,0%), industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije (1,5%), usluge (0,7%) te hrana, piće i duhan (0,1%).

Prvu procjenu inflacije je komentirao i ministar financija Tomislav Ćorić. Naglasio je da je indeks potrošačkih cijena takav zbog "udara koji je došao od strane rasta cijena energenata u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj", doprinosi i sektor usluga. Ni jedna članica EU-a, kaže ministar, ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok.

- Hrvatska ekonomija je spremna i funkcionira normalno i ovo je posljedica šoka, rata koji se događa na Bliskom istoku. Ono čemu se nadamo je da će taj sukob prestati. Ako ne prestane, cijela Europa će imati problem s inflatornim kretanjima. Neke zemlje i s dobavom energenata, a Hrvatska nije među njima jer je naša dobava osigurana - poručio je Ćorić.

Rast inflacije komentirao je i još uvijek aktualni guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

- Inflacija će porasti prvenstveno zbog onoga što se događa u Iranu u vezi sa sukobom i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Što dulje rat bude trajao i što budu veća razaranja energetske infrastrukture to možemo očekivati više i dulje pritiske na cijene energije koji se onda translatiraju i u povišenje inflacije - tvrdi guverner.