Obnova sukoba između SAD-a i Irana ponovno je uzdrmala energetska tržišta i potaknula strah od izbijanja rata punih razmjera, kao i bojazan da će globalna inflacija nastaviti rasti. Cijene europskog prirodnog plina dosegnule su u srijedu najvišu razinu od 2023. godine, dok je nafta poskupjela na petotjedni maksimum od 97 dolara po barelu.
Cijena prirodnog plina na europskom referentnom tržištu TTF u Nizozemskoj tako je premašila 75 eura po megavatsatu prvi put, dosegnuvši najvišu razinu od početka 2023. godine. Analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da bi mogla premašiti 100 eura ako se izvoz s Bliskog istoka bude normalizirao tek postupno tijekom 2027. godine.
I Tancrède Fulop, analitičar Morningstara, upozorava da bi u slučaju hladne zime cijena mogla dosegnuti između 90 i 120 eura po megavatsatu, odnosno biti približno 20 do 60 posto viša od sadašnje.
Istodobno, Brent, međunarodni referentni standard za cijenu sirove nafte, poskupio je čak 2,5 posto, na nešto više od 97 dolara po barelu (Brent se kasnije trgovao 94-95 dolara po barelu). Zaoštravanje sukoba oko Hormuškog tjesnaca dovelo je u pitanje i oporavak regionalnog izvoza ukapljenog prirodnog plina. Tim pomorskim putem prolazi približno 20 posto ukupnih svjetskih isporuka LNG-a. Analitičari ING-a navode da Europa trenutačno može ponuditi višu cijenu za terete LNG-a od Azije kada se u izračun uključe troškovi prijevoza. Ipak, očekuju da će se konkurencija između dviju regija dodatno pojačati ako isporuke iz Katara izostanu do kraja godine.
"Murphyjev zakon"
Energetske kompanije sve više zabrinjava što se približava zima, a zalihe plina su oskudne. Plinske kompanije tijekom ljetnih mjeseci tradicionalno pune skladišta kako bi ublažile moguće poremećaje u opskrbi tijekom zime, ali su ove godine zalihe na najnižoj razini u više od desetljeća. Skladišta diljem Europske unije u posljednjem tjednu kolovoza bila su popunjena samo 63 posto. EU je zato postavio cilj da skladišta do zime budu popunjena najmanje 80 posto. Europska komisija nije željela komentirati utjecaj visokih cijena na razinu zaliha plina, no u četvrtak će se o toj temi raspravljati na sastanku nacionalnih stručnjaka.
Njemačka, koja raspolaže najvećim kapacitetima za skladištenje plina na kontinentu, prošlog je tjedna upozorila da možda neće uspjeti ostvariti zakonski propisani cilj prema kojem bi skladišta do studenoga trebala biti popunjena 70 posto.
Kako su cijene rasle, energetske kompanije nerado su kupovale skupi plin radi skladištenja, radije čekajući razrješenje sukoba na Bliskom istoku i pad cijena.
- Već šest mjeseci upozoravam da moramo biti oprezniji kada je riječ o skladištenju plina jer ćemo u suprotnom u zimu ući s izrazito visokim cijenama. Bila bih vrlo oprezna i ne bih se prepustila pretjeranom osjećaju sigurnosti jer smo više puta vidjeli da kada se jedan problem pojavi, uvijek ga prate i ostali problemi - kaže za Financial Times Anne-Sophie Corbeau, stručnjakinja za plin iz Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia, referirajući se na popularni "Murphyjev zakon".
S druge strane, Italija, drugi najveći potrošač plina u EU, povećala je svoje zalihe i već dosegnula 83 posto skladišnih kapaciteta. Dužnosnici EU ranije su poručili da tijekom zime ne očekuju krizu sigurnosti opskrbe. Ipak, zemlje koje ne uspiju dovoljno napuniti skladišta suočit će se s većim troškovima jer će tijekom zimskih mjeseci plin morati kupovati na spot-tržištima.
Japan i Južna Koreja, dva velika uvoznika nafte, predvodili su padove na azijskim burzama. Japanski indeks Nikkei 225 pao je tri posto, dok je južnokorejski Kospi oslabio 3,8 posto. Američki plin ostao je znatno jeftiniji od europskog i azijskog, no razlika u cijeni nafte bila je mnogo manja; američki WTI (West Texas Intermediate, vrsta sirove nafte koja služi kao glavna referentna cijena za američko tržište) iznosio je 90,26 dolara po barelu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....