Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je u svom govoru na energetskoj konferenciji Jutarnjeg lista ‘Hrvatska pred odlukama desetljeća‘ istaknuo da je energetska tranzicija u Hrvatskoj počela prije petnaestak godina.
- I tada su se donosile “odluke desetljeća”. Danas, bez imalo okolišanja, mogu reći da neke od njih nisu bile dobre. Prebrzi modeli poticanja, nedovoljna analiza sustava, zanemarivanje mreže i potrošača. Sve to ima cijenu koju i danas plaćamo. Tada smo se, kao država, odlučili kroz feed-in tarifu poticati električnu energiju iz solara s 300 eura/MWh, a mogli smo je 10 godina poslije plaćati nekoliko puta manje. Slično ambiciozno smo nastupili i s poticanjem vjetra. Žurilo se. A ni samim investitorima tada nije bilo jasno da je povrat ulaganja kroz 4 do 5 godina, a ugovor o feed-in tarifi 12 godina - rekao je Šušnjar i dodao da je u Hrvatskoj razvijen model poticaja bioplinskih postrojenja koji ni nakon 12 godina u sustavu feed-in tarife od 190 eura/MWh neće imati ekonomsku budućnost. Primjera ima još.
- Modeli poticaja elektrana na biomasu koje ne znaju što će s toplinom i kako dokazati energetsku učinkovitost, dok istovremeno industrija žudi za dekarbonizacijom postrojenja i toplinom iz takvih elektrana. Ovo ne govorim jer sam skeptik oko obnovljivaca, naprotiv. Govorim jer je činjenica da smo imali dobru startnu poziciju zbog hidroelektrana, odnosno visok udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a otišli smo u važan, ali financijski izdašan korak poticanja obnovljivaca bez analiza i perspektive kako će to izgledati - naglasio je ministar gospodarstva.
Podsjetio je da je dosad za poticanje i otkup električne energije iz OIE potrošeno preko četiri milijarde eura, a bruto dodana vrijednost u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom je u zadnjih 10 godina manja za oko 25 posto.
- Došli smo u situaciju da, prema podacima iz 10G plana HOPS-a, imamo oko 10 000 MW zahtjeva za priključenjem na mrežu, iako ni sami ne znamo što ćemo s tom električnom energijom. Ne želim da netko iduće desetljeće postavlja ista ovakva pitanja komentirajući naše odluke danas. Pogotovo ona koja se tiču naše najjače nacionalne energetske kompanije - poručio je.
Šušnjar je u svom govoru istaknuo i da se kapaciteti i proizvodnja iz HEP-ovih elektrana postupno smanjuju, dok proizvodnja iz privatnih elektrana raste. Ipak, HEP je, uz potporu Vlade, u velikoj mjeri iznio energetsku krizu posljednjih godina.
- Da bi HEP to mogao ponoviti u budućnosti, mora sam razvijati strateške projekte – baterijske sustave, reverzibilne hidroelektrane, projekte poput Zagreba na Savi i druge obnovljive izvore. Doprinos i briga za građane, gospodarstvo i okruženje u kojem živite i poslujete pokazuju se kada je najteže. Kada je nastupila kriza, privatni opskrbljivači su tjerali kupce od sebe s uputama kako prijeći na uslugu zajamčene opskrbe. Jedino snažan HEP može u krizi osigurati stabilnost sustava i sigurnost opskrbe - kaže ministar Šušnjar pa smatra da upravo HEP mora biti središnja točka energetske tranzicije u Hrvatskoj, “uz otvorena vrata svima drugima koji mogu doprinijeti”.
Podsjetio je da su još prošle godine upozoravali da se zahtjevi za priključenje obnovljivih izvora među velikim brojem zahtjeva sudaraju s objektivnim fizičkim ograničenjima mreže.
- U takvim okolnostima jasno je da sama naknada za priključenje ne može riješiti strukturni problem, već njezino uvođenje dodatno poskupljuje projekte i usporava realizaciju velikih, ekonomski održivih ulaganja, osobito onih koja uključuju baterijske sustave. Istodobno, takav pristup otvara i ozbiljna pravna pitanja, uključujući rizik od tužbi zbog retroaktivne primjene novih pravila. S druge strane, imamo interes za donošenje naknade za priključenje premda su svi uključeni akteri svjesni da ključni mrežni zahvat, dalekovod Lika, objektivno neće biti realiziran još godinama – najmanje deset – čak i kada bi sredstva bila osigurana, a nisu. Radimo na tome da ih pronađemo iz EU fondova u budućnosti - rekao je Šušnjar.
Dodao je da naknada u ovakvoj situaciji ne ubrzava izgradnju mreže, nego u praksi povećava trošak postojećim projektima koji već imaju ugovor o priključenju na prijenosnu mrežu te može poticati tržišne špekulacije preprodajom projekata umjesto njihove stvarne realizacije.
- Naložili smo HOPS-u hitnu doradu 10G plana u skladu sa Zakonom i s razradom ulaganja po scenarijima, od kojih će Ministarstvo gospodarstva prihvatiti onaj u kojem neće biti definirane naknade, odnosno ona će biti nula, jer ćemo dalekovod Lika prihvatiti u scenariju HOPS-a u nekom budućem 10G planu, ali tek kada bude spreman za realizaciju, po njihovim riječima za 10 godina - govori ministar gospodarstva.
Najavio je i hitne izmjene Zakona o tržištu električne energije te uvođenje fleksibilnih ugovora, izradu EOTRP-ova prebacuje se na operatore sustava, ograničava se vrijeme za ugovore o priključenju na mrežu i produžuju se energetska odobrenja onima koji su zadnjih godina zapeli na birokratskoj relaciji HERA - HOPS.
- Kod potpore za projekte, odnosno kod strateških odluka, nećemo se zadržavati samo na trošku proizvodnje pojedinog kilovatsata. Gledat ćemo trošak cijelog sustava, ulaganja u mrežu, balansiranje, skladištenje, sigurnost opskrbe i otpornost na krize, u različitim scenarijima razvoja elektroenergetskog sustava - pojasnio je.
Predstavio je i projekte koji “trenutno mijenjaju hrvatsku energetiku”.
- Stvaramo zakonske preduvjete za razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj. Usvojen je Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a Zakon o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe uskoro ide na usvajanje u Hrvatski sabor. Nakon toga slijede izmjene Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti te osnivanje neovisne regulatorne agencije. Plinu, kao energentu tranzicije, osigurali smo stabilnu budućnost izgradnjom potrebne infrastrukture, ne samo za Hrvatsku, nego i za širu regiju. Kapacitet LNG terminala na Krku povećan je s 3 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje. Paralelno ulažemo u plinovodnu mrežu, od novih pravaca prema Sloveniji i Mađarskoj do jačanja postojećih kapaciteta. Cilj nam je da već ove godine omogućimo da jugoistočna Europa preko Hrvatske koristi puni kapacitet terminala - govori Šušnjar i posebno ističe važnost projekta Južne plinske interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom, koji ima snažnu geopolitičku, ali i energetsku i gospodarsku dimenziju.
- Vrlo važno je i povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Srbije, čime dodatno jačamo sigurnost opskrbe i regionalnu energetsku stabilnost izgradnjom interkonekcije sa Srbijom, kako bismo im omogućili pristup LNG terminalu na Krku. Za tu interkonekciju, za početni kapacitet, potrebno je izgraditi tek 15 kilometara plinovoda. Uz geopolitičku dimenziju, taj plinovod ima važan energetski i ekonomski aspekt. JANAF nastavlja biti jedan od ključnih stupova energetske sigurnosti Hrvatske, ali i sigurnosti opskrbe naših susjeda, bez obzira na to koliko se ta činjenica kod njih ponekad nerado priznaje - naglašava.
- Nastavljamo s energetskom tranzicijom kućanstava i hrvatskog gospodarstva, s jasnim ciljem da ekonomske koristi od te tranzicije imaju hrvatski građani, industrija, obrtnici i poduzetnici. Uz poticanje ugradnje solarnih panela, krećemo i s poticanjem ugradnje baterijskih sustava. Posebno želim istaknuti i potencijal geotermalne energije, za toplinarstvo, ali i za proizvodnju električne energije i povezivanje s cjelogodišnjom poljoprivrednom proizvodnjom. Taj potencijal treba sustavno razvijati. Vrijeme poticanja sunca i vjetra je iza nas. Naknada za obnovljive izvore energije u cijeni električne energije neće rasti – za industriju se može samo smanjivati - zaključuje ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....