Negdje u suterenu Pentagona, u nizovima prostorija koje su obložene slojevima bakra kako bi se spriječilo bilo kakvo curenje elektromagnetskog signala, skupina časnika i softverskih inženjera sjedila je ispred zida ekrana koji su vrvjeli kartama i informacijama u stvarnom vremenu.
Bila je noć 28. veljače i prvi američki zrakoplovi pripremali su se za polijetanje prema iranskim ciljevima, a u digitalnoj utrobi vojske počeo je proces koji više nitko od prisutnih nije mogao u potpunosti zaustaviti, čak i da je htio.
Naime, svega nekoliko sati ranije, predsjednik Donald Trump izdao je dramatičnu naredbu o hitnom prekidu suradnje s AI kompanijom Anthropic, nazivajući njihovu umjetnu inteligenciju “radikalno lijevom” i “woke”, što je sve prisutne bacilo u temeljiti šok.
Oružje iz SF filmova postalo stvarnost: hitac leti brzinom svjetlosti i košta kao šalica kave
Jer ovaj put nije bilo načina da se još jedna od Trumpovih kapricioznih naredbi provede u djelo: naime, sustav Maven Smart System, srce modernog američkog ciljanja meta, bio je toliko duboko isprepleten s Anthropicovim AI modelom Claude da bi izbacivanje Claudea iz sistema u tom trenutku bilo otprilike kao da kirurg izvodi operaciju na mozgu dok iskače s padobranom iz aviona.
Ovaj paradoks, u kojem vrhovni zapovjednik zabranjuje alat koji je njegovim generalima nasušno potreban za identifikaciju više od tisuću iranskih meta koje taj isti zapovjednik želi uništiti, na neki je način bizarno oživotvorenje Kubrickova kultnog filma “Dr. Strangelove”. Nažalost, parodija je postala stvarnost.
Svijet se nalazi na prilično opasnoj raskrsnici - kao što je četrdesetih godina prošlog stoljeća cijepanje atoma zauvijek promijenilo prirodu rata, tako bi nadolazeće proljeće 2026. godine moglo ostati zabilježeno kao era kada je generativna umjetna inteligencija postala oružje prvog udara.
Napad na Iran nije bio samo kinetički obračun projektila i protuzračne obrane, nego prvi pravi AI rat u kojem se pobjeda mjerila milisekundama potrebnima da algoritam sintetizira satelitsku snimku, presretnutu komunikaciju i ranije postojeće podatke u precizan paket koordinata za udar, naveo je Washington Post.
Naizgled je stoga paradoksalno što se u srcu američkog ofenzivnog aparata našao upravo Anthropic. Ta je tvrtka dugo bila smatrana moralnim bastionom. Osnovali su je bivši čelnici OpenAI-ja Daniela i Dario Amodei koji su bili zabrinuti zbog sve veće komercijalizacije i zanemarivanja sigurnosti.
Ustavna umjetna inteligencija
Anthropic je zato u svoj model Claude utkao koncept “ustavne” umjetne inteligencije, smatrajući valjda kako će moći obuzdati neke od mračnijih nagona američke administracije.
No kada je u siječnju 2026. godine taj isti Claude korišten u tajnoj operaciji hvatanja venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, etička se arhitektura tvrtke našla pod nezapamćenim pritiskom. Izvršni direktor Dario Amodei, prema pisanju Guardiana, odbio je popustiti pred zahtjevima Pentagona da se uklone sve zaštitne ograde za vojne potrebe.
Situacija je bila krajnje dinamična i fluidna: nakon Operacije Maduro Amodei je izrazio svoje nezadovoljstvo, na što je ministar obrane (pardon, rata) Pete Hegseth sredinom veljače odgovorio ultimatumom: dao je kompaniji 72 sata da prihvati sve uvjete Ministarstva obrane za zakonitu upotrebu njihova AI-ja.
Amodei 26. veljače objavljuje kako ne može čiste savjesti udovoljiti zahtjevima vojske, nakon čega Trump 27. veljače naređuje da se Anthropicov model Claude pothitno iščupa iz svih državnih agencija. Kao što smo već spomenuli, to nije bilo moguće izvesti baš tako lako, pa je samo dan kasnije Claude i dalje bio u srcu sustava Maven dok su po Iranu padale bombe.
Sukob se vrtio oko dvije ključne crvene linije koje Amodei nije htio prijeći. Prva je bila zabrana korištenja AI modela za masovni nadzor američkih građana, a druga se odnosila na potpuno autonomno oružje koje bi moglo donositi odluke o otvaranju vatre bez ljudske intervencije.
Amodei je u objavi na web-stranici Anthropica naveo kako današnji modeli jednostavno nisu dovoljno pouzdani za takve zadatke te da bi njihova primjena u tim scenarijima mogla dovesti do katastrofalnih pogrešaka, uključujući prijateljsku vatru ili neselektivno ubijanje civila.
Heghseth je na te prigovore gledao kao na korporativnu aroganciju i otprilike poručio isto ono što je rekao i Lord Farquaad u Shreku: vaše smrti su žrtva koju sam spreman podnijeti.
Hegseth je optužio Anthropic da pokušava pritisnuti vojsku SAD-a kako bi se pokorila uvjetima njihove usluge umjesto američkom Ustavu, nazivajući tvrtku “rizikom u lancu opskrbe” i “prijetnjom nacionalnoj sigurnosti”, prenio je CBS News.
Noćna mora Georgea Orwella sad je postala stvarnost. Uskoro bi mogla doći i u EU
I dok su političari na interwebovima razmjenjivali uvrede s tehnološkim liderima, na terenu u Središnjem zapovjedništvu SAD-a (Centcom) Claude je radio punom parom.
Izvještaji govore da je tijekom napada na Iran vojska koristila ovaj model za procjene obavještajnih podataka, identifikaciju ciljeva i simulaciju scenarija bitke u stvarnom vremenu. Integracija je bila toliko duboka da su zapovjednici postali ovisni o sustavu koji je mogao u sekundi prioritizirati stotine meta, pretvarajući tjedne strateškog planiranja u gotovo instantne operacije.
U Pentagonu su smatrali da je Anthropic pokušao lišiti američku vojsku ključnog alata u najgorem mogućem trenutku, s ulozima koji uključuju tisuće vojnika i nacionalnu sigurnost cijele regije.
Dužnosnici su isticali da se vojska već pridržava strogih zakona o nadzoru i ratovanju te da su dodatne etičke ograde koje nameće privatna tvrtka nepotrebne i opasne jer daju prednost neprijateljima koji takva ograničenja nemaju (to je otprilike logičan nastavak Trumpove teorije da bi dao mučiti obitelji osumnjičenika za terorizam).
Širi regionalni sukob
Paul Scharre, stručnjak za AI ratovanje, istaknuo je da je ovo ključni pomak paradigme. Umjetna inteligencija omogućuje razvoj paketa ciljeva strojnom brzinom, što iranskoj strani nije ostavilo prostora za učinkovitu obranu ili protunapad.
S druge strane, cijena te brzine je gubitak ljudske granularnosti: Amodei je u intervjuu za CBS izrazio bojazan da AI sustav nema istu prosudbu kao školovani ljudski vojnik te da bi u kaosu rata, gdje su informacije često kontradiktorne, algoritam mogao donijeti odluku koja bi zapalila širi regionalni sukob.
Pad Anthropica u očima administracije bio je trenutak koji su konkurenti jedva dočekali. Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja i vrhovni etički yo-yo Silicijske doline, sklopio je dogovor s Pentagonom samo nekoliko sati nakon Trumpove zabrane Claudea.
OpenAI je pristao na uvjete bilo koje zakonite upotrebe, integrirajući GPT-4o u klasificirane mreže Ministarstva obrane. Iako je Altman kasnije priznao da je dogovor bio donekle “požuren” i da iz PR perspektive stvari ne izgledaju baš najbolje, tvrdio je u objavi za javnost da je “deeskalacija sukoba s vladom nužna za stabilnost industrije”.
Onda se javio i Elon Musk, koji je kroz svoj xAI i model Grok ponudio još direktniji pristup. Musk, koji je bio blizak suradnik Trumpove administracije pa nije bio pa sad opet jest, promovirao je Grok kao model koji će vojnici moći koristiti bez straha od “ideološkog tutorstva”.
Muskova ponuda bila je jednostavna: maksimalna fleksibilnost i podrška u stvarnom vremenu za potrebe bojišta, što je Groku osiguralo mjesto u najosjetljivijim sustavima gotovo preko noći.
Nešto manje popraćen događaj bilo je lansiranje platforme GenAI.mil pogonjene Googleovim modelom Gemini. Podtajnik u Ministarstvu obrane za istraživanje i inženjering Emil Michael opisao je ovaj potez kao “realizaciju američke manifestne sudbine u digitalnom dobu”.
Google Gemini za vladu postao je prvi sustav te razine dostupan za više od tri milijuna vojnih i civilnih djelatnika, omogućujući im da sintetiziraju dokumente, analiziraju videozapise i provode istraživanja brzinom koja je ranije zahtijevala cijele timove analitičara.
Ovo je bio epohalni preokret za Google. Naime, godine 2018. tvrtka je bila prisiljena odustati od Projekta Maven zbog masovnih prosvjeda vlastitih zaposlenika koji su tvrdili da se Google ne bi trebao baviti ratnim biznisom.
Međutim, do 2026. godine narativ se promijenio. Uprava Googlea, predvođena Sundarom Pichaijem, naglašava da njihova tehnologija donosi modernizaciju i produktivnost koja spašava živote kroz bolju logistiku i informiranost, dok se podaci koriste isključivo unutar sigurnog oblaka Pentagona.
Unatoč tome, duh prosvjeda nije nestao. Dio zaposlenika i dalje upozorava na sivu zonu u kojoj se administrativni alati pretvaraju u sustave za navođenje ubojite sile.
Etičke dileme oko masovnog nadzora koje je isticao Anthropic imaju duboku tehničku podlogu. Razvoj Vision Language Models (VLM) omogućio je strojevima da ne samo snimaju video, već da ga doista gledaju i razumiju kontekst.
Raniji sustavi temeljeni na konvencionalnim neuronskim mrežama (CNN) zahtijevali su da ih se specifično trenira za prepoznavanje određenog objekta, poput tipa tenka ili uniforme. Novi sustavi, poput onih integriranih u GenAI.mil, koriste arhitekturu koja im omogućuje da razumiju opise na prirodnom jeziku.
U praksi to znači da operater može izdati naredbu: “Alarmiraj me ako osoba koja nosi kutiju za violinu i ružičastu vestu uđe u sigurnosnu zonu”.
AI sustav će pretražiti tisuće sati videozapisa sa stotina kamera u milisekundi kako bi pronašao podudaranje. Opasnost na koju je Amodei upozoravao leži u mogućnosti analize masovnih komercijalnih podataka.
Ako vlada kupi geolokacijske podatke s milijuna pametnih telefona, AI može automatski rekonstruirati detaljan životni profil bilo kojeg građanina, prateći njegove asocijacije, političke sklonosti i kretanje - bez potrebe za nalogom ili čak bilo kakvom opravdanom sumnjom. Amodei je to opisao kao sastavljanje fragmentiranih, pojedinačno bezazlenih podataka u sveobuhvatnu sliku nečijeg života.
Poticaj za totalni nadzor
Nije nevažno ni to što je cijena analize pala na otprilike 10 američkih centi po satu videa uz korištenje modela poput Geminija, pa je tako ekonomski poticaj za totalni nadzor postao gotovo neodoljiv za svaku obavještajnu agenciju.
Što će se događati dalje? Odluka da se Anthropic proglasi rizikom u lancu opskrbe podigla je pravnu prašinu koja će se vjerojatno godinama taložiti u dvoranama američkog Vrhovnog suda. Ministar Hegseth iskoristio je ovlasti iz zakona koji je izvorno dizajniran za sprječavanje infiltracije stranih špijunskih softvera u najosjetljivije vojne sustave.
No primjena ovog zakona na američku tvrtku zbog ugovornog spora o etici je presedan bez premca. Hegsethova naredba zabranila je bilo kakvu komercijalnu aktivnost s Anthropicom bilo kojem izvođaču koji posluje s vojskom, što bi de facto moglo značiti da bi, recimo, Amazon ili Google mogli izgubiti svoje milijarde dolara vrijedne obrambene ugovore ako nastave nuditi Claudea putem svojih platformi.
Pravni stručnjaci ističu da je ovaj potez krajnje kontradiktoran. S jedne strane, vojska tvrdi da je Claude nužan za njezine operacije protiv Irana i Madura, a s druge ga proglašava rizikom za sigurnost.
Anthropic je najavio tužbu, tvrdeći da Ministarstvo obrane nema zakonske ovlasti za ovakvu vrstu bojkota, prenosi Livemint. Navodi da ovaj slučaj nije samo borba jedne tvrtke za opstanak; to je test za cijeli tehnološki sektor. Ako država može uništiti bilo kojeg inovatora koji ne pristane na njezine uvjete, pojam privatnog poduzetništva u strateškim industrijama postaje besmislen.
Planovi Pentagona za razdoblje nakon sukoba s Iranom, koje su objavili na svojoj internetskoj stranici, otkrivaju ambiciju koja nadilazi puku pomoć u ciljanju, za što su AI koristili sada. Dokument Artificial Intelligence Strategy for the Department of War definira sedam takozvanih Pace-Setting Projects (PSP ili projekti za stvaranje tempa) koji će oblikovati budućnost ratovanja.
Jedan od njih je, recimo, “Swarm Forge” - razvoj rojeva dronova koji se mogu koordinirati u stvarnom vremenu kako bi nadvladali neprijateljsku obranu kroz čistu brojčanu nadmoć i inteligenciju roja (ništa epohalno, već se masovno koristi u Ukrajini i u Hormuškom tjesnacu, pitanje je samo tko će u ovome biti brži i jači).
Značajno upitniji je “Agent Network”, mreža AI agenata koji samostalno upravljaju lancem ubijanja, od obavještajne procjene do izvršenja udara.
Predviđeni su i projekti “Ender‘s Foundry”, odnosno napredne AI simulacije koje omogućuju vojsci da “odigra” milijune bitaka prije nego što se ispali ijedan metak, optimizirajući taktiku do savršenstva, te “Open Arsenal” - razvoj protumjera na nove neprijateljske tehnologije samo par sati nakon njihova otkrića.
U konačnici, sukob s Iranom u veljači 2026. godine ostat će zabilježen kao trenutak kada je umjetna inteligencija kao segment vojne doktrine prestala biti eksperiment i postala egzistencijalna komponenta.
Paradoks u kojem vojska koristi Claude dok ga predsjednik zabranjuje samo je simptom dubljeg i već desetljetnog rascjepa između brzine tehnološkog razvoja i sporosti pravnih i etičkih sustava koji bi ga trebali pratiti i - kada je potrebno - obuzdavati.
Anthropicov pokušaj da zadrži moralnu i etičku kontrolu nad svojim modelom možda je realno bio idealistički, ali je u očima administracije bio čin izdaje koji naposljetku nije postigao apsolutno ništa jer je samo otvorio vrata ljudima i kompanijama koji nemaju takve skrupule. A takvih će, nažalost, uvijek biti sve dok rat ostaje najlukrativniji biznis koji je ljudska rasa dosad osmislila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....