Digitalni skok

AI i softver mogli bi podići produktivnost Bugarske, Hrvatske i Poljske za čak 10-15 posto

Svjetska banka vidi priliku u bržem uvođenju tehnologija, jačim vještinama i predvidljivim pravilima za poduzeća.

Ilustrativna fotografija

 Dragan Matić/Cropix
Svjetska banka vidi priliku u bržem uvođenju tehnologija, jačim vještinama i predvidljivim pravilima za poduzeća.

Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska mogle bi povećati produktivnost rada za čak 10-15% širom primjenom digitalnih tehnologija, osobito softverskih rješenja i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, navodi se u novom redovnom ekonomskom izvješću za EU, koje je u četvrtak objavila Grupacija Svjetske banke.

U izvješću se ističe da, ako gospodarstvo Europske unije raste po stopi od približno 1% godišnje, "poboljšanje takvih razmjera moglo bi potaknuti rast, povećati plaće i doprinijeti otpornosti radnih mjesta".

Očuvanje napretka

- Srednja i istočna Europa u protekla su dva desetljeća ostvarile impresivan napredak, približile su razinu dohotka prosjeku Europske unije i proširile mogućnosti za milijune ljudi - istaknula je Anna Akhalkatsi, direktorica Svjetske banke za Europsku uniju, i nastavila: - Očuvanje tog napretka ovisit će o povećanju produktivnosti - kroz širu primjenu digitalnih tehnologija, snažnija ulaganja u vještine te jasna i predvidljiva pravila koja poduzećima omogućuju inoviranje, rast i konkurentnost.

Izvješće "Uspon inovacija: povećanje potencijala za radna mjesta i gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi" pokazuje da regija ulazi u novu fazu razvoja. Konvergencija s Europskom unijom, utvrdili su analitičari Svjetske banke, pomogla je izgraditi snažne temelje za inovacije, no održavanje rasta sve će više ovisiti o mobilizaciji privatnih ulaganja i usmjeravanju kapitala prema najproduktivnijim poduzećima. Brže i šire prihvaćanje novih tehnologija - osobito među malim i srednjim poduzećima - moglo bi ubrzati rast i dodatno ojačati konkurentnost cijele regije, tvrde oni.

U protekla dva desetljeća Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska ostvarile su snažan rast dohotka zahvaljujući trgovinskoj integraciji i uključenosti u europske lance vrijednosti. Međutim, taj model rasta postupno doseže svoje granice. S obzirom na smanjenje radno sposobnog stanovništva i već napeta tržišta rada, daljnji napredak kroz povećanje radne snage ili natjecanje nižim troškovima postaje sve teže ostvariv. Održavanje konvergencije s EU u sve će se većoj mjeri oslanjati na rast produktivnosti, potaknut inovacijama, bržim uvođenjem digitalnih tehnologija te prelaskom poduzeća na djelatnosti s većom dodanom vrijednošću i kvalitetnija radna mjesta.

Što se tiče izdvajanja za istraživanje i razvoj, ona su u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj i dalje ispod prosjeka Europske unije - manja su od 1,5% BDP-a, u usporedbi s prosječnih 2,2% u EU. U Poljskoj, primjerice, na takva ulaganja otpada 26% ukupnih korporativnih ulaganja, dok je prosjek Unije 37%. Manja poduzeća, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj, zaostaju u digitalnoj transformaciji, što ograničava rast produktivnosti. Smanjenje tih razlika pomoglo bi gospodarstvima srednje Europe da dosegnu nove faze rasta, uz stvaranje produktivnijih i otpornijih radnih mjesta.

Hrvatska, pak, pokazuje određeni napredak u razvoju inovacijskog ekosustava, što se očituje u poboljšanju njezina položaja na ljestvici European Innovation Scoreboard, gdje je napredovala iz skupine "Emerging Innovator" u "Moderate Innovator". Ipak, kako su ustanovili analitičari, inovacijske aktivnosti u velikoj su mjeri usmjerene na manje zahtjevne aktivnosti koje ne uključuju intenzivna istraživanja i razvoj. S druge strane, poduzeća često ističu nedostatak poticaja i otežan pristup financiranju kao ključne prepreke inovacijama. Istodobno, primjetan je pozitivan razvoj startup ekosustava te je poboljšan pristup financijskim instrumentima poput rizičnog kapitala.

Kako bi se ojačao nacionalni inovacijski sustav, Svjetska banka preporučuje potrebu za učinkovitijim korištenjem javnih sredstava za znanost, tehnologiju i inovacije, većim uključivanjem privatnog sektora te razvojem alternativnih financijskih instrumenata. Posebnu važnost ima jačanje suradnje između akademskog i poslovnog sektora te smanjivanje jaza između javnih istraživanja i njihove tržišne primjene kroz razvoj kapaciteta za transfer tehnologije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. lipanj 2026 06:30