Američki strateški rezervat rijetkih metala trebao bi zaštititi industriju i obranu od kineskih pritisaka, ali bez postrojenja koja sirovine mogu pretvoriti u metale i magnete, cijela bi inicijativa mogla ostati tek skupo skladište neiskoristivog materijala.
Kada je američki predsjednik Donald Trump u veljači predstavio projekt Vault, ambicioznu inicijativu vrijednu 12 milijardi dolara za stvaranje strateških zaliha kritičnih minerala i rijetkih zemnih elemenata, bilo je jasno da Washington više ne želi dopustiti da sigurnost industrije i obrambenog sustava ovisi o kineskoj kontroli nad ključnim sirovinama.
Riječ je o projektu koji bi trebao osigurati zalihe materijala nužnih za proizvodnju napredne vojne opreme, električnih vozila, elektronike i drugih industrijskih proizvoda. Financijski ga podupire zajam od 10 milijardi dolara američke Export-Import banke, najveći pojedinačni iznos financiranja u 92-godišnjoj povijesti te institucije, dok će preostale dvije milijarde osigurati privatni sektor. Oil Price piše kako se među kompanijama koje sudjeluju u inicijativi spominju General Motors, Boeing, Google i Stellantis.
Trump najavio uspostavu strateških zaliha minerala
Stručnjaci ipak upozoravaju da, iako možda mogu kupiti i uskladištiti potrebne minerale, Sjedinjene Države nemaju dovoljno razvijene kapacitete da ih pretvore u materijale spremne za industrijsku i vojnu uporabu. Ukratko, skladište puno rijetkih zemnih elemenata ne znači mnogo ako ih nitko ne može preraditi u metale, legure i magnete.
Projekt Vault obuhvaća svih 60 minerala s američkog popisa kritičnih mineralnih sirovina za 2025. godinu, s početnim naglaskom na 15 rijetkih zemnih elemenata. Model funkcionira tako da privatne kompanije sklapaju ugovore o isporuci materijala po unaprijed određenim cijenama, a država stvara stratešku zalihu iz koje bi proizvođači mogli povlačiti potrebne količine u slučaju poremećaja opskrbnih lanaca.
Problem nastaje zbog toga što rijetki zemni elementi u sirovom obliku nisu spremni za industrijsku primjenu. Materijal najprije treba pretvoriti u metal visoke čistoće, zatim ga precizno legirati prema strogim tehničkim specifikacijama te na kraju od njega, primjerice, napraviti trajni magnet. Tek će se tada moći upotrijebiti za proizvodnju borbenih zrakoplova, bespilotnih letjelica, precizno navođenog streljiva i druge sofisticirane opreme.
Kina, prema procjenama koje se navode u analizama tržišta, kontrolira približno 90 posto svjetskih kapaciteta za preradu rijetkih zemnih elemenata, a njezin je udio u proizvodnji gotovih magneta još veći. Ako se materijali u američke strateške rezerve budu pohranjivali bez odgovarajuće prerade, SAD bi se u slučaju krize mogao naći u situaciji da ima dovoljno materijala, ali i dalje ovisi o kineskim postrojenjima za preradu.
Ta je zemlja tijekom 80-ih i 90-ih godina sustavno ulagala u rudarenje i preradu rijetkih zemnih elemenata. Kombinacija državnih subvencija, nižih troškova rada i blažih okolišnih standarda omogućila joj je proizvodnju po cijenama s kojima zapadne kompanije nisu mogle konkurirati. Istovremeno su se pogoni u Sjevernoj Americi i Europi zatvarali, a postupno se smanjio i broj stručnjaka sa specifičnim znanjem potrebnim za preradu koja u slučaju rijetkih elemenata uključuje višestupanjske procese kemijskog izdvajanja, pretvaranje oksida u metale pri temperaturama višim od 1200 Celzijevih stupnjeva te precizno legiranje prema zahtjevnim industrijskim i vojnim standardima. To je ujedno i znanje koje se ne stječe brzo i jednostavno - potrebne su godine razvoja, testiranja i operativnog iskustva.
Jedna od kompanija koja pokušava iskoristiti tu prazninu je REalloys, koja razvija poslovni model koji obuhvaća preradu rijetkih zemnih elemenata, proizvodnju metala i legura te razvoj kapaciteta za proizvodnju trajnih magneta, s naglaskom na opskrbne lance koji ne ovise o kineskoj tehnologiji.
U središtu njezinih aktivnosti nalazi se pogon u Euclidu, u saveznoj državi Ohio, koji, prema navodima kompanije, ima iskustvo u razvoju metala, legura i magneta od teških rijetkih zemnih elemenata za državne i komercijalne partnere. Tvrtka je već sudjelovala u projektima američkog Ministarstva obrane, Ministarstva energetike i NASA-e. Njihovo postrojenje posebno je po tome što se bazira na tehnologiji odvajanja elemenata koja je razvijena bez kineske tehnološke potpore, uz visoku razinu automatizacije. Sustavom upravlja šest zaposlenika, dok bi za isti rezultat u konvencionalnom postrojenju trebalo oko 80 radnika. U REalloys sirovina stiže iz više država i regija, uključujući kanadsku pokrajinu Saskatchewan, Wyoming, Appalachiju, Kazahstan, Brazil i Grenland.
Od 1. siječnja 2027. trebala bi stupiti na snagu nova pravila američkog Ministarstva obrane kojima se dodatno ograničava uporaba rijetkih zemnih elemenata kineskog podrijetla u američkim oružanim sustavima. To znači da će proizvođači obrambene opreme morati osigurati alternativne izvore materijala, ali i odgovarajuće kapacitete za njihovu preradu. Kompanije koje do tada uspiju proći postupke kvalifikacije i certificiranja mogle bi dobiti važnu poziciju u dugoročnim lancima opskrbe Pentagona. REalloys očekuje da bi visokopročišćene okside iz SRC-ova postrojenja mogla dobiti radi kvalifikacijskih postupaka krajem godine.
REalloys je objavio da ga je američka kopnena vojska odabrala za ulazak u pregovore o izgradnji i upravljanju postrojenjima za preradu rijetkih zemnih elemenata u vojnom skladištu Tooele u saveznoj državi Utah. Ako se projekt realizira, bio bi to prvi put da je američka vojska na jednoj svojoj vojnoj lokaciji omogućila rad komercijalnog postrojenja za preradu mineralnih sirovina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....