Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je u utorak da će ukidanje poreza na mirovine predstavljati porezno rasterećenje za sve na koje se odnosi, no ocijenio je kao "paušalne" pojedine teze o obuhvatu i iznosu tog rasterećenja.
Na konferenciji za novinare u Ministarstvu financija na kojoj je predstavljen projekt Središnjeg registra stanovništva, novinari su Ćorića pitali ima li procjene za koliko bi mirovine mogle porasti najavljenim ukidanjem poreza na mirovine.
Kazao je da u ovom trenutku ne može potvrditi "u kojem smjeru će se tu ići", prije svega jer će Vladin paket antiinflacijskih mjera biti predstavljen u narednim danima, "pa samim time i dijelovi tog paketa".
No, pojasnio je da ukidanje poreza na mirovine u pravilu zahvaća sve one mirovine čiji je iznos veći od iznosa odbitka, dakle od 600 eura.
"I u tom kontekstu ne možemo govoriti o prosječnom povećanju mirovine jer će biti povećane one na koje se porezna stopa određene jedinice lokalne samouprave odnosila. Iz toga razloga i teze o tome kako je tko i koliko obuhvaćen ukidanjem poreza na mirovine dosta su paušalne i ne bih rekao da su najsretnije izvučene", izjavio je Ćorić.
Dakle, zaključio je, ukidanje poreza na dohodak na mirovine bit će određeno porezno rasterećenje za sve one na koje se odnosi, međutim, u kojoj mjeri i koliko, ovisi zapravo o tome koliku bruto mirovinu neka osoba u ovom trenutku ima.
Ćorić se time referirao i na nedjeljno priopćenje Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) u kojem piše da svi koji podržavaju bezuvjetno ukidanje poreza na mirovine moraju biti svjesni da rade protiv interesa 700 tisuća umirovljenika koji ukidanjem poreza neće dobiti nijedan jedini cent. Iz BUZ-a kažu i kako će 100 tisuća umirovljenika ukidanjem poreza dobiti u prosjeku pet dodatnih eura na mirovinu, a daljnjih sto tisuća u prosjeku 10-ak eura.
"Zbrojeno se radi o 900 tisuća umirovljenika, što je gotovo zbroj svih ‘radničkih‘ mirovina, koji, obzirom na stvarnu korist od ukidanja poreza, nemaju opravdan razlog podržati bezuvjetno ukidanje poreza onima kojima će se mirovina povećati i više od 200 eura, a upravo su to oni koji i predlažu navedenu mjeru", naveli su, između ostalog.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), koja je dio vladajuće većine, pak je na današnjoj konferenciji za medije objavila da će ukidanje poreza na dohodak od mirovine od 1. siječnja 2027. obuhvatiti oko 530.000 umirovljenika koji ga trenutačno plaćaju, a da će prosječno povećanje mirovina iznositi oko 33 eura.
Ime novog čelnika HNB-a u narednim danima
Upitan je li se vladajuća većina dogovorila oko novog guvernera Hrvatske narodne banke (HNB), s obzirom na to da Boris Vujčić od 1. lipnja preuzima dužnost potpredsjednika Europske središnje banke (ESB), Ćorić je rekao da "će sljedeći tjedan donijeti postupak imenovanja osobe na poziciji guvernerke odnosno guvernera".
Rekao je i da bi ta osoba trebala biti predstavljena u narednim danima kao prijedlog saborske većine. "Ako me pitate za ime, naravno da o tome u ovom trenutku nisam u stanju govoriti", izjavio je Ćorić.
Objavu Krešimira Rotima iz Mosta, u kojoj kaže da je poželjnija i lošija turistička sezona i propast određenih kafića i restorana, samo da nema stranih radnika u Hrvatskoj, Ćorić je ocijenio kao "vrlo neinteligentnu iz više aspekata".
"Svi oni koji žele raditi i priređivati u Republici Hrvatskoj, pritom plaćati poreze i integrirati se u hrvatsko društvo, imaju u Hrvatskoj biti dobrodošli", poručio je Ćorić.
Rekao je i da u ovom trenutku nema europskog gospodarstva koje demografski dobro stoji, a da je hrvatski gospodarski rast, uz povećanje produktivnosti, upravo uvjetovan potrebom za novom radnom snagom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....