U posljednjem tjednu kolovoza zalihe plina u Europskoj uniji bile su popunjene 63 posto, što je znatno ispod prosjeka od 80 posto za kraj kolovoza posljednjih godina. Koliko je poznato, taj je postotak među najnižim razinama ikad zabilježenima za ovo doba godine.
Stručnjaci upozoravaju da je Europa na putu da u hladnije mjesece uđe s najnižim razinama zaliha plina u posljednjih 13 godina, što je, kako je objavio Guardian, izazvalo "zimsku paniku" među trgovcima energijom.
Špekulira se, a stručnjaci to i potvrđuju, da bi takva situacija mogla utjecati na rast cijena plina. Kako procjenjuju stručnjaci, Velika Britanija, inače jedan od najvećih europskih potrošača plina, mogla bi biti posebno izložena povećanoj volatilnosti cijena.
Prema izjavi koju je dao Guardianu, Greg Molnar, analitičar plina i profesor, navodi kako će uz trenutno sporo dovođenje plina u skladišta EU vjerojatno ući u zimsku sezonu grijanja sa zalihama plina otprilike za petinu ispod petogodišnjeg prosjeka te na najnižoj razini od 2013. godine. Guardian navodi da se ipak ne očekuju nestašice plina u Europi, ali napominje da trgovci očekuju više cijene.
„Niske razine skladištenja prirodno povećavaju rizik od povećane zimske volatilnosti cijena. To bi se moglo pogoršati za vrijeme hladnijih razdoblja kada se povećava potrošnja plina tijekom zime“, izjavio je Molnar za Guardian.
Dakle, Velika Britanija može biti posebno izložena volatilnosti tržišta jer je jedan od najvećih potrošača plina u Europi, ali ima neke od najnižih kapaciteta skladištenja plina. Velika Britanija se obično oslanja na uvoz plina putem plinovoda iz Europe ili tankera iz SAD-a i s Bliskog istoka. Chris O‘Shea, glavni izvršni direktor British Gasa, ovog je tjedna u britanskim medijima izjavio da Ujedinjeno Kraljevstvo "gotovo nema plina u skladištu" za nadolazeću zimu.
Teško ostvarivi ciljevi popunjenosti
Zalihe plina u EU-u sporo se popunjavaju prema cilju od 80 posto do početka zime, otkako je američko-izraelski rat protiv Irana izazvao ozbiljne poremećaje u izvozu nafte i plina iz Perzijskog zaljeva. Europska komisija državama članicama propisala je da do 1. studenoga skladišta plina budu popunjena između 80 i 90 posto, što mnogi stručnjaci smatraju teško dostižnom popunjenošću. Posebno su pesimistični jer njemačka vlada šalje poruke kako neće intervenirati u te procese jer su oni stvar tržišta. Njemačko ministarstvo energetike priopćilo je da skladištenje plina i dalje smatra poslom tržišnih sudionika te da se protivi mogućoj intervenciji vlade kojom bi se potaknulo intenzivnije punjenje skladišta.
Vlada RH u drugoj je polovici srpnja naložila HEP-u i ostalim zakupcima domaćeg skladišta plina Okoli da do 1. listopada svoje zakupljene kapacitete popune do 85 posto. Popunjenost Okolija polovicom kolovoza iznosila je 64 posto, što je 13 posto više nego na dan donošenja Vladine odluke, ali gotovo 20 posto manje nego 17. kolovoza prošle godine. HEP bi na tržištu trebao nabaviti dodatnih 1,1 milijardu kilovatsati plina, što bi moglo stajati oko 60 milijuna eura. HEP-u će taj iznos biti nadoknađen iz državnog proračuna.
Guardian je objavio kako i britanska vlada razmatra planove za pružanje izravne financijske potpore za zaštitu domaće plinske infrastrukture, nakon što je službenim savjetovanjem utvrđeno da kućanstva i poduzeća riskiraju ostati bez plina u sljedećem desetljeću, usprkos rastućim izvorima čiste energije. To bi moglo uključivati pružanje financijske podrške vlasnicima skladišta plina i operaterima plinovoda kako bi njihova nadogradnja i održavanje u narednim desetljećima bili ekonomski isplativi.
Hladan kraj prošle zime i veća proizvodnja električne energije iz plina nego što je uobičajeno tijekom toplinskih valova u Europi ovog ljeta također su pridonijeli iscrpljivanju i smanjenju zaliha plina. U tipičnoj godini vlasnici skladišta ih pune tijekom ljeta, kada su i potražnja i cijene niže. Stručnjaci se nadaju da će se promet kroz Hormuški tjesnac normalizirati te da će se zalihe plina za zimu moći obnoviti. Prema riječima Bjarnea Schieldropa, glavnog analitičara za robe u nordijskoj bankarskoj grupi SEB, nitko ne očekuje da bi se promet brzo mogao normalizirati.
Između prošle i nadolazeće sezone grijanja dogodila se značajna promjena. Katar, najveći opskrbljivač europskog tržišta ukapljenim prirodnim plinom, pretrpio je znatna oštećenja plinske infrastrukture nakon zračnih udara SAD-a i Izraela na Iran te iranskog odgovora. Prema analizi S&P Globala, smanjena dostupnost katarskog LNG-ja glavni je razlog ovogodišnjeg slabijeg punjenja europskih skladišta plina, koje već mjesecima privlači pozornost europske javnosti.
Cijene plina će rasti
Referentna cijena plina popela se posljednjih tjedana na trogodišnji maksimum, iznad 68 eura po MWh, što je više nego dvostruko od cijene s početka godine. Cijene su naglo porasle zbog rastućeg očekivanja da će se trgovci na tržištu u EU-u morati natjecati s azijskim kupcima kako bi osigurali dovoljne količine ukapljenog prirodnog plina kada temperature počnu padati.
Bez povratka izvoza plina s Bliskog istoka, prema analitičarima Goldman Sachsa, referentna bi cijena u Europi vjerojatno trebala premašiti iznos od 100 eura po MWh kako bi privukla dovoljne količine plina za zadovoljavanje zimske potražnje. Zabrinutost zbog opskrbe plinom posebno je izražena u zapadnoj Europi, gdje su razine skladištenja znatno niže od onih u zemljama poput Italije i Poljske, koje su uspjele napuniti svoje zalihe plina iznad 80 posto. U Njemačkoj, koja ima najveći europski kapacitet skladištenja plina (oko petinu ukupnog kapaciteta EU-a prema podacima Gas Infrastructure Europe), kapaciteti su otprilike napola popunjeni. Razina skladištenja u Belgiji i Nizozemskoj, koje su izravno povezane s britanskim tržištem plina putem plinovoda, iznosi 51 odnosno 45 posto.
Očekuje se da će se ovisnost Velike Britanije o globalnom uvozu plina produbiti kako se ubrzava pad proizvodnje plina iz britanskog sektora Sjevernog mora, a norveška proizvodnja počinje padati od 2030. godine.
Britanski regulator energetike, Ofgem, naveo je da bi računi za plin i struju trebali porasti za četiri posto od listopada, nakon što su porasli za 13 posto početkom srpnja, kada bi se uzeo u obzir rast cijena energije na globalnom tržištu uzrokovan ratom protiv Irana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....