Talijan na odlasku

Je li prvi čovjek europske monetarne vlasti Mario Draghi spasio Europsku uniju?

Pamtit će se kako je budućnost eurozone promijenjena jednom rečenicom jednog vrućeg srpanjskog popodneva JE LI GROF DRAGHILA UISTINU SPASIO EUROPSKU UNIJU? Kakav god odgovor bio na to pitanje, činjenica je da je on bio točka preokreta u krizi eurozone. No, jesu li njegove radnje bile dovoljne...
Mario Draghi
 REUTERS
Pamtit će se kako je budućnost eurozone promijenjena jednom rečenicom jednog vrućeg srpanjskog popodneva JE LI GROF DRAGHILA UISTINU SPASIO EUROPSKU UNIJU? Kakav god odgovor bio na to pitanje, činjenica je da je on bio točka preokreta u krizi eurozone. No, jesu li njegove radnje bile dovoljne...
Vrući je srpanj 2012. godine. Kriza eurozone je na svom vrhuncu. Četiri godine nakon što je slom tržišta hipotekarnih vrijednosnica u Sjedinjenim Državama izazvao najveću globalnu ekonomsku recesiju od početka 20. stoljeća, cijeli niz europskih država nalazi se u ozbiljnim problemima. Kako se radi o članicama iste monetarne unije, bankrot jedne izazvao bi kaskadni bankrot svih ostalih, te konzekventno urušavanje najvećeg i vjerojatno najvažnijeg integracijskog projekta u povijesti svijeta - Europske unije. Kako bi to bilo spriječeno, golem novac ulaže se u financijsku sanaciju ekonomski posrnulih država članica. Grčka, Irska i Portugal već su dobili famozni “bail-out”, a tek nekoliko dana ranije 17 država članica europske monetarne unije dogovorilo je 100 milijardi eura vrijedan paket pomoći zaljuljanom španjolskom bankarskom sustavu. Fokus tržišta - a s njime i djelovanje stotina hedge fondova i ostalih špekulantskih investitora zainteresiranih za brzi profit - okreće se prema Italiji. Za razliku od prethodnih slučajeva, u Italiji bail-out nije opcija. Ta zemlja je treća najveća ekonomija eurozone i ima oko dvije tisuće milijardi eura duga. Sanacija je nemoguća, propast nezamisliva. Italija je prevelika da propadne, ali i prevelika da bi bila spašena.

Vrući je srpanj 2012. godine. Kriza eurozone je na svom vrhuncu. Četiri godine nakon što je slom tržišta hipotekarnih vrijednosnica u Sjedinjenim Državama izazvao najveću globalnu ekonomsku recesiju od početka 20. stoljeća, cijeli niz europskih država nalazi se u ozbiljnim problemima. Kako se radi o članicama iste monetarne unije, bankrot jedne izazvao bi kaskadni bankrot svih ostalih, te konzekventno urušavanje najvećeg i vjerojatno najvažnijeg integracijskog projekta u povijesti svijeta - Europske unije. Kako bi to bilo spriječeno, golem novac ulaže se u financijsku sanaciju ekonomski posrnulih država članica. Grčka, Irska i Portugal već su dobili famozni “bail-out”, a tek nekoliko dana ranije 17 država članica europske monetarne unije dogovorilo je 100 milijardi eura vrijedan paket p...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. lipanj 2026 05:43