Nekada su u Veliku Goricu dolazili živjeti oni koji su radili u Zagrebu. Danas sve više ljudi, zbog njenih brojnih prednosti, od mirnijeg obiteljskog okruženja i zelenila, do sve bogatijeg urbanog sadržaja koji nudi kvalitetan život na korak do metropole, bira Veliku Goricu upravo zato što u njoj žele živjeti, raditi i podizati obitelj. U tome je možda i najvažnija promjena kroz koju je grad prošao. Više nije riječ samo o tome koliko grad raste, već kako raste.
Službeni podaci o pozitivnom migracijskom saldu i velikom priljevu novih stanovnika potvrdili su ono što Velikogoričani svakodnevno osjećaju. Velika Gorica službeno je proglašena najpoželjnijim i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj! To je titula koja ponosno kruni godine rada, ali i stavlja pred gradsku upravu najvažniji zadatak, a to je kako sačuvati i dodatno podići tu visoku kvalitetu života dok sve više mladih obitelji upravo ovdje želi izgraditi svoj dom?
Odgovor se u Velikoj Gorici vidi u konkretnim rješenjima i projektima koji će kroz godine mijenjati sliku grada.
Ulaganje u obrazovanje
Jedan od najvažnijih stupova goričkog razvoja jest ulaganje u djecu i obrazovanje. U tijeku je izgradnja dva nova dječja vrtića u Pokupskoj i Kolarevoj ulici, gotovo u samom centru grada, a ukupan će broj novih mjesta za velikogoričke mališane dosegnuti oko 400. I ove godine, kao i do sada, sva djeca koja su ispunila uvjete za upis dobila su svoje mjesto u vrtiću, a mjeru besplatnog dječjeg vrtića danas koristi više od 3.000 mališana.
- Status najpoželjnijeg grada za život najviše dugujemo mladim obiteljima koje su izabrale Veliku Goricu za svoj dom. Zato su besplatni vrtići i osigurano mjesto za svako dijete naš apsolutni prioritet bez kompromisa. Otvaranjem stotina novih mjesta za mališane i mjerom besplatnog vrtića izravno rasterećujemo obiteljske budžete i olakšavamo svakodnevicu roditeljima koji rade. S druge strane, gradnjom novih vrtića i škola dajemo im stvarnu sigurnost da njihova djeca imaju vrhunske uvjete za odrastanje u svom gradu. To je najvažniji korak koji kao grad možemo učiniti za njihovu budućnost - ističe gradonačelnik Krešimir Ačkar.
No, ulaganja u obrazovnu infrastrukturu ovdje ne staju. Grad Velika Gorica ulazi u veliki povijesni obrazovni investicijski ciklus. Uspješno je osigurano 66 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju škola u Kurilovcu, Rakarje/Pleso, Šćitarjevu kao i dogradnju Osnovne škole Novo Čiče i Vukovina kako bi se stvorili uvjeti za jednosmjensku nastavu u cijelom gradu.
Paralelno se ulaže i u okoliš u kojem djeca borave. Kroz projekt “PAUK u VG” uređene su javne površine, Trg Seljačke sloge, igralište, vježbalište i elektro-punionice u Buševcu uz sadnju više od stotine stabala, dok je u Velikoj Gorici uređen urbani koridor s još 100 novih stabala. Projektom “Dječja zelena mreža - plemeniti Pauković” ozelenit će se i obnoviti četiri školska igrališta u dvorištima OŠ Jurja Habdelića, OŠ Eugena Kvaternika, OŠ Eugena Kumičić i OŠ Nikole Hribara. Projekt obuhvaća i uređenje triju urbanih koridora u Ulici kneza Ljudevita Posavskog, Matice hrvatske te druge faze Kurilovečke šetnice. Školski sportski tereni bit će dostupni učenicima, ali i građanima, dok će uređene zelene površine i šetnice poticati rekreaciju, aktivan boravak na otvorenom te razvoj zdravih životnih navika.
Kapitalni projekti
Za ova dva projekta zelene infrastrukture osigurano je 5,4 milijuna bespovratnih sredstava.
- Ostvarena bespovratna sredstva koja smo osigurali za naše škole, vrtiće i zelenu infrastrukturu najbolji su dokaz koliko se ozbiljno pripremaju projekti u Velikoj Gorici. Ovako velika ulaganja u obrazovanje i kvalitetu života ne bi bila moguća bez snažne i kontinuirane podrške s nacionalne razine. Zato ovim putem želim uputiti veliku i iskrenu zahvalu Vladi RH na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem jer prepoznavanje naših lokalnih potreba i izvrsna partnerska suradnja omogućuju nam da europska i državna sredstva izravno pretvorimo u bolji standard za sve naše sugrađane – dodaje Ačkar.
Možda je još značajnije ono što se događa manje vidljivo u prostoru i urbanističkom planiranju. Nedavnim izmjenama Prostornog plana Grad je stvorio preduvjete za realizaciju kapitalnih projekata, poput Dnevne bolnice i novih škola, no istodobno je postavio jasne granice budućoj stanogradnji.
Obvezni udio zelenih površina na građevnim česticama višestambenih zgrada povećan je na visokih 45 posto. Uz to, uvedene su stroge obveze očuvanja postojećih stabala, sadnje drvoreda uz nove prometnice te ozelenjavanja velikih parkirališta.
- Razvoj ne smije ići na štetu kvalitete života. Ne želimo zaustaviti investicije ni stanogradnju, ali uvodimo jasna pravila i red. S uvođenjem 45% obveznog zelenila šaljemo poruku da nam je prostor u kojem naši sugrađani žive na prvome mjestu. Podižemo urbanističke standarde jer želimo da rast grada prati i očuvanje onoga po čemu je Velika Gorica prepoznatljiva - naglašava Ačkar.
Takvo odgovorno upravljanje prostorom dalo je snažan vjetar u leđa i razvoju gospodarstva. Dokaz tomu su popunjene zone Meridian 16 i Rakitovec, koje su bile najbolja referenca da država Velikoj Gorici daruje više od 51 hektar zemljišta vrijednog više od 31 milijun eura. Tako je stvorena nova poduzetnička zona Kušanec-Istok, izvrsno pozicionirana uz autocestu i zračnu luku, a koja bi svoje prve investitore mogla dočekati u 2027. godini.
Među projektima koji će dugoročno promijeniti svakodnevicu Velikogoričana posebno mjesto ima Dnevna bolnica Velika Gorica. Projekt je uvršten u program Vlade RH kao strateški zdravstveni projekt, a nositelj je KB Dubrava. Za realizaciju je osigurano zemljište površine oko 5.500 četvornih metara.
Planirana ustanova obuhvatit će širok spektar specijalističke i dijagnostičke skrbi. Deset internističkih ambulanti, ambulante neurologije, onkologije, oftalmologije, ortopedije i urologije, naprednu dijagnostiku (RTG, CT, mamografija, UZV, laboratorij) te dva odjela jednodnevne kirurgije. U bolnici će raditi više od 100 zdravstvenih djelatnika.
- Dnevna bolnica je projekt koji Velikogoričani čekaju desetljećima. Ogroman je to iskorak koji će podići zdravstveni standard i kvalitetu života. Naši sugrađani, a posebno stariji i pacijenti u potrebi, više neće morati za svaku dijagnostiku ili pregled odlaziti u zagrebačke bolnice. Time štedimo njihovo vrijeme i zdravlje, što je i najvažniji cilj ove investicije – naglasio je prvi čovjek grada.
Jednaka skrb posvećuje se i starijoj generaciji. U visokoj je fazi izgradnja modernog Centra za starije osobe, investicije vrijedne gotovo 17 milijuna eura, čije se otvaranje očekuje u proljeće 2027. godine. Prvi i trenutno jedini objekt takve vrste na području Zagrebačke županije, uz smještajni kapacitet za 102 korisnika, kroz izvaninstitucionalne usluge obuhvatit će još oko 500 sugrađana starije životne dobi. Korisnicima će na raspolaganju biti pomoć u kući, terapije, psihosocijalna podrška, ambulante obiteljske medicine…
Dobra prometna povezanost
Uz velika ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i zelene površine, kvalitetu svakodnevnog života u gradu izravno određuje i prometna povezanost. Velika Gorica danas se može pohvaliti s više od 60 kilometara biciklističkih staza, a povećanju broja kilometara pridonio je i nedavno završen projekt pješačko-biciklističke staze uz jezero Čiče u dužini od gotovo 900 metara.
Nova staza uz jezero Čiče dio je šire priče o povezivanju Velike Gorice s okolnim naseljima i goričkim jezerima. Već uređena ruta prema Starom Čiču, uz nekadašnji radar, pokazala je koliko građani koriste ovakve pravce.
A jedan od najvažnijih novih prometnih projekata jest izgradnja nove biciklističke staze i nogostupa kroz Kurilovec u duljini više od dva kilometra. Ova investicija vrijedna 1,1 milijun eura, uz više od 930 tisuća eura bespovratnih europskih sredstava, stvorit će izravnu, sigurnu i modernu biciklističko-pješačku poveznicu između istočnog i zapadnog dijela Velike Gorice.
- Povezujemo naš grad od istoka do zapada i dajemo našim sugrađanima uređenu alternativu vožnji automobilom. Bilo da idu na posao, u školu ili na rekreaciju. Stvaramo sigurne uvjete u kojima naši sugrađani mogu bezbrižno pješačiti i voziti bicikl, a to je upravo onaj standard koji najpoželjniji grad za život mora pružiti svojim stanovnicima - zaključuje gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Obilježivši tri desetljeća od dobivanja statusa grada, Velika Gorica u svoju novu razvojnu fazu ulazi s potpuno izmijenjenim identitetom. Od nekadašnjeg satelitskog naselja u sjeni glavnoga grada, izrasla je u jedno od najpoželjnijih, samostalnih urbanih i gospodarskih središta u Hrvatskoj.
Sadržaj nastao u suradnji s gradom Velikom Goricom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....