Razmišljanja o tome gdje se pohranjuju naše najosjetljivije poslovne informacije te tko zapravo ima pristup njima i pod kojim zakonima dugo su zvučala akademski. Danas su ta razmišljanja strateška, ponajviše za tvrtke, institucije i cijele države.
Takva razmišljanja spadaju pod širi kontekst digitalne suverenosti, pojma koji je donedavno kružio uglavnom po tehnološkim konferencijama i briselskim hodnicima. No, u posljednjih se godinu-dvije pretvorio u jedno od ključnih pitanja europske politike i poslovne strategije, što nije slučajnost.
Europski parlament nedavno je objavio izvješće koje ilustrira ozbiljnost situacije. Europska unija ovisi o zemljama izvan EU za više od 80 posto digitalnih proizvoda, usluga, infrastrukture i intelektualnog vlasništva. Cristina Caffarra, jedna od pokretačica europske Eurostack inicijative, iznijela je podatak koji još više zabrinjava: Europa je u cloud infrastrukturi ovisna o američkim pružateljima u omjeru od oko 90 posto.
Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke, u svojem izvješću o europskoj konkurentnosti iz rujna 2024. taj omjer opisuje kao strateški problem prvog reda. Draghi je zaključio da Europa nije razvila tehnološki sektor koji bi mogao parirati ni Silicijskoj dolini ni ubrzano rastućim kineskim platformama, a rezultat je infrastrukturna ovisnost koja, uz sve prednosti globalnih platformi, istodobno donosi i ozbiljne ranjivosti.
Jedna od ranjivosti je pravne naravi. Američki CLOUD Act iz 2018. godine vlast SAD-a ovlašćuje da može zatražiti pristup podacima koje čuvaju američka tehnološka poduzeća, ali neovisno o tome u kojoj su zemlji ti podaci fizički pohranjeni. Suočen s izravnim pitanjem francuskih senatora o sigurnosti podataka klijenata, direktor za pravna pitanja tamošnje podružnice Microsofta morao je priznati neugodnu istinu, potvrdivši kako ne postoji jamstvo da ti podaci neće biti proslijeđeni preko Atlantika ako to zatraže američke institucije.
Digitalna suverenost je sve važnija tema
Globalno istraživanje International Data Corporationa (IDC) o digitalnoj suverenosti iz 2025. pokazuje da europske organizacije sve ozbiljnije razmišljaju o tom problemu. Zaštita od ekstrateritorijalnog pristupa podacima postala je primarni razlog zbog kojeg europske kompanije i javne institucije traže suverena cloud rješenja. Prema Forrester Researchu, 84 posto donositelja odluka u tehnološkom sektoru digitalnu suverenost već smatra ključnim kriterijem pri odabiru dobavljača.
Konkretni koraci vidljivi su diljem kontinenta. Njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein prebacila je 40 tisuća zaposlenika s Microsoftove infrastrukture na open source alternative. Nizozemsko Ministarstvo pravosuđa i sigurnosti svjesno je odabralo lokalnog cloud pružatelja kako bi smanjilo izloženost zakonima SAD-a. Danska je krenula u postupno napuštanje Microsoft 365 u državnoj upravi. Ti pothvati nisu ideološke inicijative jer nije riječ o odbacivanju globalnih tehnologija, nego o traženju ravnoteže između globalnih mogućnosti i lokalne kontrole.
U samoj srži digitalne suverenosti nalazi se infrastruktura jer nije dovoljno imati dobru regulativu ili deklaratornu politiku. Potrebno je imati fizičke kapacitete koji omogućuju da podaci ostanu tamo gdje ih organizacija želi, pod zakonima kojima ona vjeruje, s visokom razinom dostupnosti i sigurnosti kako se poslovanje ne bi kompromitiralo.
U sklopu digitalne suverenosti telekom operatori dobivaju novu, širu ulogu. Oni sada više nisu samo pružatelji povezivosti i prijenosa podataka, nego su jedan od nosivih stupova digitalne infrastrukture, koja je temelj današnjeg sve digitalnijeg gospodarstva. Podatkovni centri, cloud platforme, sigurnosne kopije i rješenja za oporavak sustava danas potpadaju pod infrastrukturni kapacitet koji organizacijama određuje stupanj digitalne autonomije.
A1 Hrvatska tu ulogu prepoznaje i aktivno gradi, stoga je digitalna suverenost za A1 konkretan infrastrukturni projekt koji organizacijama omogućava kontrolu nad vlastitim podacima, fleksibilnost u upravljanju digitalnim sustavima i sigurno digitalno okruženje unutar lokalnog i europskog regulatornog okvira.
A1 ima jedan od najnaprednijih centara u regiji
Polazište tog projekta je A1 podatkovni centar, jedan od tehnološki najnaprednijih objekata te vrste u regiji. Centar nosi Tier III Facility certifikat Uptime instituta, međunarodni standard koji potvrđuje visoku razinu dostupnosti i otpornosti sustava. Redundantni sustavi napajanja i hlađenja, višeslojna fizička sigurnost i stalni nadzor čine tehničku osnovu koja organizacijama omogućava da kritične podatke i digitalne sustave zadrže unutar Hrvatske i europskog regulatornog okvira.
Za mnoge organizacije, posebice one iz reguliranih sektora poput javnih i zdravstvenih institucija, ta činjenica nije samo tehnički detalj. U tim sredinama pitanje gdje se podaci nalaze i pod kojim pravnim režimom se obrađuju ima izravne operativne i regulatorne posljedice. Za njih je vrlo važno da na pitanje gdje se ti podaci nalaze i obrađuju mogu odgovoriti preciznom adresom unutar Europske unije.
Uz podatkovni centar, A1 Hrvatska nudi A1 Cloud, platformu namijenjenu poslovnim korisnicima svih veličina, koja digitalnu infrastrukturu pretvara u uslugu. Organizacije mogu brzo uspostavljati virtualne IT okoline, fleksibilno upravljati kapacitetima i prilagođavati infrastrukturu promjenama u poslovanju bez visokih početnih ulaganja i dugotrajnih implementacijskih projekata.
Jedna od ključnih prednosti takvog modela je mogućnost izgradnje hibridnih IT arhitektura. Organizacije mogu kombinirati lokalnu infrastrukturu i cloud kapacitete prema vlastitim potrebama. Tako se, primjerice, osjetljivi i regulatorno zahtjevni podaci mogu pohraniti i obrađivati unutar infrastrukture pod lokalnom i europskom jurisdikcijom, a istodobno zadržavaju fleksibilnost i skalabilnost koju donosi cloud. Lokalna infrastruktura pritom nudi nižu latenciju i stabilnije performanse, što je posebno važno za aplikacije koje zahtijevaju brzu obradu podataka u stvarnom vremenu.
A1 je sigurnosni okvir dodatno ojačao suradnjom s DC North, koja omogućava dvolokacijsku pohranu podataka i napredna rješenja za sigurnosne kopije i oporavak sustava. Takva arhitektura osigurava kontinuitet poslovanja čak i u izvanrednim situacijama, što je u kontekstu rastućih kibernetičkih prijetnji i regulatornih zahtjeva sve više očekivano i zahtijevano.
Suverenost kao infrastrukturna odluka
Digitalna suverenost na kraju se ne svodi na geopolitiku ni na regulativu, nego na pitanje kontrole. Bitno je na kraju tko odlučuje gdje su vaši podaci, tko njima upravlja i što se s njima događa kada nešto krene po zlu.
Kada organizacije prestanu vjerovati sitnom tisku u ugovorima stranih korporacija i zatraže stvarnu sigurnost, fokus se neizbježno seli na infrastrukturu. Odgovor na pitanje zaštite podataka tada se svodi na tri jasna kriterija. Prvo je precizna fizička lokacija servera, drugo su vjerodostojni sigurnosni certifikati, a treće je sposobnost integracije s globalnim servisima bez ikakvog kompromitiranja lokalnog suvereniteta.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji s A1 Hrvatska
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....