Moralo je doći i do toga: tehnološki divovi koji su svijetu darovali generativnu umjetnu inteligenciju napokon se suočavaju s njezinim najprljavijim nusproizvodom - AI splačinama koje su naizgled preko noći preplavile kompletan internet, a ponajprije društvene mreže.
Naime, Silicijska dolina pokrenula je veliko čišćenje te digitalne kanalizacije: Spotify, YouTube, LinkedIn, TikTok, X i praktički svi ostali brišu stotine tisuća računa i milijune objava zatrpanih onime što se u međuvremenu ustalilo pod imenom "AI slop" (ili AI splačine na hrvatskom).
Riječ je o pojmu koji je toliko ušao u svakodnevicu da ga je Merriam-Webster proglasio riječju godine za 2025. Naravno, nije "slop" baš svaki sadržaj koji ispljune AI; to je onaj specifični, jeftini, zaboravljivi mulj koji se lako proizvede, još lakše širi i konzumira i istog trena zaboravi. Kako to slikovito opisuje New York Times (NYT), to je fast fashion koji istiskuje couture, roza ljiga koja proždire biftek.
Brojke su zapanjujuće. Spotify je u samo dvanaest mjeseci izbrisao više od 75 milijuna "spam" pjesama. Da se shvati razmjer: cijeli aktivni katalog Spotifyja broji oko 100 milijuna pjesama, što znači da su izbrisali količinu jednaku gotovo tri četvrtine svega što legitimno postoji na platformi. A dotok ne prestaje - Spotifyjev Sam Duboff otkrio je da botovi svakodnevno na servere nabacaju oko 100.000 novih "pjesama", od kojih velik dio nikada ne čuje nijedan živi čovjek.
Zašto se netko uopće trudi generirati milijune pjesama koje nitko ne sluša? Zato što je matematika krajnje jednostavna: svaki stream dulji od 30 sekundi generira autorsku naknadu. Postaviš stotine AI-generiranih "beatova", pustiš botove da ih "preslušavaju" i tiho odvlačiš novac iz zajedničkog bazena honorara koji bi inače pripao stvarnim glazbenicima.
A taj bazen nije mali - Spotify svake godine isplati oko 11 milijardi dolara. Francuski Deezer, kako prenosi NYT, otkrio je da je gotovo polovina pjesama koje mu dnevno stižu u sustav umjetno generirana - a Apple Music procjenjuje da je više od trećine svega što se na njega učita djelo AI-ja.
Za YouTube su Googleovi istraživači osmislili sustav - nazvan Scalable Cluster Termination System - koji je u šest mjeseci izbrisao oko 130.000 kanala niskokvalitetnog sadržaja. Umjesto da se procjenjuje svaki video zasebno, algoritam je tražio obrasce: tempo "uploada", ponavljanje predložaka, koordinirano ponašanje.
Tako je detektirao 50.000 "klastera" računa koji su radili na neobično sličan način i obrisao ih. Vrijedi napomenuti da broj 130.000 dolazi iz akademskog rada, a ne iz službene YouTubeove objave, pa ga treba uzeti s dozom opreza - no smjer je nedvosmislen.
Da nije riječ o sitnim igračima, govori jedan raniji val s početka 2026.: YouTube je tada izbrisao 16 velikih kanala koji su zajedno imali oko 35 milijuna pretplatnika, 4,7 milijardi pregleda i, prema procjenama, blizu 10 milijuna dolara godišnje zarade. Jedan od najpopularnijih slop kanala, procijenio je alat za analizu Kapwing, ubirao je oko 4,25 milijuna dolara godišnje - sve dok nije izbačen iz programa monetizacije. Isti Kapwing izračunao je i da je više od 20 posto prvih kratkih videa - ili "shorts" - koje YouTube servira novim korisnicima zapravo AI slop.
TikTok je samo u prva tri mjeseca ove godine uklonio više od 377.000 videa zbog kršenja pravila o umjetnoj inteligenciji i automatski označio više od tri milijarde AI-generiranih snimki. Na X-u, prema startupu za detekciju Pangram, gotovo polovina objava duljih od 50 riječi napisana je uz pomoć AI-ja - pa je platforma ove godine zabranila aplikacije koje plaćaju botove da objavljuju. LinkedIn je uveo gumb "Izgleda kao AI slop", a Pinterest i TikTok testiraju opcije kojima korisnici sami mogu smanjiti količinu umjetnog sadržaja u svom feedu.
Ono što cijelu priču čini gotovo tragikomičnom jest da su mnoge kompanije koje sada čiste splačine upravo one koje su ih omogućile, u neku ruku čak i ohrabrivale.
"AI slop je mač s dvije oštrice - mnoge su platforme zbog njega zabilježile skok angažmana", kaže za New York Times Paul Shovlin, stručnjak za AI sa Sveučilišta Ohio.
Problem je nastao kad je količina tog mulja - kao što su tisuće računa sa "Shrimp Jesusom" ili "My Child Made This" - narasla do te razine da korisnici više nisu mogli pronaći kvalitetan sadržaj zbog kojeg i dolaze na te platforme. Naime, prvi Shrimp Jesus možda je i mogao biti zabavan - ali tko točno želi gledati 115-tisućiti primjer?
Google je tu možda najbolji primjer proturječja: ugurao je svoj AI model Gemini u browser, mailove, karte i putne servise, a istovremeno YouTubeov šef Neal Mohan "upravljanje AI slopom" proglašava jednim od prioriteta godine. Meta je u srpnju obećala poduprijeti europski pakt o obveznom označavanju AI sadržaja - da bi istog mjeseca pustila generator slika koji je javne Instagram profile automatski upisao kao referentni materijal, pa značajku povukla nakon tri dana bijesa korisnika.
Lov na splačine ima i svoje kolateralne žrtve, odnosno lažne pozitivne rezultate. Kad algoritam kažnjava obrasce ponašanja - zajedničke predloške, sinkronizirane rasporede objava, istu infrastrukturu - u tu mrežu znaju upasti i posve legitimni "faceless" kreatori koji nikada nisu ni dotaknuli AI.
Neki digitalni stručnjaci već upozoravaju da bi Googleov pristup mogao pretjerati i pokositi one koji jednostavno objavljuju puno sadržaja. YouTube tvrdi da ima "robusne zaštitne mehanizme" i da mu se manje od jedan posto ukinutih kanala uspješno žali - no i taj jedan posto od 130.000 znači stotine kreatora izbrisanih greškom.
Za razliku od Amerike, gdje se sve svodi na dobrovoljne poteze pojedinih platformi, Europska unija je od 2. kolovoza povukla regulatorni potez. Tog je dana stupio na snagu Članak 50. Akta o umjetnoj inteligenciji, koji uvodi obvezu transparentnosti: AI-generirani sadržaj mora nositi jasnu oznaku i strojno čitljiv trag, deepfakeovi se moraju označiti, a chatbotovi moraju priznati da nisu ljudi. Kazne nisu simbolične - do 15 milijuna eura ili tri posto globalnog godišnjeg prometa. Obveza strojnog označavanja postojećih generativnih sustava slijedi do 2. prosinca.
Drugim riječima, ono što Silicijska dolina sada radi na dobrovoljnoj bazi, europskim kompanijama i svima koji svoj sadržaj serviraju europskim korisnicima uskoro postaje zakonska dužnost.
Camille François s Columbije, koja proučava štetne digitalne tehnologije, za New York Times sažima ono najvažnije: šarolikost taktika kojima platforme napadaju slop znak je da je riječ o sistemskom problemu, a ne o "lošoj klasi sadržaja koju možemo jednostavno definirati i ukloniti". AI je, naposljetku, kreativni alat - a platforme koje s ovim izazovom postupaju loše gledat će kako im korisnici odlaze na neko drugo mjesto.
Veliko brisanje, dakle, nije kraj priče. Prije je riječ o trenutku u kojem je industrija shvatila da je zagađenje koje je pustila u optjecaj počelo nagrizati upravo ono na čemu zarađuje - želju korisnika da ono što gledaju, slušaju i čitaju barem u nekoj mjeri dolazi od čovjeka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....