Dobra infrastruktura uvijek je nevidljiva. Nitko ne razmišlja o vodovodnoj cijevi dok teče voda ni o električnoj mreži dok je svjetlo uključeno. Infrastruktura je tu, uzima se zdravo za gotovo, a postaje vidljiva tek u trenutku kada zakaže.
Mobilna mreža odavno je ušla u istu kategoriju, premda se to odvijalo postupno i gotovo neprimjetno. Nekad rezervirana za pozive i SMS poruke, danas ona nosi videokonferencije, poslovne aplikacije, medicinske sustave, obrazovanje na daljinu i javne usluge.
Još prije desetak godina brzi internet se percipirao kao dodana vrijednost, nešto što je lijepo imati. Danas je to infrastruktura poput vodovoda ili električne energije. Bez interneta moderni život jednostavno ne funkcionira. Prema podacima HAKOM-a, 58 posto korisnika internetu pristupa putem mobilne mreže, a više od 83 posto ostvaruje glasovne i videopozive putem interneta. Istraživanje kaže i da je više od polovine korisnika izrazilo želju da u budućnosti koristi mobitel za rad na daljinu.
Pandemija je tu promjenu samo ubrzala i učinila vidljivijom i pokazala je nešto što stručnjaci znaju već dugo. Pokazalo se da države s razvijenom digitalnom infrastrukturom bolje podnose gospodarske poremećaje od onih koje u nju nisu ulagale. Hrvatska tu činjenicu uzima ozbiljno, pa je stvorena Strategija digitalne Hrvatske do 2032., kojom su mobilne mreže i 5G prepoznati kao strateški prioritet, ravan onome koji se odnosi na digitalizaciju javne uprave i obrazovnog sustava.
Brzina je samo jedan dio priče
Kad se priča o kvaliteti mobilne mreže, lako je prvo pomisliti uglavnom na brzinu, budući da je to jedan od najočitijih faktora. Mjerenja s više megabita po sekundi su, sasvim logično, na prvu bolja od mjerenja s manje megabita po sekundi. No kvaliteta mreže je mnogo složeniji pojam. Jednako važna, ili čak važnija u nekim primjenama, jest latencija, odnosno kašnjenje signala izraženo u milisekundama. Kod rada na daljinu, videokonferencija, aplikacija u oblaku ili medicinskih sustava, latencija je ono što odlučuje hoće li iskustvo biti glatko ili frustrirajuće, ili dovesti do ozbiljnijih problema.
Tu je i stabilnost pod opterećenjem, odnosno kako se mreža ponaša kada je istovremeno koristi velik broj korisnika, kao što je slučaj u centru grada vikendom u podne, na koncertu ili na turističkom odredištu usred kolovoza. Vrhunska mreža je ona čije performanse ostaju ujednačene čak i kad je zagušena.
Upravo je to kriterij po kojemu korisnici u konačnici biraju operatore, možda ga nikad ne formulirajući tako precizno. Ne traže se uvijek rekordne brzine u laboratorijskim uvjetima, nego pouzdanost u stvarnom životu.
Dimenzija ove teme koja se rjeđe ističe u svakodnevnim razgovorima, ali koja je možda važnija na dulji rok, ona je gospodarska i regionalna. Ruralna Hrvatska već dugo pati od iseljavanja, a jedan od ključnih razloga jest osjećaj da se ondje ne može živjeti ni raditi kao u gradovima. Kada digitalna infrastruktura dosegne i manje zajednice, mijenja se osnovna računica. Odjednom je moguće s otoka ili manje općine voditi posao, pristupati javnim uslugama, školovati se na daljinu ili primati telemedicinska savjetovanja.
Hrvatska je po 5G pokrivenosti u 2024. praktički dostigla europski prosjek s 94 posto kućanstava pokrivenih 5G signalom, dok je europski prosjek neznatno viši, 94,3 posto. To je ogroman iskorak u samo nekoliko godina. Međutim, pokrivenost je samo preduvjet. Korisnici zapravo trebaju da ta mreža u praksi funkcionira besprijekorno, svaki dan i na svakom kraju zemlje.
Ookla mjeri, korisnici potvrđuju
Upravo tu na scenu stupa relevantnost neovisnog mjerenja. Ookla, globalni lider u analitici mrežnih performansi poznat po platformi Speedtest, redovito provodi analize tržišta. Pritom se one ne temelje na skupu tehničkih specifikacija operatora, nego na temelju milijuna stvarnih mjerenja koja korisnici sami pokreću u svakodnevnom korištenju. Zbog toga su rezultati realniji, budući da su ocjenjivači, odnosno ispitivači, sami korisnici, u svojoj svakodnevici, pod realnim uvjetima.
Za drugu polovinu 2025. godine Ookla je provela sveobuhvatnu analizu hrvatskog tržišta mobilnih mreža. Telemach je pobijedio u dvije ključne kategorije, "Best Mobile Network" i "Fastest Mobile Network". Nagrada za najbolju mobilnu mrežu uzima u obzir sve relevantne parametre: brzinu, latenciju te kvalitetu iskustva pri pregledavanju weba i streamingu videosadržaja. Nagrada za najbržu mrežu mjeri propusnost i responzivnost, kombinaciju brzine preuzimanja i slanja podataka s metrikama kašnjenja.
- Ovo priznanje potvrđuje da su ulaganja u našu mrežu prepoznata na najvažnijoj razini, kod korisnika, i da su njezine performanse u svakodnevnom korištenju superiorne po pitanju kvalitete i brzine - rekao je Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha.
Brojke govore same za sebe
Iza ovih rezultata stoji višegodišnja infrastrukturna strategija. Telemach je od svog ulaska na tržište kapacitet mobilne mreže povećao za više od šest puta, dok je promet u mreži narastao za gotovo tri i pol puta. Danas svim mobilnim tehnologijama, uključujući i 5G, pokriva više od 99 posto populacije Hrvatske. Uz to, Telemach cjelokupnu električnu energiju nabavlja iz obnovljivih izvora, što gradnju infrastrukture uparuje s odgovornim pristupom prema okolišu.
Pritom je Telemach već treću godinu zaredom operator kod kojeg prelazi najveći broj novih korisnika. Takav trend nije plod kratkoročnih akcija, to je povratna informacija s terena, iz stvarnog iskustva korištenja.
- Kontinuitet različitih međunarodnih priznanja jasan je dokaz koliko je napredna i pouzdana Telemachova mobilna mreža te da dosljedno ispunjavamo očekivanja naših korisnika. Nastavljamo s dugoročnim strateškim ulaganjima u infrastrukturu da bismo korisničko iskustvo učinili još boljim, u svakom dijelu Hrvatske - poručila je Danijela Bistrički Morović, članica Uprave i glavna direktorica za tehniku.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji s Telemach Hrvatska
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....