HANZA HUB

Budućnost javnost prijevoza i beskontaktno plaćanje: ‘Hrvatsko tržište je spremno‘

Beskontaktno plaćanje dio je financijsko-tehnološke revolucije, a posljednjih nekoliko godina intenzivnije se preljeva i u Hrvatsku
Sudionici online panela

Beskontaktno plaćanje dio je financijsko-tehnološke revolucije, a posljednjih nekoliko godina intenzivnije se preljeva i u Hrvatsku. Koriste ga banke kroz mobilno bankarstvo, telekomi, promoviraju ga Google i Apple kroz usluge Google Pay i Apple Pay. U Hrvatskoj, oko 80% transakcija su danas beskontaktne, u optjecaju je malo manje od 9 milijuna kartica te je na tržištu oko 110 tisuća POS terminala.

Stoga je u organizaciji Hanza Medije i Mastercarda Hrvatske organiziran još jedan Hanza HUB ovog puta na temu 'Budućnost gradskog prijevoza i beskontaktno plaćanje'. Kao uvod u panel na kojem su sudjelovali Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj, Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Marko Jakopčević, voditelj Službe prodaje ZET-a, predstavljeno je istraživanje Mastercarda o navikama stanovnika Hrvatske u beskontaktnom plaćanju te modelima beskontaktnog plaćanja javnog prijevoza i njegove prednosti.

Istraživanje Mastercarda, koje je u ime kompanije sudionicima prezentirao voditelj razvoja kartičnog prihvata Damir Hozdić, pokazuje da Hrvatska zadovoljava dva ključna preduvjeta za uvođenje beskontaktnih rješenja za plaćanje u javnom prijevozu: postoji velika potražnja za javnim prijevozom te velika većina hrvatskih građana posjeduje kartice i koriste ih redovito. To potvrđuju procjene kako je danas 8 od 10 kupovina u dućanu u Hrvatskoj napravljeno beskontaktnim karticama, što je više od prosjeka EU, a tome treba pridodati činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja.

Istražene su i želje korisnika javnog prijevoza u Hrvatskoj. Oni ne žele gužve u sredstvima javnog prijevoza, važno im je kako kupuju voznu kartu i žele bolju redovitost usluge. Da bi se te želje ostvarile beskontaktno plaćanje prijevoza je idealna stvar. Jer ono donosi manje gužve na ulazu u vozila, što bi se osobito korisnim pokazalo u turističkim središtima, te brže plaćanje i u konačnici manja kašnjenja u prijevozu. Takav sustav, pokazala su dosadašnja iskustva, također donosi i korist davateljima usluga. Digitalizacija sustava naplate svakako smanjuje trošak prikupljanja sredstava od prodaje karata i ta se ušteđena sredstva mogu uložiti u nešto drugo, a potreba u javnom prijevozu zbilja ima. O koristima samog skraćivanja vremena naplate ne trebamo ni govoriti.

- Hrvatsko tržište je spremno za razvijanje beskontaktnih rješenja za plaćanje u javnom prijevozu, jer ključni preduvjeti za to već postoje – veliki broj građana posjeduju kartice za plaćanje i postoji masovna potražnja za javnim prijevozom, pogotovo u velikim gradovima. Naime, samo u 2018. godini procjenjuje se da je više od 450 milijuna putnika koristilo javni prijevoz u Hrvatskoj, od kojih je veliki dio turista, a skupa su generirali više od 7 milijardi prijeđenih kilometara - poručio je nakon prezentacije Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj.

- Nama su brzina usluge i njena dostupnost na prvom mjestu. Kao država stvaramo pretpostavke za što brže uvođenje digitalizacije usluge naplate. Stvaramo pretpostavke za što efikasniju 5G mrežu i brzi internet. Ubrzano radimo na uvođenju novog sustava naplate cestarine koji će se temeljiti na korištenju ENC uređaja i sustava prepoznavanja registarskih tablica. Sljedeće godine će biti donijeta odluka o novom sustavu naplate - naglasio je državni tajnik Tomislav Mihotić.

ZET je jedan od pružatelja usluge javnog prijevoza a voditelj Sektora naplate u tom poduzeću, Marko Jakopčević tvrdi kako tvrtka puno radi na uvođenju digitalizacije naplate prijevoza.

- U europskim gradovima egzistira nekoliko sustava beskontaktne naplate prijevoza.

Postoji nekoliko modela uvođenja beskontaktnog kartičnog plaćanja u sustave javnog prijevoza, a svi imaju isti cilj poboljšanja korisničkog iskustva i efikasnije upravljanje troškovima i prometom za tvrtke javnog prijevoza. Beskontaktna rješenja za plaćanje u javnom prijevozu koriste putnikovu postojeću platnu karticu ili pametni mobitel/pametni sat kao sredstvo plaćanja, a različiti modeli tih rješenja su već implementirani u Pragu, Ostravi, Brnu, Pilsneru, Beogradu i brojnim drugim gradovima.

Jakopčević naglašava kako su u ZET-u pri kraju s izradom aplikacije za plaćanje prijevoza. Prema njegovim riječima ZET-ov sustav za prodaju karata već je povezan sa sustavom nadzora vozila ali i s mnogobrojnim gradskim uredima i lokalnom zajednicom što će u konačnici olakšati uvođenje beskontaktnog sustava naplate.

Jakopčević je otkrio i da je ZET napravio istraživanje o navikama kupovanja karata kod svojih korisnika. Mlađa populacija je iznimno zainteresirana za uvođenje novih, digitalnih, sustava plaćanja prijevoza. Ona starija populacija pak i dalje vjeruje papirnatoj karti i to onoj kupljenoj na ZET-ovim prodajnim mjestima, a ne na kioscima ili drugim prodajnim mjestima.

U tom kontekstu Cosmin Vladimirescu ipak naglašava kako 'putnici očekuju jednostavno, sigurno i digitalno korisničko iskustvo korištenja javnog prijevoza', koje se može postići upravo različitim modelima implementacije beskontaktnog plaćanja karticama u vozilima javnog prijevoza. Time se smanjuju gužve i nepotrebna čekanja, što je u novonastaloj epidemiološkoj situaciji još važnije nego prije. U istraživanju koje je proveo Mastercard, mobile ticketing je ljudima bio najrazumljiviji - takvo rješenje djeluje kao da nudi 'sve na jednom mjestu', stavljajući u ruke putnika sve od kupnje karata i putnih podataka do korisničke podrške. Podržavajući čitav spektar karata, ističe se uporabljivošću za lokalno stanovništvo - ali može biti i dragocjen alat za turiste - kao jedan od prvih kontakata s lokalnom kulturom.

Da Hrvatska kao turistička zemlja sve brže ide u smjeru digitalizacije plaćanja prijevoza istaknuo je državni tajnik Mihotić. To je potkrijepio s nekoliko recentnih primjera.

- Nedavno je potpisan sporazum između tvrtki Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i BINA Istre o korištenju jednog ENC uređaja na svim autocestama kojima te tvrtke upravljaju one upravljaju. To znači da sada od Osijeka do Pule koristite samo jedan ENC uređaj za naplatu cestarine.

Osim toga, Mihotić je podsjetio da je od ove godine putnicima na pojedinim trajektnim linijama online kupnjom karte zagarantirano mjesto na trajektu.

- Oni koji tako kupe kartu za Vis ili Hvar više ne moraju strahovati da neće imati mjesto na brodu. I to je sigurno još jedan naš doprinos digitalizaciji sustava naplate prijevoza - istaknuo je Mihotić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 03:22