Galama koju su zadnjih tjedana digli nezadovoljni poslodavci, nakon što su saznali da bi većina od europskih 45 milijardi kuna namijenjenih za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) mogla završiti u javnom sektoru, čini se da je urodila plodom. Naime, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je da će "u najvećoj mogućoj mjeri" uvećati iznos koji će biti usmjeren izravno poduzetnicima, odnosno biti potpora privatnim investicijama.
Ćorić nije otišao tako daleko da obeća konkretan iznos ili postotak koji će na kraju iz NPOO-a usmjeriti u realni sektor, ali već sama najava da će povećanje ići do "najveće moguće mjere" bila je dovoljna da na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca o fondovima EU, gdje je bio jedan od sudionika panela, doživi simbolično tapšanje po ramenu, a da novopečeni predsjednik HUP-a Mihael Furjan objavi: "Imamo velika očekivanja". Sada samo preostaje da Ćorić zaista zasuče rukave i ispuni obećanje, a na putu će mu sigurno stajati neki ministri iz Vlade koji bi mogli ostati bez dijela novca na koji su računali. Nitko ih nije imenovao, ali ih je direktor HUP-a Damir Zorić nazvao "onima koji troše".
Da podsjetimo: HUP je od Vlade zatražio da barem 50 posto novca dostupnog za Hrvatsku iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost bude namijenjeno privatnom sektoru te da od toga 80 posto bude u obliku bespovratnih potpora. Alarmirao ih je nacrt NPOO-a koji im je nedavno predstavljen (ali još ne i široj javnosti) jer se ispostavilo da bi tek 10 posto ili 4,5 milijarde kuna moglo biti dostupno poduzetnicima za izravne bespovratne potpore, subvencije kamata i jamstva, a sve ostalo završiti u javnom sektoru u sklopu provođenja raznih reformi koje traži i Europska komisija, od zdravstva, preko mirovinskog i socijalnog sustava do tržišta rada, pravosuđa, obrazovanja i javne uprave. U kasnijim je objašnjenjima koja smo dobili od Vladina tima, a koji vodi premijerov savjetnik i koordinator za NPOO Zvonimir Savić, rečeno da bi poduzetnici kroz projekte s javnim sektorom mogli računati da će ukupno primiti 30 posto od dostupnih 45 milijardi kuna te da na to treba dodati i da će sudjelovati u javnoj nabavi na izvođenju radova i nabavi opreme. Ni to, međutim, HUP nije zadovoljilo, ne čini im se uvjerljivim.
Kako će se ta priča o jednom od važnijih gospodarskih poteza ove Vlade rasplitati, znat ćemo vrlo brzo: konačni nacrt NPOO-a, koji mora odobriti Europska komisija, treba biti gotov do kraja travnja. Ministar Ćorić je pak jučerašnjim nastupom pomalo flertovao s poslodavcima, ljudima iz svog resora, pozivajući se na svoja osobna uvjerenja, što je u Plenkovićevoj Vladi prilično rijetka pojava. Tako smo i saznali da "tamo gore" oko NPOO-a ne vlada harmonija. Ćorić, naime, veli da on osobno drži da bi neki od reformskih procesa na koje se čeka godinama sada trebali biti u zapećku u odnosu ekonomski oporavak i tranziciju privatnog dijela gospodarstva ka zelenom gospodarstvu.
Ipak, zaključuje, "pristup treba biti balansiran". Izvlači se i da je moguće da on kao ekonomist ne vidi dio sektorskih problema koje drugi vide i treba ih hitno rješavati. Zanimljiva argumentacija.