Velike istarske tvrtke Valamar Riviera iz Poreča te Infobip iz Vodnjana sudjelovat će u stvaranju novog startup kampusa pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile. Kampus će se smjestiti na prostoru bivše Mornaričke bolnice koju je prošli tjedan Istarska županija ustupila pulskom Sveučilištu. Oni će tamo pak urediti predavaonice i sadržaje za studente Filozofskog i Informatičkog fakulteta te Fakulteta odgojne i obrazovne znanosti, ali i kampus koji će spojiti znanost i realan sektor. U obnovu Mornaričke bolnice namjeravaju uložiti 50 milijuna kuna.
- U sklopu urbane obnove Pule stara Mornarička bolnica planirana je za obrazovne namjene s ciljem razvoja Grada na znanosti i istraživanju i visoko educiranim kadrovima. Odlukom Županije potrebama Sveučilišta je prepušten dio stare mornaričke bolnice u okviru koje će se graditi novi kampus Sveučilišta, dok je ostatak, koji nije dodijeljen Sveučilištu, prema planovima urbane obnove Pule predviđen za poduzetničke centre, akceleratore integrirane kroz oblik tehnološkog-poduzetničkog parka, odnosno kampusa. Mislim da je to dobra ideja i da se nadograđuje na planove Sveučilišta u staroj Mornaričkoj bolnici gdje ćemo na jednom mjestu imati spoj visokog obrazovanja i znanosti te tehnologije i prakse, kaže nam rektor ovog sveučilišta Marinko Škare koji je u svom programu i nastupima već dao do znanja da budućnost visokog obrazovanja počiva u startup kampusima.
- Startup kampusi polako se otvaraju u svijetu na način da ih otvaraju velike korporacije koje imaju problem s radnom snagom jer visoko obrazovana radna snaga nema specijalnosti i vještine po završetku studija koje su njima potrebne. U takvim uvjetima, budući da je kapital 'jednoroga' veći od kumulativnog BDP-a desetak zemalja članica EU, ovisno koje zemlje mjerimo, 'jednorozima' se više isplati financirati i otvarati svoje startup sveučilišne kampuse gdje će se studenti besplatno educirati jer nema upisnina, a te iste tvrtke će plaćati najbolje profesore da održavaju predavanja. Praktični dio nastave odvijat će se kroz stvarne projekte, odnosno svakodnevno poslovanje tih istih tvrtki uz mentorstvo njihovih top i middle managera, ističe Škare. Dodaje da nema zemlje na svijetu i tog proračuna koji može preuzeti trošak upisnina na teret države i da niti jedan sustav visokog obrazovanja koliko god on savršen bio ne može konkurirati ovom modelu.
- Prema tome, zaključak i izbor je jedini moguć kroz spajanje sveučilište s takvim tvrtkama što je plan Sveučilišta u Puli s Infobipom i Valamarom. Zamislite moderni kampus poput Googlea ili Applea, na njemu predavanja drže profesori Sveučilišta u Puli specijalizirani za svoj dio ispunjavajući sve potrebne kriterije znanstveno-nastavne izvrsnosti koji će za takav jedan model biti jako visoki. S druge strane, top manageri iz Infobipa i Valamara rade sa studentima u prostorima startup kampusa na svakodnevnim projektima koje inače realiziraju u svojim tvrtkama tijekom 3 ili 5 godina studiranja, veli nam rektor pulskog sveučilišta. Dodaje da to nije praksa, odnosno stažiranje, nego "problem solving". Kaže da su na dobrobiti svi – i studenti, i sveučilište, ali i tvrtke.
- Tvrtkama se to dvojako isplati. Kao prvo, imaju radnu snagu koja se želi educirati, koja može raditi na njihovim svakodnevnim aktivnostima i projektima, mogu ih testirati i pratiti. Po završetku njihova obrazovanja imaju gotove ljude koji su im potrebni. Ne zaboravite da su troškovi 'head huntinga' visoki i postaju sve viši jer ne možete naći visoko educirane ljude koji su vam potrebni bez obzira na plaću koju nudite. Ovako tvrtka u samom početku studiranja ima priliku procijeniti i odabrati najbolje kroz sam studij i s druge strane studenti imaju višestruke koristi. Po završetku studija, ako zadovoljavaju sve vještine i sposobnosti koje su kroz programe startup kampusa mogli steći, čeka ih odmah posao u top tvrtkama, dobivaju certifikat od tih tvrtki da su prošli program specijalizacije i kompetencija u tim top tvrtkama i dobivaju diplomu Sveučilišta u Puli o završenom sveučilišnom preddiplomskom ili diplomskom studiju, ističe dalje. Veli da studenti tako dobivaju sve u jednom.
- To je holistički pristup koji zadovoljava sve dionike procesa, a time i zajednicu jer više studenata završava studij i odmah se zapošljava. Budućnost je u startup kampusima i bilo bi dobro da se takav zakonodavni okvir čim prije napravi i da Hrvatska bude prva u tom projektu, smatra Škare.
Inače, prenamjena Mornaričke bolnice ići će u dvije faze. Najprije će se obnoviti prizemlje i prvi kat ovog bivšeg vojnog i zdravstvenog objekta koji je ostao prazan nakon preseljenja bolnice u nove prostore. Potom kreće druga faza koja obuhvaća ostatak prizemlja i drugi kat. Ukupno će Sveučilište dobiti time 10,5 tisuća novih kvadrata.