Na zadnjoj sjednici vlade konstatirano je da su realizirane sve dogovorene aktivnosti koje su bile nužni uvjet za ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II koji vodi prema ulasku u eurozonu i uvođenju eura. U poplavi informacija vezanih uz koronavirus i ekonomsku krizu izazvanu pandemijom, pomalo je promaklo kako se Vlada RH, kao da se oko nas ne događa niša naročito dramatično, mirno odlučila na podnošenje oficijelnog zahtjeva za u ERM II režim te očekuju ulazak već u srpnju ove godine. To bi značilo da euro kao službeni novac u Hrvatskoj možemo očekivati za 2-2,5 godine. Osim što je uvođenje eura kao nove hrvatske valute te slanje kune u povijest jedna od najvažnijih makroekonomskih i financijskih odluka, prihvaćanje ERM II mehanizma te ulazak u eurozonu, Hrvatsku uvodi u klub privilegiranih zemalja koje izdašno koriste povlasticu dijeljenja zajedničke valute, eura. Treba podsjetiti kako Europska središnja banka članicama eurozone kroz otkup nacionalnih dužničkih papira održava (zemljama poput Italije ili Španjolske) cijenu zaduživanja na razini daleko nižoj od one na koju bi mogli računati na tržištu. Uz to, članice eurozone imaju pristup financiranju u kriznim situacijama kroz European Stability Mechanisam (ESM). Radi se o 700 milijardi eura koje će biti podijeljene u eurozoni za sanaciju posljedica COVID-19 pandemije kao i za oživljavanje ekonomskih aktivnosti. Važna prednost pozicioniranja u eurozoni jest smanjivanje pritiska na Hrvatsku središnju banku kad prodajom deviznih pričuva stabilizira tečaj kune. Sasvim je sigurno da će samim ulaskom u eurozonu Hrvatska dobiti i viši kreditni rejting te tako uživati povoljnije uvjete financiranja. To bi se vrlo brzo trebalo odraziti i na cijenu kredita, kako za građane, tako i za kompanije.
Jedini je problem pitanje hoće li se eurozona održati do hrvatskog ulaska u nju. Interesi sjevera i juga poprilično se razlikuju, kao i mišljenja o tome kako oživjeti europsku ekonomiju nakon suzbijanja pandemije. Čak i ako dođe do redefiniranja postojeće eurozone, nije isključeno da će ostati značajni broj zemalja kojima se Hrvatska može priključiti u zajedničkom korištenju eura.
Premijer Andrej Plenković i guverner HNB-a već su s ESB-om dogovorili posebnu swap liniju u kojoj mogu mijenjati kune za eure do iznosa od 2 milijarde eura, što je značajno ojačalo pozicije centralne banke i osiguralo relaksaciju likvidnosti na hrvatskom financijskom tržištu. Ulaskom u ERM II mehanizam, vrlo je izvjesno da će po potrebi otvorena swap linija prema ESB-u biti obnovljena u 20121. te vjerojatno povećana, što znači da će financijski sustav uživati značajno višu razinu sigurnosti. Jedno od važnih pitanja jest hoće li nam ulazak u ERM II mehanizam donijeti i koju milijardu iz ESM-a, što bi bilo logično, ako smo preuzeli obveze ERM II režima koji znače blisko vezanje nacionalne valute uz euro.
U osnovi tečaj nacionalne valute prema euru ne bi trebao varirati više od 15 posto, ali su zemlje koje su ranije ulazile u eurozonu u pravilu držale puno niže razine fluktuacija – Slovenija je tečaj držala u rasponu -0,1 - +0,3 posto. Izuzetak je bila Slovačka koja je značajno mijenjala središnji paritet krune prema euru.
Hrvatska je prva članica nakon 15 godina koja pristupa ERM II mehanizmu.
Sada je opcija uvođenja eura u 2023. godini sasvim realna.
Prvi sljedeći značajni korak prema uvođenju eura su objava AQR-a i stress testa. Asset Quality review (ocjena kvalitete imovine) i stress test pokazat će kvalitetu imovine financijskog sustava te njegovu osjetljivost na moguće šokove.
Preporuke za dnevno štivo:
Zašto su klaonice u različitim dijelovima svijeta pod posebnim udarom COVID-19 zaraze?
The Atlantic: Zašto je Južna Koreja uspjela zauzdati coronavirus, a Sjedinjene države nisu