Posljednjih mjeseci, kao možda nijednom do sada, Europska se unija i svaka država članica zasebno, suočavaju s izazovnom energetskom trilemom - kako pomiriti zahtjeve za sigurnošću opskrbe s cjenovnom prihvatljivošću za potrošače, a istodobno i s ciljevima zelene tranzicije. Ovo je vrijeme koje traži donošenje promišljenih i kvalitetnih odluka u bliskoj suradnji vlada i tijela državne vlasti s ključnim subjektima u energetskom sektoru. Mi vjerujemo da obnovljivi scenarij na kojem se temelji naša strategija razvoja HEP 2030, predstavlja dobar okvir za uravnoteženi razvoj u odnosu na sva tri spomenuta faktora.
Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Glasgowu Hrvatska se obvezala da će do 2030. smanjiti emisije ugljikova dioksida za 45 posto u odnosu na 1990. godinu, postići udjel od 39 posto obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji te da će najkasnije do 2033. prestati koristiti ugljen. To pred Hrvatsku elektroprivredu kao nositelja energetske tranzicije države stavlja izazov ubrzane realizacije obnovljivog scenarija razvoja. Što se tiče Plomina, sigurno je da se prestanak proizvodnje neće dogoditi odjednom, "preko noći", jer će i prije zacrtanog roka, a prije svega zbog porasta cijene emisijskih jedinica ugljikova dioksida, ta elektrana, izvjesno je, biti sve manje tržišno konkurentna. Analiziramo mogućnosti zamjene ugljena na lokaciji TE Plomin alternativnim gorivima, a u krugu elektrane već se koriste tehnologije obnovljivih izvora energije jer je ove godine u rad puštena najveća sunčana elektrana instalirana na našim objektima. Do 2030. godine, dakle tri godine prije krajnjeg roka "zatvaranja" Plomina, planiramo sagraditi elektrane ukupne snage 1500 megavata, čime ćemo presudno doprinijeti dostatnosti domaće proizvodnje i sigurnosti opskrbe potrošača u Hrvatskoj. Nakon što je Hrvatska pristupila inicijativi za jače okretanje Europske unije nuklearnoj energiji kao učinkovitom načinu borbe protiv klimatskih promjena, kao jednu od ozbiljnih opcija osiguranja dovoljnih proizvodnih kapaciteta u razmatranje smo uzeli i mogućnost sudjelovanja u projektu gradnje drugog bloka Nuklearne elektrane Krško. HEP je suvlasnik postojeće nuklearke u Krškom, koja je, kao nuklearne elektrane općenito, pouzdan i ekonomičan niskougljični izvor električne energije. Nuklearke nove generacije mogu zadovoljiti najstrože međunarodne standarde nuklearne sigurnosti i zato podržavamo projekt koji su pokrenuli slovenski partneri.
Do donošenja odluka u vezi s Plominom i Krškom nastavljamo intenzivnu realizaciju projekata obnovljivih i niskougljičnih izvora energije. Naš najveći aktualni projekt, ujedno i najveći od osamostaljenja Hrvatske, dogradnja je Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj i HE Senj 2) s ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. Prvi segment tog projekta, HES Kosinj, Vlada je proglasila projektom od strateškog interesa. Nastavljamo gradnju novog visokoučinkovitog kombiniranog kogeneracijskog bloka u Elektrani toplani Zagreb sa 150 MW električne i 114 MW toplinske snage te investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna, čije puštanje u rad planiramo uoči ogrjevne sezone u jesen 2022. Sličan projekt razvijamo i u Termoelektrani toplani u Osijeku, gdje ćemo sagraditi blok snage 80 MWe i 75 MWt, a u planu je i gradnja novog postrojenja u Termoelektrani Rijeka. Najviše se projekata odnosi na sunčane elektrane. Nakon što je 2020. na Visu u pogon puštena još uvijek najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, ove je godine u redovni pogon ušla i druga faza sunčane elektrane Kaštelir u Istri. U ovom trenutku na mreži su još i sunčane elektrane Marići i Kosore kod Vrlike, pred puštanjem u rad su sunčane elektrane Stankovci i Obrovac, a gradi se elektrana na Cresu. Ukupna ulaganja u spomenute sunčane elektrane iznose oko 200 milijuna kuna. Iduće će godine obilježiti intenzivni razvoj projekata sunčanih elektrana na temelju sporazuma o suradnji koje smo sklopili s 18 gradova i općina. Ukupna priključna snaga tih elektrana iznosi 168 MW, a investicijska vrijednost prelazi milijardu kuna. Tako ćemo realizirati gotovo polovicu plana gradnje kapaciteta od 350 MW u sunčanim elektranama do 2030. godine. Drugu polovicu osigurat ćemo nastavkom vlastitog razvoja projekata, od kojih se ističe SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti oko 500 milijuna kuna. Tu ćemo elektranu sagraditi uz postojeću vjetroelektranu, čime će Hrvatska dobiti prvi obnovljivi hibridni energetski park. Jedan od projekata u visokoj fazi razvoja je i sunčana elektrana na Unijama. Ta elektrana, kao i one već sagrađene, one koje se grade ili razvijaju na otocima Visu, Cresu, Braču, Hvaru i Korčuli, ocrtava našu orijentaciju na osiguranje energetske samodostatnosti otoka zasnovane na obnovljivim izvorima.
Održivom energetskom i ukupnom razvoju otoka doprinijet će i ostali projekti jačanja elektroenergetske infrastrukture s naglaskom na podmorske kabele za povezivanje s kopnom. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) za tu su svrhu predviđena sredstva u iznosu od 200 milijuna kuna, a obuhvatit će se čak 22 otoka. To je samo dio od područja financiranja distribucijskih projekata u sklopu NPOO-a. Za HEP ODS je predviđeno ukupno 1,2 milijarde kuna, što, osim podmorskih kabela, uključuje financiranje modernizacije i razvoja napredne mreže, uključujući i pametna brojila, a to je nastavak aktualnog pilot-projekta te modernizacije mreže u područjima Nature 2000. NPOO-om je predviđeno i raspisivanje natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte instaliranja spremnika energije, postavljanja punionica za električna vozila te gradnje elektrolizatora za proizvodnju vodika, što predstavlja priliku za HEP, koju ćemo nastojati iskoristiti.
Sredstva EU bit će jedan od izvora financiranja investicijskog plana HEP grupe u idućem razdoblju. Plan za 2022. godinu iznosit će više od 4 milijarde kuna, a u realizaciji očekujemo nastavak značajne zastupljenosti domaće komponente, čime ćemo doprinijeti daljnjem rastu BDP-a i nacionalnoga gospodarstva.