Ako ste ljubitelj cvijeća i biljaka, a imate priliku i sami ih uzgajati u vrtu ili na balkonu, te ste ujedno i ekološki osviješteni i razvrstavate kućni otpad, mogli biste te dvije stvari povezati.
Tetrapak od mlijeka, sokova, čašice od jogurta, razne kutijice od margarina i drugih namaza kartoni od jaja, staklenke i plastične boce, sve to može ponovno biti uporabljeno i za uzgoj cvijeća i drugih biljnih vrsta. Zašto u vrtu ne iskoristiti ambalažu koja vam više ne treba? O tome kako to učiniti, pojašnjeno je na stranici Posadi sam, gdje se inače mogu pročitati savjeti o uzgoju bilja.
Rijetki će se, kako navode, odlučiti za sadnju neke omiljene biljke u prazan tetrapak od mlijeka, ali svima koji se odluče na razmnožavanje nekih vrsta drveća ili grmlja tetrapak može dobro poslužiti. Pri tom će smanjiti i količinu otpada i korištenje plastike. Naime, u tom slučaju tetrapak može poslužiti kao savršena zamjena za plastičnu teglicu.
“Kako je tetrapak izrađen od nekoliko slojeva otpornih na vlagu u njemu će biljka moći ostati sve dok se potpuno ne razvije i dok ju ne odlučite presaditi na stalno mjesto u vrtu ili pokloniti nekom”, pojašnjavaju stručnjaci sa stranice Posadi sam.
U ovim korisnim savjetima, između ostaloga, navedeno je i kako su plastične čašice već postale standardno sredstvo kod sjetve ili pikiranja mnogih kultura, osobito povrtnih, kao što su rajčice, krastavci, tikvice, sve do presađivanja na stalno mjesto. Mogu se koristiti više godina.
Nadalje, kartoni u kojima se prodaju jaja mogu također poslužiti za sjetvu mnogih kultura.
“Iako su rađeni od prešanog papira, ipak se neće tako brzo raspasti. Kada biljčice dobro porastu i dođe vrijeme za njihovo presađivanje jednostavno ih izvadite štapićem ili ih u zemlju posadite zajedno s kartonom. Za kratko vrijeme će se karton u tlu raspasti”, pojasnili su u članku kako iskoristiti ambalažu iz kućanstva u vrtu.
Za izvrstan zaštitni pokrov u vrtu mogu poslužiti na pola odrezane plastične boce kao i staklenke u vrtu, bilo kao zaštita od zime u hladnom razdoblju ili pak kao mini staklenik u vrijeme sjetve odnosno sadnje.
“Vjerojatno je svima poznato kako će se reznica ruže prekrivena ovakvim pokrovom znatno brže ukorijeniti od one koja je bez pokrova. Naime, pod staklom odnosno plastikom stvaraju se povoljniji mikroklimatski uvjeti (temperatura, vlaga), a što sve djeluje na kvalitetnije i brže ukorjenjivanje”, objašnjavaju na posadisam.com
To je samo dio ambalaže iz kućanstva i samo jedan od načina kako je ponovno iskoristiti. Ponovnom uporabom i recikliraranjem svatko može doprinijeti smanjenju otpada i zaštiti okoliša. U Europskoj unija proizvode se više od 2,5 milijardi tona otpada svake godine.
U veljači 2021. Europski parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
Što je kružno gospodarstvo? Kako su pojasnili na portalu Europskog parlamenta, to je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna, duža vrijednost proizvoda. Time se produljuje životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.
Prelazak na kružno gospodarstvo nužan je jer je sve veća potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa. Kako je istaknuto na stranicama EP-a, cijeli niz materijala koje koristimo je ograničen dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koji su izvori.
Pametnije korištenje materijala može smanjiti i emisije stakleničkih plinova, što je neophodno u borbi s klimatskim promjenama. Proizvodnja materijala koje svakodnevno koristimo odgovorna je za 45 posto emisije CO2.
Također Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu promiče se ponovna uporaba, recikliranje i drugi načini oporabe ambalažnog otpada, umjesto njegova konačnog zbrinjavanja, doprinoseći pritom prijelazu na kružno gospodarstvo. Do 31. prosinca 2025. najmanje 65 posto ukupnog ambalažnog otpada mora biti reciklirano po težini, a do 2030. najmanje 70 posto.
