Ovom kampanjom želimo doprinijeti do svakog stanovnika Republike Hrvatske da zaista razmisli o prirodi, da ju posluša, da je pogleda kad boravi u njoj, a zapravo priroda je svuda oko nas, da svatko da svoj doprinos očuvanju jer nažalost iako nam se na prvi pogled čini da je u dobrom stanju priroda u Hrvatskoj kao ni globalno nije u dobrom stanju i trendovi su negativni, izjavio je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na početku nacionalne kampanje „Poslušaj glas prirode“ koja će se provoditi godinu dana.
Split je prvi grad u Republici Hrvatskoj u kojem je kampanja predstavljena i to na Svjetski dan mora i oceana, 8. lipnja. Uz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoju koje ovu nacionalnu kampanju provodi u sklopu projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“, devet javnih ustanova koje upravljaju ekološkom mrežom Natura 2000 s područja Dalmacije, Istre, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije te nevladina udruga Sunce iz Splita, predstavili su posjetiteljima aktivnosti koje provode u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti.
Posjetitelji su također imali priliku sudjelovati u nagradnim kvizovima o bioraznolikosti i osvojiti brojne nagrade. Za najmlađe sudionike vrtićke i školske dobi, organiziran je dječji kutak u kojem su se djeca kroz radionice upoznali s ugroženim vrstama i zaštićenim staništima, a u prvom dijelu programa s Vedranom Limićem učili su, kroz nagradni kviz, o važnosti zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti.
Odgovarajući na novinarski upit, Aljoša Duplić je kazao kako posljednjih godina razina svijesti raste.
- Mi smo imali određena ispitivanja javnog mnijenja, prvo 2012., 13. godine, jedno smo sada proveli, još analiziramo podatke tog istraživanja. Međutim, trendovi su toliko loši i toliko se dramatično te promjene događaju, a modeli i prognoze pokazuju da ni ne slutimo što bi nam se sve moglo dogoditi jer to je vezano i uz klimatsku krizu, kriza bioraznolikosti ne dolazi sama, tako da jednostavno moramo na tome raditi. Zato smo i pokrenuli ovu kampanju da osvijestimo svakog pojedinca da može dati svoj doprinos. Svatko od nas može i mora dati svoj doprinos da bismo popravili stanje prirode i očuvali je. Često mislimo da smo ekološki osviješteni, no možemo napraviti puno više od onoga što radimo. Možemo sa relativno malo promjena navika dati značajan doprinos. I moramo – istaknuo je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Na štandu Javne ustanove More i krš pažnju posjetitelja, uglavnom djece najviše su privlačile – prave zmije, naravno neotrovne. Ali bilo je i drugih zanimljivosti.
- Mi smo, osim naših publikacija koje kroz godine tiskamo i ovdje dijelimo, pripremili i slagalice, puzzle za djecu koje su napravljene od fotografija nekih naših zaštićenih područja. Nadalje imamo izložen kolektor za mlađ periske, to se stavi u more i na to se skuplja mlađ i tako se svi školjkaši razmnožavaju – kazao nam je Gvido Piasevoli, stručni voditelj Javne ustanove More i krš.
Je li se šta popravila situacija oko periske, pitali smo.
- Popravila se nije, ali ima naznaka. Mi znamo u našem okruženju za jednu živu. To je smiješno čuti, ali u ovoj situaciji nije smiješno. Radi joj se kavez da je se zaštiti. Nešto smo uspjevali skupiti na kolektore, znači da nešto mlađi pliva, nitko ne zna odakle je došlo, ali nema puno. Nadamo se da je mali broj otpornih preživio i da će se iz toga populacija obnoviti – kaže Gvido Piasevoli.
Maja Sabljak iz Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje kazala nam je kako danas predstavljaju to zaštićeno područje, a između ostaloga predstavljaju i problematiku upravljanja - a to su u zadnje vrijeme invazivne strane vrste.
- Danas kroz igru, kroz kviz, kroz interakciju s djecom želimo djeci i mladima skrenuti pozornost na tu problematiku, zato što je ona danas prisutna u gotovo svakom zaštićenom području, ne samo kod nas i predstavlja veliki izazov u upravljanju. Jedna vrsta koja je najzastupljenija je biljna vrsta amorfa, odnosno čivitnjača koja se u zadnjih 20-tak, 30-tak godina proširila na šumska područja, na pašnjake i travnjake. Predstavlja nam veliki izazov i ulažemo jako puno napora i truda u spriječavanje njezinog širenja. Više nije čak moguće ukloniti tu invazivnu biljnu vrstu iz ekosustava nego radimo na spriječavanju njezinoga širenja – kazala je Maja Sabljak.
Spomenimo kako Europski parlament u rezoluciji o Strategiji za bioraznolikost za 2030. ističe da se mora na odgovarajući način obuhvatiti svih pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste; ali i dublje uzroke promjena, ili neizravne pokretače, kao što su neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje, dinamika stanovništva, trgovina, tehnološke inovacije i modeli upravljanja.
