ZELENA ENERGIJA

Cresko-lošinjski arhipelag do 2040. trebao bi biti energetski samodostatan. Evo što čine u ostvarenju te vizije

Dosezanje ugljične neutralnosti vrlo je bitno i zbog turizma jer se sve više profiliramo kao ekodestinacija, kaže Ugo Toić voditelj agencije OTRA

Nastavljamo s popularizacijom ideje energetske tranzicije, kazao nam je Ugo Toić, voditelj Otočne razvojne agencije OTRA dok smo razgovarali za vrijeme konferencije “Dani Sunca” koju su u gradu Hvaru organizirali udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokret otoka.

U međuvremenu, nedugo iza toga OTRA je organizirala 2. Dane čiste energije otoka Cresa i Lošinja u sklopu kojih je, između ostalih događanja, na creskoj rivi predstavljeno nekoliko električnih automobila i romobila, a zainteresirani su mogli dobiti i informacije o električnim punjačima.

Cresko-lošinjski arhipelag koje obuhvaća Cres, Lošinj, Unije, Ilovik, Susak, Vele Srakane i Male Srakane, bilo je jedan od šest “pilot” otoka koji su 2019. prvi napravili svoje planove energetske tranzicije u suradnji s Tajništvom za čistu energiju EU otoka, a cijeli proces i izradu Programa energetske tranzicije cresko-lošinjskog otočja prema čistoj energiji koordinirala je OTRA. Cilj im je potpuno dekarbonizirati energetski sustav arhipelaga do 2040. godine.

Uz Cresko-lošinjski arhipelag, od hrvatskih otoka još su Brač, Hvar i Korčula bili u skupini 26 europskih otoka kojima je Tajništvo za otoke pružilo tehničku pomoć u procesu energetske tranzicije. Tajništvo za otoke je u lipnju 2018. postalo prvo radno tijelo u povijesti EU isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima. Osnovano je nakon što je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula 2017. podnio amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ te osigurao 2 milijuna eura za osnivanje tog tijela. Novi Piculin amandman na proračunu za 2020. godinu, osigurao je dodatna dva milijuna eura za drugu fazu Tajništva za otoke i tehničku pomoć otocima oko prijava na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije.

E-mobilnost

Kad su radili Program energetske tranzicije, analizom potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova na ovom otočju utvrdili kako se gotovo 60 posto emisija CO2 generira u sektoru prometa, od čega najviše otpada na obalni linijski prijevoz. Stoga su održiva mobilnost i transport važne teme u sklopu energetske tranzicije Cresko-lošinjskog arhipelaga.

Kad je riječ o e- mobilnosti, Ugo Toić nam kazuje kako su se natjecali za sredstva uz pomoć kojih bi pokušali napraviti sveobuhvatni plan ne samo na razini otoka Cresa i Lošinja već i Krka.

- Na Krku su već nešto radili, imaju svoje punionice, bicikle kao bike sharing, mi bi krenuli u car sharing, ideja je da vidimo postoji li mogućnost da na razini sva tri otoka napravimo jedinstven sustav. Očekujemo da bi možda ta sredstva uspjeli realizirati i onda ćemo kroz godinu dana napraviti investicijski koncept za e-mobilnost, sagledali bi sve mogućnosti, npr. uzmeš bicikl u Omišlju a ostaviš ga u Lošinju – pojašnjava Toić.

Dodaje kako sada gledaju kako mogu motivirati turistički sektor za instaliranje što više punionica za električne automobile.

-Porast prodaje električnih i plug-in automobila u Europi je velik, mi smo poznata auto destinacija, i potreba za tim punjačima će biti sve veća. Govorimo o destinacijskim punjačima, znači kad dođeš na destinaciju, parkiraš auto ispred apartmana i puniš jedan, dva dana, to su slabiji kapaciteti, ali važno je da nudiš tu uslugu. Prije 10 godina apartmani su se bolji prodavali ako si imao klimu, prije 5 godina ako si imao wi fi, danas ako imaš punionicu za električni automobil – ističe Toić.

To je sve, ističe nadalje, dio povećanja svijesti, pokazivanja kamo svijet ide i kako možeš napraviti prednost pred konkurencijom u privlačenju gostiju.

-Na kraju, ako kažeš da imaš dovoljno tih punjača možda će se gost koji je ekološki osviješten i kaže da ima električni automobil rađe opredijeliti za tu destinaciju nego otići na neki otok gdje tih punjača nema – naglašava Ugo Toić.

Solari na školi i vrtiću

Govoreći o aktivnostima OTRA-e, njezin voditelj kazuje i kako se zauzimaju za ideju instaliranja solarnih panela na javnim zgradama pogotovo vrtićima i školama.

-Škola u Cresu ima solarni sustav koji je županijska energetska agencija postavila prije nekih 10 godina, ali ima još puno krovova koji se mogu iskoristiti pa baš gledamo nekakav model kako bi iskoristili krov na vrtiću i krov na školi u jedinstvenu elektranu pri čemu bi novoosnovana energetska zadruga bila investitor. Grad je već pokrenuo projekt da bi na jednom dijelu krova vrtića napravio vlastitu elektranu. Vrtić bi bio vlasnik i bio bi u sustavu samooprksbe. Sve to dogovaramo s Gradom, kao i mogućnost da Grad, poput Križevaca, daje poticaje za instaliranje solara na obiteljskim kućama – kaže Toić

Ističe i kako im je važno sagledati sve mogućnosti koje pruža novi Zakon o tržištu električne energije, počevši od energetskih zajednica građana do drugih.

- Mi smo dosta radili na promociji mogućnosti dobivanja poticaja za instaliranje sunčane elektrane na apartmanima. Postoji posebna tranša sredstava za tu namjenu, ali je bio mali odaziv vlasnika apartmana. Ljudi su gradili kuće za stanovanje, a u njima je i nekoliko apartmana. U nekim slučajevima ti apartmani su imali posebna brojila i onda imaš jednog vlasnika, jedan objekt i jedan krov na kojem možeš instalirati, ali je problem što ima više brojila. I to jedno brojilo ne može povući sve što se proizvede, tako da ne možeš uvesti samoopskrbu. Sad treba vidjeti kako uz pomoć novog zakona premostiti te probleme – napominje naš sugovornik dodajući kako bi ljudi bili više zainteresirani kad bi s istim panelom mogli opskrbljivati sva brojila koja su u biti na istog vlasnika.

Energetska zadruga

Važan datum u energetskoj tranziciji Cresko-lošinjskog arhipelaga je 30. travnja 2021. godine kad je u u gradu Cresu osnovana energetska zadruga "Apsyrtidies". Među osnivačima, ukupno njih 29, su Grad Cres, Grad Mali Lošinj, Komunalno poduzeće Cres/Lošinj, Cresanka d.d., Poljoprivredna zadruga Cres, Osnovna škola Frane Petrića Cres, Racica d.o.o., Dražica d.o.o., Pokret Otoka i 20 fizičkih osoba.

Ugo Toić informira kako OTRA dosta pomaže energetsku zadrugu koja ima sjedište u uredu agencije, koja je i preuzela kompletan administrativni dio.

A što se projekata tiče, uz već spomenutu solarnu elektranu na krovu dječjeg vrtića, kad je zadruga osnovana najavljena je i zajednička investicija zadrugara i razvoj solarne elektrane po principu “crowdinvestinga” uz podršku vlasnika Alberta Jedrejčića koji je inicijator i pokretač projekta čija se vrijednost procjenjuje na 3,5 milijuna kuna. Također razvija se i projekt Solar Island NESOI, čiji je nositelj energetska zadruga Novi otok s Korčule za dvije komunalne fotonaponske elektrane na Cresu i Korčuli.

- Projekt koji su pokrenuli vlasnici zemljišta na kojem bi bila sunčana elektrana došao je s dokumentacijom do jedne točke, to je bilo još 2015., ona bi trebala biti revidirana jer su u međuvremenu povećani kapaciteti solarnih panela. Oni su postali članovi zadruge, vrijednost tog projekta će unijeti u zadrugu kao članske uloge. Ideja je da zadruga investira u tu elektranu kroz prikupljanje sredstava od građana i lokalnih firmi. Ideja je da sami budemo vlasnici te energije, a identificirali smo i puno manjih projekata koje je moguće brže realizirati da pokažemo da se nešto radi i da se nešto ostvarilo – kaže Toić.

Tako razmatraju neke projekte koji su u fazi projektiranja, kako bi zadruga mogli ući u financiranje tih projekata, bilo djelomično ili u potpunosti.

-Predstoji nam financijska analiza projekata, traženja poslovnih modela kako bi koristi imali oni koji te projekt predlažu i mi koji ulažemo – naglašava Toić.

Kaže i kako su u početku o zadruzi razmišljali kao o energetskoj zajednici građana, ali energetska zajednica građana se razvija oko jedne trafostanice. To je, kaže premalo područje za motiviranje ljudi da se pokrenu kroz tu priču i da vide izravnu korist.

-Mi sada djelujemo na području cijelog otočja, znači imamo 11.000 potencijalnih članova. Među njima možeš iznjedriti neke pionire, vizionare koji će ući u priču, ali ako gledaš koliko ih možeš obuhvatiti jednom trafostanicom, to je jako malo. Stoga smo išli u ovakav oblik zadruge, kao investicijske organizacije gdje će netko stavljati novac očekujući nekakav dugoročni profit – kazuje Toić.

Pri tom naglašava kako nije ograničeno koliko netko najmanje može uložiti, a u svakom slučaju onome tko ulaže u sunčanu elektranu koja ima vijek trajanja od 25 godina i ima povrat investicije od nekih sedam godina, sve ostalo je zarađeno.

-Pokušavamo ljudima reći da je to neka vrst mirovinskog fonda u koji oni ulažu, jer sad će dati novac, ali će profitirati kroz 25 godina. Znači dok odeš u penziju uvijek će ti nešto malo kapati. To je dugoročno ulaganje. Kad smo osnivali zadrugu imali smo dosta dobar odaziv ljudi koji su se htjeli učlaniti, ima i dosta mlađih ljudi i sada očekujemo da ćemo napraviti novi krug upisivanja. Sada imamo 29 osnivača, ali na listi imamo još 40-tak ljudi koji su nam se javili da bi htjeli ući. Kroz koji mjesec možda budemo imali i do 100 članova – kaže Ugo Toić.

Prostorni planovi

Pitamo ga i za viziju Cresa i Lošinja, kad bi mogli biti energetski samodostatni. Odgovara kako će to biti teško. Premda su to zacrtali do 2040. , ima dosta toga još napraviti.

-Po prostornom planu imamo pet velikih elektrana i one su sve sada u fazi projektiranja, jedna u fazi izgradnje. Znači u idućih dvije, maksimalno tri godine ćemo realizirati sve što je u prostornom planu i to će onda zadovoljiti 50 posto potreba za električnom energijom na arhipelagu. Za ostatak od 50 posto možemo nešto napraviti na krovovima, halama, obiteljskim kućama. Imamo tri velika centra Veli Lošinj, Mali Lošinj i Cres čija je jezgra pod zaštitom kao kulturna baština i tamo ne možeš ništa raditi. Teoretski imaš puno krovova, ali u praksi ih nemaš – objašnjava situaciju na arhipelagu.

Dodatno, na otočju je dosta kuća za odmor, nekoliko turističkih naselja, puno krovova, ali ti ljudi tamo žive dva mjeseca godišnje.

-Znači priča o samoopskrbi pada u vodu. Ako ćemo moći iskoristiti novitete Zakona o tržištu električne energije i što smo čuli na konferenciji “Dani Sunca” o virtualnim elektranama, raditi neke nove modele, bit će korisno. Npr. da vlasnik kuće koji živi u Zagrebu u nekom neboderu može instalirati panel na svojoj vikendici u Cresu koja ima puno više sunca nego u Zagrebu i onda trošiti električnu energiju koju proizvede u Cresu na računu u Zagrebu. To su novi momenti koje će nam nova zakonska regulativa i tehnološka rješenja omogućiti, pa će se dio sada neupotrebljivih krovova moći iskoristiti – kaže Toić.

Ekodestinacija

Informira nas i kako su razmišljali postaviti solare na parkirališta, ali bez novih pozicija u prostornom planu za još 20-tak megavata teško će viziju ostvariti.

-U jednom trenutku ćemo morati sjesti s prostornim planerima i vidjeti gdje ćemo namaknuti još tih 50 posto električne energije da bi bili samodostatni - naglašava.

Na kraju ističe kako je dosezanje ugljične neutralnosti i balansa proizvodnje vrlo bitno i zbog turizma jer se sve više profiliraju kao ekodestinacija.

-Kad privučemo goste koji su ekološki osviješteni, oni će sami raditi manji pritisak na okoliš i infrastrukturu. Ako dođe gost koji se neće razbacivati vodom, koji će štedjeti električnu energiju koji će doći električnim automobilom, dobiješ drugačiji profil ljudi koji će tebi pomoći da budeš održiv – ističe Ugo Toić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. svibanj 2022 16:24