POKRET OTOKA

Na putu održivog razvoja i zelene tranzicije najvažnija karika je osobna odgovornost

Do 2030. godine težimo ispunjenju kratkoročnog cilja, a to je uključenje svih hrvatskih otoka u zelenu tranziciju, kaže Maja Jurišić

Maja Jurišić: Zelena tranzicija i Zeleni europski plan donose mnoge pogodnosti

 Ante Cizmic/Cropix

Europski otoci mogu doprinijeti jačanju održivog razvoja u Uniji s obzirom na svoj velik potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora zahvaljujući specifičnoj izloženosti vjetrovima, djelovanju valova i sunčevoj svjetlosti, navedeno je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 4. veljače 2016. o posebnoj situaciji otoka.

Parlament je tada, između ostaloga, zatražio od Komisije da provede detaljnu studiju/analizu dodatnih troškova u pogledu sustava prijevoza osoba i robe, opskrbe energijom i pristupa tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća, koji nastaju zbog činjenice da se radi o otocima. Europarlamentarci su također istaknuli kako su otoci suočeni s ograničenjima, no oni također imaju teritorijalni potencijal koji bi se trebao iskoristiti kao prilika za razvoj, rast i otvaranje radnih mjesta.

U međuvremenu su pokrenute razne inicijative, a započela je i energetska tranzicija na otocima, uz pomoć Tajništva za otoke, prvog radnog tijela u povijesti EU koje je isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima. Osnovano je u lipnju 2018. godine, nakon što je godinu ranije hrvatski europarlamentarac Tonino Picula podnošenjem amandmana osigurao novac za njegov rad dok su novim Piculinim amandmanom na proračunu za 2020. godinu osigurana dodatna dva milijuna eura za nastavak rada.

U Hrvatskoj je Pokret otoka, međuotočna inicijativa koja se zalaže za rješavanje problema otočana, njihovo osnaživanje i održivi razvoj otočnih zajednica, regionalni partner Tajništva za otoke. O energetskoj tranziciji na hrvatskim otocima, ali i o drugim važnim temama za život na otocima u smjeru održivog razvoja razgovarali smo s Majom Jurišić, predsjednicom Pokreta otoka.

Kakva je Vaša vizija hrvatskih otoka? Kakvim ih vi u Pokretu otoka vidite npr. 2030. ili 2050. kad bi EU trebala biti klimatski neutralna?

- Uvijek kada govorimo o viziji Pokreta Otoka kažemo da je ona “povezana, samodostatna otočna zajednica s kontinuiranim aktivnim doprinosom energetskoj neovisnosti, diversifikaciji gospodarstva i poljoprivrede te općem jačanju otpornosti hrvatskih otoka na okolišne i ekonomske izazove.’’ Laički, želimo reći da je naša vizija budućnosti hrvatskih otoka da budu samoodrživi i samodostatni, odnosno neovisni o kopnu. Najveći problem života na otoku je ovisnost o kopnu, posebice u pogledu opskrbe energijom. Većina hrvatskih otoka energiju i vodu dobiva s kopna, što znači da u slučaju nepogode i nesreće otočanima se ista prekida.

Uzmimo za primjer otok Premudu u zadarskom arhipelagu koji je tijekom prošlogodišnjih božićnih i novogodišnjih blagdana bio u mraku čak nekoliko dana zbog kvara na podmorskom kabelu koji dovodi električnu energiju. Otok nije bio zakinut samo za uličnu rasvjetu, već i za vodu (bez energije ne rade hidropak pumpe) te hranu (ne rade hladnjaci i zamrzivači). U slučaju lošeg vremena brod na otok ne staje i po nekoliko dana pa tako stanovnici nisu u mogućnosti doći na kopno i opskrbiti se. Kvar je uklonjen nakon nekoliko dana snažnim pritiskom na lokalnu i regionalnu samoupravu, ali i sam vrh države i vladu putem medija. Situacija se ponovno dogodila ovih praznika, no na sreću je kvar uklonjen u roku nekoliko sati jer nije bilo vremenskih nepogoda koje bi onemogućile dolazak servisera na otok.

Do 2030. godine težimo ispunjenju kratkoročnog cilja, a to je uključenje svih hrvatskih otoka u zelenu tranziciju, podignuta svjesnost otočnih zajednica o važnosti samoopskrbe energijom i drugim resursima te zajedničko djelovanje svih dionika odnosno razina društva - stanovnika, poduzetnika i obrtnika te lokalne samouprave, obrazovnih institucija i organizacija civilnog društva.

Da bi se ciljevi postigli važne su političke strategije i programi, financijska sredstva i resursi, no ono što smatramo da je uvijek presudno za realizaciju je ljudski faktor odnosno u ovom slučaju brzina osvještavanja svih dionika i kreiranja poslovnih okruženja u kojima svi ravnopravno mogu sudjelovati u tranziciji. Trenutna situacija nužno provocira promjene na svim razinama, pa tako i na onoj osobnoj odnosno bazira se na mijenjanju svakodnevnih navika i prilagodbi ponašanja na nove okolnosti.

O ciljevima za 2050. godinu, točnije cilju klimatske neutralnosti EU teško je govoriti, no smatram da smo postavili odlične temelje i da su hrvatski otoci na dobrom putu da u narednim desteljećima postignu dobre rezultate te što više dionika uključe u aktivan proces tranzicije.

image

Hvar

Ante Cizmic/Cropix

Razvijaju li se se otoci u tom željenom smjeru?

- Svakako! Zelena tranzicija i Zeleni europski plan donose mnoge pogodnosti i financijske mehanizme koje pomažu svim zajednicama u prijelazu na čistu energiju, pa tako i onim otočnim. Neprilike koje se događaju u otočnim zajednicama, kao ona koju smo naveli s otokom Premudom, itekako nam pokazuju da je prijelaz na čistu energiju nužan kako bismo i dalje nastavili živjeti na otocima i zaustavili trend iseljavanja otočnog stanovništva koji pratimo iz godine u godinu.

S druge strane, na otoke doseljava puno novih lica koja u životu na otoku vide mir, spokoj i priliku za razvitkom izvan poznate gradske užurbanosti. Čini se da su novi stanovnici otoka itekako svjesni prilika i imaju veliku želju doprinijeti razvoju otočnih zajednica. Dodatno slobodno vrijeme koje dobivaju preseljenjem na otok i tišina u kojoj napokon mogu mirnije razmišljati, motivira ih da okruženje u kojem žive učine najboljim mogućim, ne samo za sebe već i za cijelu zajednicu.

Protekle dvije godine bilježimo značajan rast zainteresiranosti otočana, ali i svih drugih dionika za sudjelovanje i razumijevanje procesa zelene tranzicije, pokrenuti su brojni projekti i inicijative, umrežili smo se na nacionalnoj i međunarodnoj razini i definitivno pokrenuli promjenu koja će nam omogućiti daljnji put ka drugačijoj i održivijoj budućnosti hrvatskih otoka.

Nakon otoka Krka koji je godinama bio primjer strateškog razvoja prema samoodrživosti, priključili su se Cresko-Lošinjski arhipelag predvođeni otočnom razvojnom agencijom Otrom na čiju je inicijativu prošle godine osnovana otočna energetska zadruga Apsyrtides, zatim Korčula na kojoj je pokrenuto već nekoliko strateških projekata za prelazak na čistu energiju, Hvar koji je pokrenuo Odbor za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije i Brač koji također pokreće provedbu izrađenih strategija u suradnji sa Splitsko - dalmatinskom županijom.

U novom pozivu Tajništva za EU otoke interes su iskazali Dugi otok i Elafitski otoci, a odnedavno imamo i aktivnu inicijativu 7 zadarskih otoka koji pripadaju gradu Zadru za izradu zajedničke strategije prelaska na čistu energiju. Vjerujem da će se interes u narednom periodu samo povećavati.

Koje su najveće prepreke na putu održivog razvoja?

- Prepreke su administrativne procedure, imovinsko pravni odnosi i potkapacitiranost jedinica lokalne i regionalne samouprave za planiranje i provedbu projekata u zelenoj tranziciji. Nailazimo nažalost i na nedovoljnu zainteresiranost gradova na kopnu za otoke koji im administrativno pripadaju. No s druge strane imamo i nedovoljno aktivno lokalno stanovništvo koje se brzo ‘’uljulja’’ u turističke aktivnosti koje nose dostatna financijska sredstva za život tijekom cijele godine.

Ne postoji razvijena vizija o daljnjem ulaganju i kapitalizaciji prihoda kroz projekte i energetsku tranziciju, a čijenica je da ona trenutno donosi velike uštede i brze povrate investicija. Ipak posljednje vrijeme se osjeti povećan broj interesa od strane građana za bespovratna sredstva i razvoj projekata osobito ugradnje solarnih elektrana na krovove kuća. Ipak, često se dogodi da na terenu stvari nisu idealne i zbog imovinsko pravnih odnosa se ne može razvijati projekt.

Rješenje nalazimo u pojedincima koji na neki način predvode sa zelenim idejama i ponašaju se kao primjer drugima u svojoj zajednici. Oni razvijaju svoje projekte i na taj način pokazuju kako je postizanje energetske samodostatnosti važan faktor za cijelu zajednicu. Kroz suradnju i rad s dionicima iz svih područja i sektora koji su prepoznali trenutak preokreta u kojem se nalazimo i s nama se upustili u pokretanje tranzicije na otocima, potičemo i druge da nam se pridruže.

Trebamo biti svjesni da ovo nije samo tranzicija energetskog sustava već cijelog sustava kakvog generalno poznajemo i da je sve međusobno povezano krenuvši od osobnih navika i načina ponašanja pa sve do upravljanja velikim korporacijama i sustavima. Put održivog razvoja i zelene tranzicije definitivno će trajati desetljećima, kojom brzinom ćemo postizati ciljeve ovisi o nizu faktora, ali uvijek ću se vratiti na osobnu odgovornost jer je smatram najvažnijom karikom.

Kako se odvija energetska tranzicija?

- Proces energetske tranzicije odvija se u oba smjera, odnosno odozdo prema gore i obrnuto. Sudjelovanje i zajedničko djelovanje svih dionika u zajednici je ključno, što znači stanovništvo, obrtnici i poduzetnici, donositelji odluka i organizacije civilnog društva - baš onako kako smo naveli kod cilja za 2030. godinu. Bez uključivanja društva u cjelini nije moguće energetski osamostaliti zajednicu na dobrobit svih, već isključivo na dobrobit određenih pojedinaca, a to je ono što pokušavamo izbjeći pod svaku cijenu. Energetska održivost koja je dobrobit pojedincu može u potpunosti srušiti ideju o dostojnom životu na otoku.

Istovremeno od ključne su važnosti strategije, programi i zakoni koji se donose na europskim, nacionalnim i regionalnim razinama, a koje direktno utječu na život na otoku. Upravo je prepoznavanje važnosti otoka u Hrvatskoj i nacionalno usmjeravanje političkog i financijskog okvira prema njegovom razvoju bilo okidač za snažnije pokretanje tranzicije u samim otočnim zajednicama. Sada je red na otočanima da prepoznaju i iskoriste prilike koje im se nude uz podršku stručnjaka i prihvaćanja zajedničke suradnje.

Osim otočne politike u smislu provedbe Zakona o otocima, izrade Nacionalnog i Akcijskog plana za razvoj otoka, važno je istaknuti i poticanje osnivanja energetskih zajednica donošenjem novog Zakon o električnoj energiji. Zbog svih ovih noviteta, za koje tek trebamo vidjeti kako će izgledati u praksi, važno je imati lokalne koordinatore i stručnjake na svim razinama koji mogu podržati i osigurati kapacitet za provedbu projekata na otocima.

image

Zlarin

Niksa Stipanicev/Cropix

A život bez plastike na otocima?

- Život bez plastike na otocima pohvalna je inicijativa koja se posljednjih nekoliko godina razvila na nekoliko naših otoka i otočnih zajednica. Sve je krenulo sa Zlarina i udruge Tatavake, a ovo ljeto su Deklaraciju o arhipelagu bez plastike potpisali i drugi Šibenski otoci. Zahvaljujući Udruzi Sunce iz Splita inicijativa bez plastike proširila se i na otoke Hvar i Dugi Otok. Ovdje opet vidimo kako suradnja mora postojati na više razina od udruživanja lokalnih proizvođača, trgovaca, ugostitelja i građana koji trebaju promijeniti svoje svakodnevne navike i doprinijeti sveukupnom ekološkom otisku do zakonodavaca koji postepenim ukidanjem plastične amalaže dodatno potiču i ubrzavaju proces. Vizija otoka bez plastike je svakako nužna i poželjna no svi smo svjesni da će put biti dug i nimalo lak, i opet brzina promjene će ovisiti o individualnoj odgovornosti svih nas.

Paralelno dok se pokušavamo riješiti plastike i generalno otpada na otocima, raste nam turistička aktivnost, popularizira se nautički turizam, povećava se broj gostiju, a sustav nam je nesređen. Tako ni situacija s otpadom u moru nije bajna i predstavlja velik problem za bioraznolikost mora. Zahvalni smo stoga brojnim ronilačkim klubovima, građanskim okolišnim inicijativama i drugim pojedincima koji godinama neumorno rade na čišćenju podmorja od otpada i osvještavanju javnosti o pravilnom gospodarenju otpadom.

Važno je i da razumijemo da je cijeli sustav održivosti međusobno povezan pa kad govorimo o otpadu i/ili plastici na otoku opet možemo promatrati i segment energetske tranzicije. Naime, troškovi prikupljanja, zbrinjavanja, prerade i odvoza otpada će samo rasti te da bismo izbjegli da sav problem prebaci na građanina i račune za komunalnu naknadu važno je da predvidimo smanjenje troškova kroz implementaciju korištenja obnovljivih izvora energije u procesu gospodarenja otpadom. Postrojenja za upravljanje otpadom koja će ujedno proizvoditi energiju i sama opskrbljivati svoj rad su sadašnjost, trebamo samo naučiti energetsku tranziciju provući kroz razvoj svih područja života na otoku, i iskoristiti financijska sredstva koja nam se u narednom periodu pružaju.

Možete li izdvojiti postignuća na pojedinim otocima koji mogu biti primjer drugima?

- Pokretanju projekata na otocima prethodilo je umrežavanje s raznim dionicima i izrada strategija za 5 otočnih zajednica uz podršku Europske komisije i Tajništva za čistu energiju EU otoka. Cresko-Lošinjski arhipelag osnovao je energetsku zadrugu s 30 osnivača te pokrenuo izradu investicijske studije za razvoj projekta solarne elektrane u koj će ulagati otočani. Dodatno pokrenut je projekt solarnog parkinga i postavljanja solara na dječjem vrtiću. Projekt solarne elektrane se pokrenuo u suradnji s Korčulanskom energetskom zadrugom koja je nedavno reaktivirana te se također razvija u smjeru uključivanja građana i razvoja zajedničkih projekata.

Na Korčuli je odrađeno i mapiranje lokalnih dionika te izrađena analiza potreba kojom se zaključilo da Korčulani žele aktivno sudjelovati u tranziciji i imaju ideje o vlastitim projektima. Grad Korčula aplicirao je i dobio sredstva za izradu investicijskog koncepta za razvoj OIE projekata na cijelom otoku. Trenutno je u procesu prijava još jednog međunarodnog projekta u kojem sudjeluje Općina Blato, ali se projekt bazira na cijeli otok i razvoj energetskih zajednica.

Na Hvaru je na inicijativu vijećnika grada Hvara pokrenut Odbor za zaštitu okoliša i OIE te su počele pripremne radnje za izradu studija i razvoja projekta natkrivenih parkirališta sa solarnim sustavima. Na Braču ove godine u suradnji s lokalnim članovima i partnerima pokrećemo razgovore i edukacije predstavnika JLS-ova i građana…

U 2022. godini Pokret Otoka provodit će dva projekta u energetici koja su odobrena na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Projekt ‘’Otoci predvodnici čiste energije’’ provodit će samostalno na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, točnije na otocima Hvaru, Braču, Korčuli i Visu.

Na području Zadarskog arhipelaga Pokret je partner na projektu ‘’Zadarski otoci na putu prema energetskoj tranziciji’’ gdje će pružiti podršku otocima i otočnim organizacijama sa Silbe i Iža koji tek započinju svoj put prema energetskoj tranziciji, što je veoma pohvalno s obzirom da se radi o otocima koji administrativno pripadaju Gradu Zadru i kojima je puno teže provesti energetsku tranziciju samostalno. Nadamo se da će Grad Zadar dati podršku ovom projektu te u budućnosti biti na raspolaganju svom otočnom stanovništvu koje se pronalazi na čak sedam otoka kojima Grad upravlja - Ižu, Ravi, Molatu, Istu, Premudi, Silbi i Olibu.

image

Maja Jurišić

Ante Cizmic/Cropix

Što otočane čeka u 2022.? Koje su vam aktivnosti prioritetne?

- Korisnici smo trogodišnje institucionalne podrške Zaklade za razvoj civilnog društva pa u tom pogledu nastavljamo razvijati i osnaživati organizaciju novim znanjima i vještinama te se osposobljavati da funkcionalno pomažemo što većem broju otoka i otočana na području energetske tranzicije i razvoja otoka općenito. Prethodno spomenute projekte u energetskoj tranziciji odobrene od strane MRRFEU provodit ćemo tijekom čitave 2022. godine, a s obzirom da smo i neprofitni medij, jedini otočni portal u hrvatskoj fokusiran isključivo na edukaciju i osvještavanje, u studenom 2021. godine prijavili smo se na natječaj Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije, a rezultate natječaja očekujemo u veljači 2022.

Bez obzira na rezultate natječaja Fonda za pluralizam nastavit ćemo posvećivati velik dio pažnje osvještavanju otočne zajednice putem portala otoci.eu, društvenih mreža i YouTube kanala Pokreta Otoka kako bismo i dalje poticali promjene u društvu na sve moguće načine i kroz sve dostupne kanale. Kontinuiranu komunikaciju sa članovima, ali i cjelokupnim otočnim stanovništvom smatramo veoma važnim u kvalitetnom izvršavanju naših ciljeva i vizije za hrvatske otoke.

Dodatno, kako od početka i komuniciramo, razvijamo se kao društveno poduzeće te kroz ovu godinu planiramo dodatno ojačati naše usluge koje smo razvijali u prethodnom razdoblju. Postali smo platforma stručnjaka koja može svima na putu tranzicije ponuditi usluge strateškog savjetovanja, stručne i tehničke podrške i edukacije prilikom razvoja i implementacije projekata na otocima.

Također u proteklim smo godinama naučili mnogo o komunikaciji i okupili izvrstan tim mladih ljudi koji mogu ponuditi usluge od izrade vizualnog identiteta, grafičkog dizajna i pripreme promotivnih materijala, izrade web stranice, kreiranje i vođenje društvenih mreža do izrade komunikacijskih strategija i priprema materijala za odnose s javnošću. Sve to s naglaskom na društveno poduzetništvo i djelovanje odnosno s ciljem reinvestiranja prihoda u rast i razvoj zajednice otvaranjem novih radnih mjesta na otocima, zapošljavanje mladih i poticanje pozitivnih promjena u društvu općenito.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. travanj 2022 14:05