E-SAVJETOVANJE

Do kraja 2024. godine potrebno oko 4,3 milijardi kuna za energetsku obnovu višestambenih zgrada

Višestambene zgrade predstavljaju oko 35 posto ukupnog stambenog fonda odnosno oko 27 posto ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj

Ilustracija

 Nikola Vilic/Cropix

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenulo je 16. studenoga e-savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine, a zainteresirana javnost može svoje primjedbe i komentare dati do 29. ovog mjeseca.

Višestambene zgrade predstavljaju oko 35 posto ukupnog stambenog fonda odnosno oko 27 posto ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.

Oko 57 posto višestambenih zgrada nalazi u kontinentalnoj Hrvatskoj, a njih gotovo 58 posto građeno prije 1981. godine, dakle u razdoblju prije primjene tehničkih standarda vezanih uz potrošnju energije u zgradama, zbog čega upravo te zgrade, kako je obrazloženo, ulaze u kategoriju zgrada s najlošijim energetskim karakteristikama.

Istaknuto je i kako je gotovo 37 posto svih višestambenih zgrada izgrađeno prije 1961. godine, odnosno oko 58 posto ih je izgrađeno prije 1971. godine. Za ove višestambene zgrade, kako stoji u Nacrtu programs, može se utvrditi da ulaze u kategoriju zgrada s najlošijim konstrukcijskim svojstvima, jer je izvjesno da većina njih nema dostatnu potresnu otpornost (prvi protupotresni propis u Hrvatskoj, Pravilnik o privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima, donesen je 1964.godine, nakon katastrofalnog potresa u Skopju).

Programom je predviđeno nekoliko kategorija obnove, o čemu je resorno ministarstvo izvijestilo i na svojim stranicama.

Tako integralna energetska obnova obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se ostvaruje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. Kako su pojasnili, integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.

Dubinska obnova obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i primarne energije na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.

Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput: povećanja sigurnosti u slučaju požara, mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Kako je pojašnjeno, osnovni uvjet za sudjelovanje višestambenih zgrada u ovom Programu je ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi.

U Ministarstvu su naveli i kako procijenjene investicije za obnovu višestambenih zgrada prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose 17,2 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024. godine, dakle u prvom trogodišnjem razdoblju bit će potrebne investicije od oko 4,3 milijardi kuna. U tu procjenu, kako navode, uključena su oba dijela ovoga Programa odnosno modela provedbe i to: obnova višestambenih zgrada neoštećenih u potresu, kao i obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu.

Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg modela iz razdoblja 2014. do 2020. godine te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe Programa. Taj model podrazumijeva osiguravanje bespovratnih sredstava putem javnih poziva do 60 posto za integralnu energetsku obnovu, 80 posto za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu.

U Ministarstvu navode kako provedba ovog modela započinje odmah po usvajanju Programa, jer je, kako obrazlažu, tržište upoznato i spremno za njegov nastavak te je nužno što prije započeti novi ciklus obnova višestambenih zgrada kako bi se zadržalo povjerenje i interes suvlasnika.

Pojasnili su i da će se u drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, višestambenim zgradama koje su oštećene u potresu omogućiti i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. Predviđeno sufinanciranje energetske obnove prema ovom modelu također iznosi do 80 posto prihvatljivih troškova.

Napominju kako su koristi od obnove zgrada, pa tako i višestambenih zgrada, višestruke.

- Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO2), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja i siromaštva te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih višestambenih zgrada na neželjene događaje, kao što su požar ili potres – navedeno je u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Sve to uklapa i se u ciljeve Europske unije koja je zacrtala do 2050. postati klimatski neutralna, a koji se trebaju ostvariti kroz europski zeleni plan.

U Nacrtu ovog programa, navedeno je kako je energetska učinkovitost jedna od pet dimenzija europske Energetske unije. Kroz načelo „Prvo energetska učinkovitost“ (engl. energy efficiency first), Europska unija je prepoznala i potvrdila da je upravo energetska učinkovitost europski najznačajniji izvor energije. Glavne odrednice EU politike energetske učinkovitosti, s fokusom na zgradarstvo, dane su u nekoliko direktiva i uredbi Europskog parlamenta i Vijeća.

Najvažnije mjere, definirane u EU dokumentima, kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva energetske učinkovitosti do 2030. godine uključuju sljedeće obveze država članica: ostvarenje smanjenja količine prodane energije od 0,8 posto na godišnjoj razini u razdoblju od 2021. do 2030. godine i to uspostavom sustava obveza energetske učinkovitosti za opskrbljivače i/ili distributere energije i/ili primjenom alternativnih mjera energetske učinkovitosti s istim kvantitativnim učinkom.

Nadalje, obveza je energetska obnova barem 3 posto površine zgrada središnje državne uprave godišnje; izrada dugoročne strategije za obnovu zgrada radi dekarbonizacije fonda zgrada do 2050. godine; obvezno definiranje minimalnih energetskih standarda (temeljenih na troškovno optimalnoj analizi) za nove zgrade i zgrade koje se obnavljaju te obvezno energetsko certificiranje zgrada javne namjene i svih ostalih zgrada koje se prodaju ili daju u najam.

Također i redovne kontrole sustava grijanja i klimatizacije; kao i obveza da sve nove zgrade od 31. prosinca 2020. godine budu zgrade gotovo nulte energije (nZEB standard; za javne zgrade ova obveza počela je s 31. prosincem 2018.).

U obveze država članica spada i priprema integriranih nacionalnih energetsko-klimatskih planova za razdoblje od 2021. do 2030. godine u skladu s Uredbom 2018/1999. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime te izvještavaju o napretku svake dvije godine; primjena pametnih brojila potrošnje električne energije i prirodnog plina i promicanje uporabe pametnih tehnologija u zgradama.

Među obvezama su i minimalni zahtjevi za osiguravanje infrastrukture za e-mobilnost kod izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih zgrada; provedba energetskih pregleda svake četiri godine za velika poduzeća; zaštita prava potrošača vezano uz pristup jednostavnim i razumljivim informacijama o stvarnoj i povijesnoj potrošnji energije.

Nadalje, kako je navedeno u Nacrtu Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine, koji je upućen u e-savjetovanje, Direktiva o energetskim svojstvima zgrada dodatno osnažuje potrebu za energetskom obnovom cjelokupnog fonda zgrada te obvezuje države članice na izradu dugoročne strategije obnove zgrada radi dekarbonizacije fonda zgrada do 2050. godine, koja je temeljni strateški dokument za poticanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada u svakoj državi članici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. lipanj 2022 15:04