GRAĐANSKA ENERGIJA

Doznajte što je energetska zajednica građana, kakve su joj mogućnosti i zakonska ograničenja

Građani dobivaju mogućnost dijeljenja viška ili preuzimanja povoljnije električne energije

Sudjelovanje na tržištu električne energije sve se više otvara

 Karsten Eggert/Alamy/Alamy/Profimedia

Znate li što je energetska zajednica građana? O tome se sve više govori kad je riječ o energetskoj tranziciji i putu prema klimatski neutralnoj Europi, a na tom tragu i novi Zakon o tržištu električne energije uveo je organiziranje energetske zajednice građana kao jednu od energetskih djelatnosti. Mi smo o tome pitali Gorana Čačića, programskog koordinatora Zelene energetske zadruge (ZEZ), koja već godinama pokazuje kako je to kad građani uzmu energiju u svoje ruke.

Na početku Goran Čačić ističe kako se energetski sektor mijenja i sve više uključuje manje i distribuirane (raštrkane) sustave koji koriste obnovljive izvore energije. Sudjelovanje na tržištu električne energije istovremeno se sve više otvara i ukidaju se prepreke i ograničenja, čime se potiče razvoj inovativnih pristupa, novih usluga, tehnologija i organizacijskih oblika za sudjelovanje na tržištu.

- Ove promjene otvaraju prostor za demokratsko i financijsko sudjelovanje manjih tvrtki, javnih tijela i građana u razvoju i primjeni projekata na drugačiji način. Takav način organiziranja oko energetskih resursa i usluga skupno nazivamo projektima građanske energije. Razvojem projekata građanske energije, građani se aktivno uključuju u investiranje, na primjer u zajedničku sunčanu elektranu, u donošenje odluka i javne rasprave o planiranim energetskim projektima te u zajedničku provedbu različitih i novih energetskih usluga poput razmjene energije, trgovanja energijom, agregiranja ili pružanja usluga fleksibilnosti – pojašnjava Čačić.

Dodaje kako je energetska zajednica građana (EZG) novi pravni oblik koji je uveden Direktivom 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije. Prema ovoj direktivi, specifične kategorije građanske energije na razini Europske unije bit će prepoznate kao energetske zajednice građana. Direktiva nastoji energetskim zajednicama osigurati povoljan pravni okvir za njihov rast i razvoj, pošten i jednak tretman na tržištu te utvrđuje prava i obaveze.

U osnovi EZG mogu imati bilo koji pravni oblik, na primjer udruženje, zadruga, partnerstvo, neprofitna organizacija ili malo/srednje poduzeće. No, pravni oblik EZG mora ispunjavati uvjete vezane uz strukturu članstva, načine upravljanja, primarnu svrhu i ciljeve zajednice.

Prema EU direktivi, EZG je pravni subjekt:

(a) koji se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća,

(b) čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti, i

(c) koji može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim iz obnovljivih izvora, distribuciji, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela.

- Općenito, projekti građanske energije, koji su temelj EZG, su sredstvo kojim građani izravno preuzimaju proizvodnju energije u svoje ruke. Primjer projekta građanske energije može biti zajednička investicija skupine građana u veće postrojenje kao što su vjetroelektrane, elektrane na biomasu, hidroelektranu ili sunčanu elektranu – kazuje Čačić.

Također navodi kako uvođenjem EZG-a , Europska unija naglašava važnost takvih inicijativa i projekata građanske energije za poticanje građana na sudjelovanje, stvaranje inovacija i uključivanje u poslove energetskog sektora, te naglašava bitnu ulogu vlasništva zajednice nad proizvodnjom energije, čime zajednica izravno utječe na ispunjave globalnih i lokalnih klimatskih i energetskih ciljeva.

- Dugoročno, poticanjem EZG lokalna zajednica aktivno sudjeluje i postaje jedan od bitnih aktera, a moguće i nova pokretačka snaga energetske tranzicije prema ugljično neutralnom društvu - napominje.

image

Goran Čačić, programski koordinator Zelene energetske zadruge

ZEZ

Na pitanje tko sve može biti uključen, Goran Čačić kaže kako je članstvo u EZG otvoreno za sve kategorije subjekata.

- Međutim, ovlasti donošenja odluka unutar EZG trebaju biti ograničene na one članove koji nisu uključeni u veliku komercijalnu djelatnost i kojima energetski sektor nije primarno područje djelovanja, to jest na fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća. Sudjelovanje građana, to jest kupaca iz kućanstava u EZG mora biti otvoreno te na dobrovoljnoj bazi uz mogućnost napuštanja zajednice bez gubitka opskrbe energijom – pojašnjava Čačić.

Koristi za građane

Kakve sve koristi građani mogu imati uključivanjem u energetsku zajednicu? Naš sugovornik reći će kako je bitna korist koju građani dobiju uključivanjem u EZG mogućnost dijeljenja viška ili preuzimanja povoljnije električne energije s drugim članovima zajednice.

- Članstvom u EZG građani se mogu opskrbljivati električnom energijom iz proizvodnih instalacija unutar zajednice, ili dijeliti viškove energije iz svojih proizvodnih postrojenja s drugim članovima koji se ne nalaze u izravnoj fizičkoj blizini proizvodne instalacije, to jest koji se ne moraju nalaziti iza istog brojila potrošnje električne energije. Primjerice, članovi jedne EZG mogu biti dva ili više kućanstava, stambena zgrada, obrt i zgrada javne namjene; skupina članova koji zajednički nastupaju u proizvodnji i dijeljenju energije ili pružanju usluga fleksibilnosti – kazuje Čačić.

Dodaje kako se energetskim zajednicama građana mora omogućiti da na jednostavan način primjenjuju postojeće ili buduće informacijske i komunikacijske tehnologije s ciljem što lakšeg dijeljenja električne energije proizvedene unutar EZG između svojih članova, a da je temeljena na tržišnim načelima kako bi mogli ostvarivati željene uštede u trošku za energiju ili kako bi smanjili svoj negativan utjecaj na okoliš. Također, bitno je da EZG ima pravo koristiti javnu mrežu za razmjenu energije koja je dostupna unutar zajednice, pod pravednim uvjetima i u slučaju da mjerna mjesta koja razmjenjuju energiju pripadaju zajednici.

Koja je razlika između energetske zadruge i energetske zajednice građana?

- Energetska zajednica građana je novi pravni oblik uvođenjem kojega se želi stvoriti novi sudionik na tržištu električnom energijom kroz koji se građanima i ostalim pravnim subjektima koj se primarno ne bave područjem energetike omogućava da se na jednostavan, dobrovoljan i otvoren način udruže te da dijele međusobno energiju i druge energetske usluge. Za registraciju i dobivanje statusa EZG bit će potrebno zadovoljiti specifične uvjete koji su definirani zakonom. S ciljem potpore i razvoja EZG-a, potencijalno će pripremiti i zaseban poticajni okvir koji može uključivati različite financijske ili druge oblike pomoći kojima će moći pristupati specifično EZG. Prema smjernicama EU direktive, EZG može imati bilo koji pravni oblik, ili se može definirati potpuno novi pravni oblik specifičan za EZG. Prema osnovnim načelima pravni oblik koji je najbliži poslovanju EZG je zadruga, jer se osnovna načela EZG i zadruge poklapaju – pojašnjava Čačić.

Kaže i kako su neka od zajedničkih osnovnih načela energetskih zajednica građana i zadruga: dobrovoljno i otvoreno članstvo; društvene, okolišne i socijalne koristi su postavljene ispred ostvarivanja dobiti; jedan član ima pravo na jedan glas kod upravljanja, bez obzira na veličinu početnog uloga.

Zadruge su, pojašnjava, postojeći pravni oblik koji nastaje udruživanjem članova (osnivača) koji dobrovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno upravljaju zadrugom. U Hrvatskoj ne postoji specifična definicija energetske zadruge, nego se energetskom zadrugom smatra zadruga koja se bavi proizvodnjom energije. Rad zadruga temeljen je na zajedništvu, uzajamnoj pomoći i okrupnjavanju i dijeljenju resursa za rad te članovi zadruge svojim radom kroz zadrugu ostvaruju pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

- Kako vidimo zbog sličnosti definicija, načina osnivanja i upravljanja, lako se može izjednačiti EZG i zadruge, ali bitna razlika je da EZG zahtjeva ostvarenje specifičnih uvjeta i potencijalno će kao EZG moći pristupiti specifičnim sustavima potpore, dok energetska zadruga može biti bilo koja zadruga koja se bavi poslovima proizvodnje energije – kaže Čačić.

Kazuje nam i kako je trenutno u cijeloj Europi u tijeku transpozicija smjernica EU direktiva u lokalne zakonodavne okvire zemalja članica, i nema još uvijek praktičnih primjera koji bi jasno ukazivali na razlike između EZG i zadruga, ali postoji niz primjera udruživanja građana i ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije, koji će se potencijalno moći registrirati kao EZG, ukoliko budu zadovoljili sve lokalne uvjete koje zemlje članice postave.

- U Hrvatskoj također još uvijek nemamo niti jednu EZG, ali postoji i aktivno je nekoliko zadruga koje se bave energetikom, to jest energetskih zadruga, a u postupku osnivanja je i nekoliko novih zadruga koje će se primarno baviti proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, i koje potencijalno mogu u budućnosti postati EZG – navodi Čačić.

Što se tiče novog Zakona o tržištu električne energije ističe kako je za praktično osnivanje i rad EZG-a potrebno usvojiti podzakonske akte kojima će se definirati detalji vezani uz njihovo osnivanje i poslovanje. Priprema i usvajanje podzakonskih akata očekuje se do sredine 2022. godine, i tada će se kao akteri na tržištu pojaviti i prve energetske zajednice građana.

Zakonska ograničenja

U odnosu na druge zemlje, kakvim ocjenjujete uređenje energetske zajednice građana u novom Zakonu o tržištu električne energije? Je li sve dobro posloženo, pitali smo našeg sugovornika.

- U nedavno usvojenom Zakonu o tržištu električne energije uveden je pojam energetske zajednice građana kao pravne osobe koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti – pojašnjava programski koordinator ZEZ-a.

Nastavlja kako prema odredbama zakona, EZG može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim iz obnovljivih izvora, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela.

- Odredbe zakona omogućavaju osnivanje EZG i njeno sudjelovanje na tržištu električnom energijom kao novog aktera kroz koji građani imaju priliku jednostavno se uključiti u pružanje i korištenja niza usluga, što je dobro i u skladu s ciljevima EU - navodi.

Zakon kaže da se energetska zajednica građana osniva na području Republike Hrvatske, a njeni se vlasnici ili članovi dobrovoljno udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice te da EZG djeluje temeljem zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Također definirano je i da vlasnik udjela ili član u EZG može biti fizička ili pravna osoba, uključujući tijelo jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeće ili malo poduzeće te srednje poduzeće ili veliko poduzeće čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište EZG.

- Ove odredbe zakona nepotrebno geografski ograničavaju formiranje EZG na obuhvat lokalne zajednice, što nije preporuka EU sadržana u direktivi. Na primjeru Hrvatske ispada da je lokalna razina na kojoj se može formirati EZG razina općina i gradova, kojih u Hrvatskoj ima 555 (428 općina i 127 gradova) i često je u njima nedovoljan broj zainteresiranih budućih članova zajednice da bi udruživanje donijelo bitne koristi svojim članovaima. Ovim geografskim ograničenjem značajno se otežava formiranje, rast i razvoj EZG – ističe Goran Čačić.

Kako je zakonom definirano da se računovodstvo EZG mora voditi principima neprofitnih organizacija, time je, kazuje dalje, odabir pravnog oblika zajednice u Hrvatskoj ograničen na udruge, neprofitne zadruge, zaklade i fondacije, vjerske organizacije, ustanove, udruženja udruga ili političke stranke. Sve te organizacije imaju ograničenu mogućnost gospodarskog djelovanja, a postoje i ograničenja vezana uz investicije koje takve pravne osobe ukoliko postanu EZG mogu provoditi.

- Također definicija EZG prema zakonu donosi još dodatnih ograničenja koja će usporiti osnivanje, razvoj i rast EZG-a poput obaveze da sva obračunska mjerna mjesta (OMM) članova zajednice moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV te definicije da ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na OMM članova EZG ne smije biti veća od 80 posto ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim OMM – pojašnjava Čačić.

Time se, uz geografsko ograničenje na jedinicu lokalne samouprave, kako nadalje objašnjava dodatno ograničava osnivanje EZG samo na članove koji se nalaze na istom nisko-naponskom transformatoru.

- To u praksi znači da članovi EZG mogu biti ograničeni na samo jedan kvart u gradu, ili u slučaju vrlo razgranate mreže za opskrbu električnom energijom čak i na jednu ulicu ili zgradu. Također na rijetko naseljenim područjima, kao na primjer na otocima, mreža se sastoji od velikog broja nisko-naponskih transformatora koji imaju relativno mali broj priključaka, pa je u takvim slučajevima značajno ograničena mogućnost formiranja, rasta i razvoja EZG, kao i ostvarivanja koristi za svoje članove – ističe Goran Čačić.

Također naglašava kako je uvjet da su brojila članova EZG na istoj niskonaponskoj trafostanici značajno ograničava broj potencijalnih članova zajednice i smanjuje se moguća međusobna korist koju bi članovi mogli ostvariti, a dodatno ograničava i male i srednje tvrtke koje imaju interes za uključivanje u EZG, sa dobrim lokacijskim uvjetima za postavljanje obnovljivih izvora energije te značaju potrošnju jer često takve tvrtke imaju vlastite niskonaponske traforstanice te su time isključene iz sudjelovanja u EZG.

- Ograničenje priključne snage u smjeru predaje električne energije u mrežu nepotrebno ograničava EZG da optimalno planira svoju proizvodnju energije te da si na taj način osigura povoljnije uvjete za sudjelovanje na tržištu i omogući pružanje svih energetskih usluga koje po zakonu ima pravo pružati. Ovo ograničenje treba ukinuti, te ukupnu snagu priključnog ostrojenja ograničiti jedino s tehničkim uvjetima mreže na mjestu spajanja postrojenja – naglašava Čačić.

Na taj način, pojašnjava dalje, omogućilo bi se maksimalno iskorištavanje postojećih lokalnih obnovljivih resursa, poput površine postojećih krovova na koje bi se mogla postaviti značajno veća količina fotonaponskih panela, nego što je to slučaj ako se snaga graniči kako je to sada u zakonu.

- Unatoč nedostacima i ograničenjima za uspostavu EZG koje su definirane Zakonom, zakonodavni okvir i trenutna situacija slična je drugim zemljama EU, koje su također u procesu jasnog definiranja prava i obveza EZG, a uvjereni smo da će se postavljena ograničenja iz zakona uklanjati kako će se tržište razvijati i s povećanjem broja uspostavljenih energetskih zajednica građana – zaključuje Goran Čačić, programski koordinator Zelene energetske zadruge.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. svibanj 2022 09:50