PRAVO NA ČIST OKOLIŠ

Jedan od prioriteta Europske unije trebala bi biti borba protiv nekažnjivosti zločina protiv okoliša
Aktivisti za zaštitu okoliša u Parizu (2019.)
 Thomas Samson/Afp/Profimedia

Aktiviste za zaštitu okoliša trebalo bi zaštiti od zastrašivanja i nasilja, smatraju europarlamentarci okupljeni u Odboru Europskog parlamenta za vanjske poslove.

Oni su u četvrtak usvojili izvješće u kojem traže upravo to - da EU snažnije podrži aktiviste za zaštitu okoliša (često pripadnike autohtonog stanovništva u pogođenim područjima), da osudi sve napade na njih te uloži veće napore kako bi im se pružila zaštita.

Izvješće ne propušta naglasiti štetan učinak klimatskih promjena, među ostalim onaj na ljudska prava - pravo na život, sigurnost hrane, zdravlje, pitku vodu, stanovanje, rad i razvoj.

Nadalje, prema mišljenju europarlamentaraca jedan od prioriteta Europske unije trebala bi biti borba protiv nekažnjivosti zločina protiv okoliša. Također smatraju da bi se ekocid trebao priznati kao međunarodno kazneno djelo, a veću podršku trebaju i osobe koje su raseljene zbog učinka klimatskih promjena, primjerice poplava, uništavanja zemlja i suša.

Neizostavni faktor u tim naporima trebale bi biti i same kompanije, koje bi trebale snositi odgovornost ako se ne pridržavaju svojih obveza u kontekstu posljedica klimatskih promjena na ljudska prava.

"Klimatske promjene i pojačano globalno zatopljenje nisu samo znanstveni dokazi. To je opipljiva stvarnost koja ima ogroman učinak na potpunost uživanja ljudskih prava sadašnjih i budućih generacija. Zato u Europskom parlamentu tražimo da se temeljno pravo na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš zajamči putem hitnih i konkretnih akcija i obveza. Pariški sporazum je prvi međunarodni sporazum koji eksplicitno priznaje povezanost između klimatske akcije i ljudskih prava, čime dopušta upotrebu postojećih pravnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava u pozivanju država i privatnih korporacija da smanje emisije. Drugo, pozivamo EU da u većoj mjeri zaštiti aktiviste za zaštitu okoliša. U 2020. godini ubijeno je najmanje 331 aktivista za ljudska prava. Njih 69 posto su bili aktivisti za zaštitu okoliša, a 26 posto ih se specifično zalagalo za prava autohtonog stanovništva", istaknula je izvjestiteljica Soraya Rodríguez Ramos (Renew Europe, Španjolska).

Odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove je izvješće, koje je izradio pododbor Europskog parlamenta za ljudska prava, usvojio s 53 glasa za, 10 protiv i četiri suzdržana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 08:00