U sklopu projekta „Cap for Us“, Hrvatska poljoprivredna komora održala je drugu on line radionicu na kojoj su predstavnici iz Slovenije prenijeli hrvatskim poljoprivrednicima, predstavnicima resornih institucija, saborskim zastupnicima, te drugim dionicima iz sektora poljoprivrede, svoja iskustva iz pčelarstva, uzgoj svinja, mljekarstva, uzgoja govedine i teletine, ali i kako Slovenija, na malom tržištu, uspješno razvija kratke lance opskrbe i potiče domaće potrošače da kupuju proizvode od lokalnih proizvođača, navodi se u priopćenju HPK.
Projektom „CAP for US“ kroz 4 radionice i završnu konferenciju prikazuju se različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika; poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga. Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, istaknuto je na drugoj radionici.
„Cilj projekta je doprinijeti promjeni negativnog razmišljanja o poljoprivredi i poljoprivrednoj politici, ukloniti barijere koje sprečavaju hrvatske poljoprivrednike da pređu na moderne tehnologije, zbog čega su nam važna iskustva drugih zemalja. Iz primjera slovenskih poljoprivrednika vidjeli smo kako je važna diverzifikacija proizvodnje, te da OPG mora osim glavne proizvodnje imati i dodatne djelatnosti kako bi ostvarivao još bolji i veći dohodak. Važna je i prodaja na kućnom pragu, prodaja kroz vlastite i susjedne turističke kapacitete, investiranje u energetske potencijale, kao dodanu vrijednost koji OPG-u kroz prodaju energije omogućuje bolju zaradu, a nužno je i povezivanje s drugim lokalnim proizvođačima kako bi se lakše došlo do lokalnih potrošača. Slovenski primjeri posebno su inspirativni kada je riječ o sektoru stočarstva, proizvodnji mlijeka i pčelarstva, te kako se od relativno malih poljoprivrednih parcela može pristojno živjeti ”, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović tijekom on line radionice.
Jakopović je posebno pohvalio ustroj i funkcioniranje slovenske Poljoprivredne komore u čijem sastavu je i Savjetodavna služba, a propisano članstvo i veliki broj djelatnika snažna su podrška proizvođačima zbog čega su oni sve bolje organizirani. Izjavio je kako bi Hrvatska trebala koristiti odlična iskustvo Slovenije u organizaciji Poljoprivredne Komore i Savjetodavne službe jer je to očito formula uspjeha u poljoprivredi.
“Čak 63 posto mladih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020. bavi se stočarstvom, od čega 53,7 posto proizvodnjom mlijeka i mesa. Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u ovu industriju. U posljednje vrijeme domaća prerada mlijeka i mesa u gotove proizvode također postaje trend. Ponosni smo i na naše pčelarstvo i kampanju koja je rezultirala da je na inicijativu Slovenije Svjetski dan pčela, 20. svibnja, bio rezultat široke diplomatske kampanje cijele Slovenije, izjavio je Roman Žveglič predsjednik Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije.
“Organiziranje komore počelo je prije više od 80 godina, a danas Poljoprivredno-šumarska komora Slovenije (KGZS) zastupa interese svojih članova i nudi im besplatnu pravnu, ekonomsku i tehničku pomoć. Članstvo je obvezno po zakonu. Imamo oko 104.000 članova pojedinaca i 1.800 poslovnih subjekata kao što su poljoprivredna poduzeća, obrtnici i društva s ograničenom odgovornošću. Komora je podijeljena u dva dijela. Jedan je predstavnički gdje članovi između sebe biraju svoje zastupnike, a drugi dio čini savjetodavna služba, što se pokazalo kao učinkovit model funkcioniranja”, objasnio je Anton Jagodič, savjetnik u Poljoprivredno-šumarskoj komori Slovenije.
Tijekom on line radionice prikazani su i pozitivni primjeri i prakse slovenskih poljoprivrednike koja imaju zaokruženu proizvodnju iz sektora stočarstva, pčelarstva, proizvodnje i prodaje mesa.
OPG Viktor i Andreja Jagodić
Na 25 kilometara od Ljubljane, nalazi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Poličarevih. Prije skoro 30 godina Viktor i Andreja Jagodić udružili su snage s dva imanja i njihov glavni proizvod su mliječni proizvodi. U staji imaju oko 50 grla, a u turnusu i 50 praščića i 400 kokoši. Obitelj u vlasništvu ima 52 hektara zemljišta, od čega je pola obradivih površina, a pola su šume. Na svom OPG-u proizvode gotovo svu hranu za stoku. Zanimljivost je i to što se griju na biomasu i tako brinu za okoliša, a već 11 godina imaju i solarnu elektranu od 97 kilovata, a energiju prodaju na tržištu. Registrirani su i za prodaju svojih i proizvoda s okolnih OPG-ova, a u svojoj trgovini prodaju sokove, brašna, kekse, tjesteninu. Od svojih proizvoda potrošačima nude sir, skutu, jogurte, maslo, dimljene sireve, dok meso prodaju od listopada do travnja, pri čemu oko 70 posto prodaje je svježe mesa, a 30 posto prerade u kobasice, salame I druge prerađevine. Planiraju i dalje razvijati prodaju na kućnom pragu i više se povezivati s drugim OPG-ovima.
OPG Jazbec
Ovaj se OPG nalazi na pet kilometara od Sevnice u zaseoku Drožanje. Poljoprivrednik Jernej Jazbec preuzeo je poljoprivredno gospodarstvo prije 24 godine od svog oca uz pomoć sredstava Europske unije. Cijela obitelj sudjeluje u proizvodnji, a glavna djelatnost im je tov bikova. Prije dvije godine izgradili su novu staju u kojoj je danas 120 grla. Bikove tove za stalnog otkupljivača Poljoprivrednu zadrugu Sevnica, s kojom surađuju 40 godina. Glavna djelatnost im je tov bikova, a trenutno ih tove 120, a kapacitet im je do 135. Njihovih je bikova samo deset, a ostalo je uslužni tov za zadrugu. Na imanju imaju i kokoši, a Jernejova majka Majda ima i dopunsku djelatnost - pečenje kruha i kolača.
“ Povezali smo se s Poljoprivrednom zadrugom Sevnica i dobili smo oznaku odabrana kvaliteta za meso i time imamo osigurani otkup. Od zadruge dobivamo u tov bikove i imamo 100 posto osiguran otkup. Mama ima i dopunsku djelatnost, pečenje kruha i kolača kod kuće. Proizvode prodajemo na tržnici Sevnica i trgovinama Poljoprivredne zadruge Sevnica.“, ističe Jernej Jazbec. Ovaj OPG je postavio u centru Sevnice i prvi jajomat, a u planu je I postavljanje jajomata u Krškom. Mladi poljoprivrednik ističe kako dobru cijenu postižu kvalitetom mesa, a ona dolazi prvenstveno s dobrom vlastitom stočnom hranom. Obitelj razmišlja i o novim investicijama u solarne panele kako bi proizvodili električnu energiju za sebe i za tržište.
Pčelarstvo Šolar
Obitelj Šolar nalazi se u naselju Strmca– između Rimskih Toplica i Laškog. Njihova pčelarska priča počela je 1982., kad je postavljena prva košnica. Snaha, mlada poljoprivrednica je prije četiri godine preuzela gospodarstvo, modernizirala ga, povećala proizvodnju meda i sačuvala sadržaje koji su postojali prije preuzimanja, a to su licitarstvo i apiturizam.
„Po obrazovanju sam diplomirani ekonomist i radila sam 12 godina kao knjigovođa. Tako sam krajem godine 2016. postala i službeno mlada poljoprivrednica. U tom projektu sam si zadala ciljeve. Četiri godine sam zaposlena u svom OPG-u, a u tri godine sam ostvarila sve postavljene ciljeve. Modernizirala sam prostorije i opremu, obrazovala sam se, usavršila u engleskom i informatici, obrazovala se za kušačicu meda te stekla mnoga znanja na području senzorike meda, proizvodnje različitih vrsta meda – jednom riječju EU sredstva su bila dobro upotrijebljena”, kaže mlada poljoprivrednica Darja Šolar.
Obitelj trenutno ima sedam pčelinjaka na različitim lokacijama u okolici Laškog i mali kontejner kao prijevoznu jedinicu kojima love i druge pašnjake. Imaju oko 200 pčelinjih zajednica. I oni imaju solarnu elektranu koja im služi i za grijanje. Od meda rade i druge proizvode, a najpoznatiji su po medenjacima i to napravljenima po recepturi staroj više od 100 godina. Obitelj sama prodaje svoje proizvode, a imaju već dobro uhodane prodajne kanale i opskrbljuju medom lokalne vrtiće, škole u Laškom i drugim trgovinama. Prije korone pojavljivali su se na raznim loklanim prodajnim manifestacijama diljem Slovenije. Osim pčelarstva imaju i licitarstva i apiturizam. Priređuju degustacije, obilazak pčelinjaka, probanje medenjaka i medenih napitaka. Njihov medonosni vrt je namijenjen pčelama, ali tako osvješćuju i posjetitelje, zatvorene skupine, obitelji i pojedince da u svojim vrtovima i na balkonima posade medonosne biljke.
Poljoprivreda Slovenije:
U Sloveniji prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, ima ih 70.000 s prosječnom veličinom posjeda od sedam hektara i šest grla stoke. Razvijenijih stočnih farmi je manje, oko 16.500 za tov junadi te 5.500 za proizvodnju mlijeka. Iako se broj mliječnih farmi unatrag par godina smanjuje, broj krava i količina mlijeka se povećavaju. Lani su tako prodali 600.000 tona mlijeka što je gotovo tri posto više nego godinu prije. Iznenađujući podatak je da se oko 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 grožđa te 40 posto pšenice trži preko zadruga.
Slovenija je neto uvoznik za većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Višak vrijednosti u robnoj razmjeni u 2019. godini je bio u mesu i proizvodima od živih životinja, pri čemu se ravnoteža u skupini živih životinja pogoršava. Veći deficit kao i prethodnih godina zabilježen je u mesu, povrću i hrani za životinje, deficit imaju u voću, mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i šećeru.
Posljednjih godina primjetan je pad negativnih utjecaja slovenske poljoprivrede na okoliš, što se odražava u racionalnijoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva. U 2019. godini povećane su površinu poljoprivrednog zemljišta namijenjenih organskom uzgoju. Imali su gotovo 50 tisuću ha (što je 10,3% posto svih površina), a u strukturi dominiraju trajni travnjaci (81%).
Obujam stočarske proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima smanjio se za tri posto od 2010. do 2020. (sa 421.553 na 408.683 komada). Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom smanjio se za 23 posto u ovom desetljeću (sa 58.648 na 44.974). Postotak poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom pao je sa 79 posto na 66 posto.
Ukupan broj goveda uzgojenih na farmama u 2020. godini bio je nešto veći (2010 godine 472.333 goveda, a 2020 bilo je 476.000 goveda). U odnosu na 2010. godinu, ukupan broj peradi uzgojene na farmama znatno se povećao za 44%, broj svinja bio je manji za 38%, ovaca za 17% i koza za 21%.
Od 2010. do 2020. smanjio se i broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave pojedinom stočarskom industrijom. U 2020. stočarstvom se bavilo 21% manje farmi nego 2010. (s 36.119 na 28.485).
Ulaskom Slovenije u EU promijenili su se vlasnički odnosi i tržišni kanali, pa Slovenija izvozi oko 27 posto prerađenog mlijeka. U Sloveniji se na razini mljekara promijenila vlasnička struktura nekih mljekara, koje su danas u stranom vlasništvu. Čak 63% mladih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020. bavi se stočarstvom, od čega 53,7 posto proizvodnjom mlijeka i mesa. Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u ovu industriju. U posljednje vrijeme domaća prerada mlijeka i mesa u gotove proizvode također postaje trend.
Samodostatnost
Stope samodostatnosti, koje tijekom godina znatno fluktuiraju zbog promjena u obujmu proizvodnje i potrošnje, u 2019. bile su više nego u prethodnoj godini u žitaricama i povrću, dok su se smanjile u voću, krumpiru, mlijeku i medu. Kao i prethodne godine, domaća je proizvodnja bila veća od domaće potrošnje mlijeka (stopa samodostatnosti 127%), govedine (103%) i peradi (111%). Za sve ostale veće poljoprivredne proizvode domaća je proizvodnja bila niža od domaće potrošnje,
Slovenija je uložila puno vremena i novca u Zakon o promociji kroz koji promoviraju slovensku proizvodnju uz pomoć sheme Odabrana kvaliteta. Također podržavaju druge sheme kvalitete mjerama ruralnog razvoja, kao što su: organska proizvodnja i ulaganja u proizvodnju i preradu, promociju kratkih opskrbnih lanac i lokalnog tržišta.
Pčelarstvo
Proizvodnja meda jako oscilira i ima negativan trend. Tijekom posljednjih sedam godina dvije su berbe bile prosječne, dvije loše i tri katastrofalne. Najveći prinos bio je 2011. godine, kada je bila i posljednja zaista dobra berba, a godišnji je bilo gotovo 2.500 tona. U 2014. godini bilo je samo 470 tona meda, a prošle godine nešto manje od 1300 tona. Broj pčelara je oko 11.000, a pčelarstvo s oko 200.000 pčelinjih porodica. Potrošnja meda po stanovniku kreće se od 0,8 do 1,4 kg/godišnje.
Snažna kampanja započela je 2007. godine na inicijativu Slovenskog pčelarskog saveza pod sloganom "Jedan dan za doručak - među slovenskim pčelarima u slovenskim vrtićima". Pčelari su vrtićima besplatno donirali med, djeci su predstavili svoj rad i značaj pčela za proizvodnju domaće hrane. Dječji vrtići, a ponegdje i osnovne škole dobili su oko 2000 kg meda za medeni doručak. Svrha kampanje je potaknuti djecu (kao i šire) na doručak ujutro i za doručak slovenski kruh, med, maslac, mlijeko i jabuku. Svjetski dan pčela, 20. svibnja, rezultat je široke diplomatske kampanje cijele Slovenije.
Međunarodna trgovina
Vrijednost slovenskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda posljednjih je godina iznosila preko 1,5 milijardi eura godišnje. Prema posljednjim podacima za 2020. godinu, struktura izvoza bila je sljedeća: najveći udio izvoza, sa 17,7%, ima stoka, meso i mesni proizvodi. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda čini 11,6 posto. Hrvatska je vrlo važan vanjskotrgovinski partner slovenske poljoprivrede i prehrambene industrije. Slovenija je 2019. treću godinu zaredom u Hrvatsku izvezla najviše vrijednosti (u iznosu od 332,5 milijuna eura), dok je Hrvatska bila druga najvažnija zemlja po uvozu (s vrijednošću uvoza od 338 milijuna eura).
Poljoprivredna komora
Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije na posljednjim izborima u rujnu 2020. imala je 104.621 članova fizičkih osoba i 1.671 člana pravnih osoba. KGZS je javnopravna komora, što znači da ju je država uspostavila zakonom, odredila njegovo obvezno članstvo i dodijelila određene ovlasti. Najvažnija javnopravna funkcija je sudjelovanje u postupcima normativne regulacije. Vlada i lokalne zajednice moraju od komore zatražiti mišljenje i stavove prilikom donošenja propisa. Jedino je komora reprezentativni partner Vlade. Komora ima 13 regionalnih jedinica.