NACIONALNI PLAN

Grčka, koja je ovisna o ugljenu, najavila prvi klimatski zakon u svojoj povijesti

Atena ipak neće zabraniti eksploataciju nafte i plina, budući da Grci žele ostaviti mogućnost razvoja rezervi na istočnom Mediteranu

Akcija gašenja požara u Grčkoj

 Art Of Focus/Alamy/Alamy/Profimedia

Grčka će donijeti svoj prvi zakon o klimi, kojim bi se trebala smanjiti ovisnost te države o ugljenu u roku od šest godina, a što je dio većeg plana prelaska na gospodarstvo s "neto nultom" emisijom ugljika do 2050, te smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030.

Zakon dolazi nakon što je zemlja ove godine pretrpjela razorne šumske požare uslijed rasta ljetnih vrućina, što se dijelom pripisuje globalnom zatopljenju.

“Nacionalni zakon o klimi je od povijesne važnosti. Njime ćemo se izboriti s klimatskom krizom i postići klimatsku neutralnost do 2050. godine”, rekao je Kostas Skrekas, grčki ministar okoliša i energetike.

Grčka je jedna od zemalja EU koja se najviše oslanja na ugljen za energiju i zaostaje unutar EU u smanjenju emisija. Usporedbe radi, prema podacima UN-a Njemačka je smanjila svoje emisije za 38 posto u odnosu na razinu iz 1990., dok je Grčka smanjila svoje emisije za manje od 19 posto u istom razdoblju.

"S obzirom na lošiju početnu točku Grčke, postizanje smanjenja od 55 posto do 2030. svakako je izazovno, ali ambiciozno", rekao je Nikos Mantzaris, viši politički analitičar Green Tank-a iz Atene.

U sklopu svojih planova Grčka će u sljedećih šest godina postupno ukinuti proizvodnju lignita, posebno onečišćujućeg oblika ugljena. Odluka će se ponovno razmotriti do 2023. s ciljem ubrzanja procesa.

Zakon će također zahtijevati od Grčke da brže prijeđe na čišća vozila. Do 2025. potpuno novi taksiji i trećina novih automobila za iznajmljivanje u dva najveća grada, Ateni i Solunu, morat će biti hibridna ili električna vozila.

Međutim, Grčka neće zabraniti eksploataciju nafte i plina, budući da u Ateni žele ostaviti otvorenu mogućnost razvoja rezervi na istočnom Mediteranu.

“Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. svakako jest ambiciozan, ali nije neostvariv. Dovoljno je vremena ostalo pred nama da shvatimo ozbiljno ovaj urgentan zadatak i učinimo sve u našoj moći da tu obvezu ispunimo. Pozitivno je to što sve više ljudi uviđa probleme i klimatske prijetnje, a to nas bez sumnje čini spremnijima za reakciju i osobni doprinos", kazao je o ambiciozom europskom klimatskom planu, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2022 20:29