Šime Fio vijećnik je Grada Hvara i predsjednik novoosnovanog Odbora za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije pri Gradu Hvaru. Ana Marija Jakas sudjelovala je u izradi Tranzicijskog plana prema čistoj energiji otoka Hvara. O aktivnostima na putu energetske tranzicije otoka Hvara, poznatog i kao Otok Sunca s obzirom na više od 2720 sunčanih sati u prosjeku godišnje, razgovarali smo u Hvaru za vrijeme konferencije “Dani Sunca” koju su na temu korištenja Sunčeve energije organizirali udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokret otoka.
Šime Fio bio je kandidat za gradonačelnika Hvara, uz potporu SDP-a, i kako nam kazuje glavnina njegovog programa se bazirala na obnovljivim izvorima energije, na zelenom smjeru koji bi prepoznao i turizam, od čega bi višestruke koristi imali svi.
- Građani to tada nisu prepoznali, postao sam vjećnik i s obzirom da aktualni gradonačelnik želi iskoristiti sve kvalitetne ideje, pitao me želim li da se osnuje Odbor za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije. Na zadnjoj sjednici smo osnovali taj odbor, pet nas je članova iz različitih branši sa zajedničkom idejom zelenog smjera - kazuje Fio.
Održali su, kaže prvu radnu sjednicu, a ideja je da daju savjete o tome što Grad Hvar može napraviti kako bi građanima približio zelenu tranziciju.
- Zeleni smjer ne samo da potreban već je sada i isplativ. Zakonska regulativa maksimalno je pojednostavila mogućnost da se osobna potrošnja električne energije podmiri putem solarnih panela za proizvodnju struje. Prije 7-8 godina to je bila nemoguća misija, sada treba doslovce dva dokumenta, treba projekt i treba odobrenje HEP-a. Tko želi može sam investirati te novce, a tko ne želi može kad dobije te papire čekati natječaje iz fondova EU-a. Naša ideja je da to približimo građanima, a i da Grad Hvar napravi iskorak u smjeru zelene tranzicije – pojašnjava Fio.
Kaže kako i o projektu izgradnje solarne elektrane sluša od 2005. godine, a uvijek se lome koplja čija treba biti.
- Mislim da će se ipak sada napraviti određeni pomaci, možemo to riješiti uz pomoć energetskih zadruga, gurat ćemo u tom smjeru, Što se tiče tog projekta Solution, elektrana je nacrtana na preko 200 čestica, neke od njih imaju upisane vlasnike prije 150 godina, ima nekoliko tisuća raznih vlasnika. Po meni je problem da je to ucrtano usred maslinika i vinograda. To je nedopustivo, ima na Hvaru prihvatljivijih lokacija - ističe Fio.
Dodaje kako je moguće krenuti u zelenom smjeru malim iskoracima. Primjerice, Grad Hvar može na parkingu postaviti panele za proizvodnju električne energije, pa se onda tu mogu staviti punjači za električna vozila.
- Dođete na parking i napunite gratis svoje električno vozilo, time na jednostavan način možemo građanima pokazati da to sve ima smisla i da će na džepu sve biti bolje ako idemo tim smjerom. Da ne govorim, koliko to znači turistima koji su sve više ekološki osviješteni. Destinacije koje tome poklanjaju veću pažnju bit će još više na cijeni – ističe Šime Fio koji se i sam bavi turizmom.
Kazuje i kako je njegov otac 1979. nabavio prve solare za grijanje vode.
-Još uvijek iste imamo na kući i još rade. Znači ako se ljudi pitaju koliko to može trajati, evo odgovora, naši traju više od 40 godina – naglašava Fio dodajući kako za postavljanje solara građani mogu iskoristiti sredstva EU.
- Mi imamo sunce stalno, život na otoku vas tjera da budete maksimalno ekonomični. Ovo su isplativi projekti i kad se ljudima objasni kako je to sada jednostavno realizirati, mislim da će u kratkom roku krenuti u tom smjeru - optimističan je Šime Fio.
Uz Cresko-lošinjski arhipelag, otoci Brač, Hvar Korčula bili su u skupini 26 europskih otoka kojima je Tajništvo za otoke pružilo tehničku pomoć u procesu energetske tranzicije. Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula je 2017. podnio amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ te osigurao 2 milijuna eura za osnivanje Tajništva za otoke čime je ono u lipnju 2018. postalo prvo radno tijelo u povijesti EU isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima.
Uspjeh prve faze Tajništva i novi Piculin amandman na proračunu za 2020. godinu, osigurali su dodatna dva milijuna eura za drugu fazu i tehničku pomoć otocima oko prijava na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije.
Tako je i lokalna zajednica na otoku Hvaru izradila svoju strategiju prema čistoj energiji, a četiri stupa energetske tranzicije zasnivaju se na proizvodnji električne energije (sunčane elektrane i dr.), grijanju i hlađenju (solarni sustavi, biomasa, dizalice topline...) te smanjenju potrošnje energije i prelasku na čišće oblike cestovnog i pomorskog prometa.
Provedba strategije je u začetku, kaže nam Ana Marija Jakas iz više razloga počevši od COVID mjera, ali ocjenjuje kako do 2035. mogu provesti sve što je zacrtano.
- Treba se uključiti što više ljudi i moramo stalno raditi na edukaciji. Lako ćemo educirati mlađu i srednju populaciju, ali za starije ljude koji nisu svjesni snage digitalizacije i interneta i nisu im dostupne informacije svakako bi trebalo oformiti jedan fizički ured kako bi im informacije bile dostupne ili im eventualno pomoći oko prijava. Jer ti ljudi svjesni su značaja obnovljivih izvora energije i koliko bi im to značilo za kućanstva i budžet, ali problem je ispunjavanje dokumentacije u kojoj se ne snalaze, kao i pristup informacijama – kazuje Ana Marija Jakas.
U Tranzicijskom planu prema čistoj energiji zacrtano je da otok Hvar, uključujući i njegove pripadajuće otoke, bude do 2035. samoodrživ u svakom pogledu, pa tako i u energetskom. Pitamo Ana Mariju Jakas, jednu od autora tog plana, koliko je to izgledno.
-Hvar bi do 2035. trebao biti energetski samodostatan. Ako nam krene junački, možda budemo imali i višak električne energije koju ćemo davati u mrežu - smatra Ana Marija Jakas.
