Unatoč tome što je njegova uporaba zabranjena na europskoj razini, azbest je i dalje glavni uzrok smrti povezane s profesionalnim bolestima. Dugotrajna izloženost azbestu može izazvati rak pluća i druge teške bolesti, a latentno razdoblje traje čak 20 do 55 godina nakon izloženosti. Procjenjuje se da uslijed izloženosti azbestu u svijetu godišnje umire oko 250.000 ljudi. Mnogi slučajevi bolesti povezanih s azbestom ne prepoznaju se kao profesionalne bolesti.

Na sve opasnosti kojima su građani, a pogotovo radnici izloženi azbestu, kao i moguća rješenja, upozorili su članovi Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.

Zastupnici su izglasali Mišljenje o zaštiti radnika od azbesta kojim su od nadležnog Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja zatražili da u svoj prijedlog rezolucije uključi više preporuka kojima bi se opasnosti od azbesta uklonile. Ujedno su pozvali i Europsku komisiju na aktivnosti u daljnjoj zaštiti građana od djelovanja azbesta.

Inače, na nacrt mišljenja članovi ovog parlamentarnog odbora podnijeli su 72 amandmana te je izvjestiteljica za ovo mišljenje, Anne-Sophie Pelletier iz Kluba zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu, predložila 16 kompromisnih amandmana koji pokrivaju sve elemente na koje su podneseni amandmani. Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja svoje će mišljenje izglasati 27. rujna.

Među preporukama je i ona da države članice, budući da je od siječnja 2005. godine zabranjena proizvodnja, stavljanje na tržište i uporaba ovih vlakana te proizvoda i smjesa kojima su ta vlakna namjerno dodana, moraju osigurati potpuno ukidanje azbestnih vlakana najkasnije do 2025. godine.

Azbest se najviše koristio u građevinarstvu od 1950-ih do sredine 80-ih godina, a kuće, škole tvornice i druge zgrade sagrađene prije 2000. godine mogu sadržavati azbest. U većini država članica polovica stambenog fonda izgrađena je prije 1970. godine kada se azbest široko koristio.

Zbog svega toga članovi Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača pozvali su Europsku komisiju da uputi u zakonodavan postupaka prijedlog o obveznoj procjeni prisutnosti azbesta u zgradama izgrađenim prije 2005. godine, odnosno godine u kojoj je uvedena nacionalna zabrana azbesta, prije njihove prodaje ili najma.

S obzirom na troškove koji se pri tom neizbježni, eurozastupnici su istaknuli mogućnost korištenja europskih sredstava za tu namjenu.

"Temeljem stručne procjene o prisutnosti azbesta izdao bi se i certifikat koji bi trebao biti i dio ugovora o kupoprodaji nekretnina, a najmoprimci i zakupoprimci također bi bili ovlašteni izvršiti uvid u takav certifikat', izjavio je nakon glasanja na sjednici Odbora njegov član Tomislav Sokol iznoseći i podatak kako se procjenjuje da je izloženost djelovanju azbesta odgovorna za 14.000 smrti godišnje u Europskoj uniji.

"Nažalost, posljedica je to široke uporabe azbesta u prošlosti. Kako bismo dodatno zaštitili građane, pozvali smo Europsku komisiju da predloži zakonodavan akt kojim bi se uvela obveza procjene prisutnosti azbesta u građevinama. Temeljem stručne procjene o prisutnosti azbesta izdao bi se i certifikat koji bi trebao biti i dio ugovora o kupoprodaji nekretnina, a najmoprimci i zakupoprimci također bi bili ovlašteni izvršiti uvid u takav certifikat", naveo je Sokol.

Ujedno je iznio i podatak da su, iako je uporaba azbesta danas zabranjena, građani izloženi djelovanju azbesta zbog boravka u građevinama koje kao komponentu sadrže i azbest, a uslijed njegova uklanjanja posebno su izloženi radnici.

Prema njegovim riječima o tome svjedoči i činjenica da su u registru profesionalnih bolesti izazvanih azbestom, u Hrvatskoj u zadnje četiri godine, upisane 263 profesionalne bolesti.

"Ova opasna tvar vodeći je uzrok raka koji se pojavljuje uslijed obavljanja profesionalne djelatnosti", izjavio je Sokol. Upozorio je i da su zbog potresa koji su pogodili Hrvatsku, građani dodatno izloženi djelovanju azbesta.

"Poznato je da se uslijed mrvljenja građevnog materijala koji sadržava azbest, povećava i izloženost građana njegovim negativnim učincima. Stoga posebno podržavam inicijativu Europskog parlamenta za izgradnju Europe bez azbesta", istaknuo je Tomislav Sokol iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke.