CHANGE WE CARE

Kako bi ojačala održivost i otpornost vodenih resursa, naselja treba transformirati iz ’tvrdih i sivih’ u ’meka i zelena’

U izradi je Plan prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro
Radionica o utjecaju klimatskih promjena
 Ju Rera S.d.

U petak je u hotelu Salona Palace u Solinu održana radionica o utjecaju klimatskih promjena na područje rijeke Jadro i Kaštelanski zaljev, koji je jedno od najproduktivnijih područja na srednjem Jadranu. Taj zaljev je zatvoren i pod izrazitim utjecajem slatke vode koja dolazi iz sliva rijeke Jadro i pod jakim je pritiscima zagađenja i eutrofikacije.

To je druga od triju radionica u okviru izrade Plana prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro koje je ujedno i pilot područje projekta, za što je zadužen Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) u Splitu dok je naručitelj Javna ustanova RERA S.D. koja je jedan od partnera na Interreg projektu Change we care.

Projekt Change we care bavi se klimatskim promjenama u obalnom području, a glavni cilj je utvrditi mjere prilagodbe na klimatske promjene na lokalnoj i regionalnoj razini. Taj projekt financiran je iz programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020., njegova ukupna vrijednost iznosi 2.700.780 eura. Na projektu je 11 partnera iz Italije i Hrvatske, a obuhvaća 5 pilot područja. U Italiji to su Banco di Mula di Muggia i delta rijeke Po, a u Hrvatskoj delta Neretve, rijeka Jadro s Kaštelanskim zaljevom i Park prirode Vransko jezero.

Na radionici u Solinu bili su prisutni predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, Grada Solina i općine Klis, Hrvatskih voda, Vodovoda i kanalizacija, partneri na projektu Institut za oceanografiju i ribarstvo i Geodetski fakultet Zagreb, PAC/RAC.

-Iznimno mi je drago što se ovako jedan hvalevrijedan projekt provodi s ciljem očuvanja naše rijeke Jadro, rijeke koja nam život znači. Veseli nas što ćemo dobiti Plan kao podlogu za daljnje prostorne planiranje i gradnju komunalne infrastrukture – istakao je u uvodnom obraćanju zamjenik gradonačelnika Solina, Ivica Rakušić.

Na prvoj radionici stručnjaci su dali pregled analiza stanja voda i urbanizacije te opasnosti od klimatskih promjena u slivu rijeke Jadro dok su na drugoj predstavili viziju razvoja prostora s ciljevima, te potrebne mjere da se to ostvari.

Voditelj projekta, Mili Novak iz JU RERA S.D. Kazao je kako je glavni rezultat projekta za područje Splitsko-dalmatinske županije izrađen Plan prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro i Kaštelanskog zaljeva.

-Plan prilagodbe zamišljen je kroz tri cjeline: Analitička faza, Prijedlozi prioriteta i mjera te Praćenje provođenja prioriteta i mjera. Kroz ovu drugu radionicu prezentirali smo moguće scenarije klimatskih promjena te u komunikaciji s relevantnim dionicima nastojimo pronaći kvalitetne ulazne podatke kako bi dobili kvalitetan Plan prilagodbe na klimatske promjene s ciljem odgovornog upravljanja prostorom i sprječavanja negativnog utjecaja klimatskih promjena – istaknuo je Novak.

Kako je naglašeno, problemi u ovom prostoru su rezultat prirodnih procesa ali i prenamjene korištenja zemljišta u slivu rijeke Jadro a što je narušilo prirodne procese. Očekuje se kako će u budućnosti problemi biti veći u novim kimatskim i društveno-ekonomskim uvjetima života. Zato se jačanje i otpornost bioraznolikosti a time i održivosti življenja treba, kako je rečeno, rješavati inovativnim prostornim planiranjem koje uvažava okoliš, a posebno vode koje su na ovim prostorima osjetljive i specifične (krš).

Nadalje, istaknuto je kako vode treba zadržati u slivu i dati vodi prostora kako bi se onečišćenje prirodnim procesima izdvojilo iz vode. S obzirom na značaj izvora vode za održivost življenja i zdravlje ljudi na širem području (voda za piće), najveću pozornost treba posvetiti urbanim vodama u slivu koje su onečišćene i zbrinjavanju svih vrsta otpada.

Sve prijetnje u slivu kao i mjere zaštite, naglašeno je, moraju se integralno sagledavati i rješavati jer se svi pritisci na vode i vodni okoliš zbrajaju s tokom vode od sliva do obalnog mora. Na samom ušću, zbog buduće ugroze od plavljenja treba uvesti zeleno rješenje koje će omogućiti razvoj grada ali i osigurati površine koje će moći plaviti. Stručnjaci smatraju i kako za tok rijeke Jadro i njenih pritoka i bujica treba preispitati mogućnost renaturalizacije, odmaka gradnje od rijeke, širenje toka s meandriranjem, sadnju stabala i drugo, a što bi vratilo prirodnu funkciju rijeke i time osiguralo održivost življenja.

To ukratko znači da naselja treba transformirati iz „tvrdih i sivih“ u „meka i zelena“ u svrhu jačanja održivosti i otpornosti vodnih resursa, bioraznolikosti, te u konačnici čovjekove egzistencije.

Ovim planom predlažu se: zaštita vodnih resursa pametnim rastom i razvojem; razvoj i rast s malim utjecajem na okoliš ili zelena infrastruktura; dizajn u prirodnom urbanom sustavu ili ekološki održivi razvoj; urbano oblikovanje osjetljivo na vodu (UOOV) (Water sensitive urban design WSUD).

Glavni ciljevi ovog Plana mogu se sažeti u očuvanje i unaprjeđenje stanja voda i prirodnog okoliša, jačanje otpornosti izgrađenih područja na klimatske promjene, uvođenje pametnog upravljanja slivom rijeke Jadro i urbanim područjima.

Predstavljanje akcijskog plana bit će na trećoj, posljednjoj radionici.

Dodajmo još kako projekt Change we care istražuje klimatske rizike s kojima se suočavaju priobalna i tranzicijska područja s ciljem boljeg razumijevanja utjecaja klimatske varijabilnosti na vodne režime, prodor soli, turizam, bioraznolikosti i agro-ekosustave u projektnom području.

Glavni cilj projekta je pružanje integriranog pristupa, zasnovanog na ekosustavu i mogućnosti zajedničkog planiranja za različite probleme povezane s klimatskim promjenama, zajedno s mjerama prilagodbe za osjetljiva područja s dionicima, koje bi im mogle najbolje koristiti.

Glavni rezultat projekta je prenijeti najnovija znanja o klimatskim promjenama na kreatore politika koji od toga mogu imati najviše koristi: planeri, tijela za zaštitu prirode, lokalne i regionalne vlasti, a za potrebe procjene prilagodbe na klimatske promjene, podizanje svijesti građana o utjecajima klimatskih promjena i planiranje mogućih mjera prilagodbe.

Klimatske promjene jedno je od ključnih pitanje današnjice. Europski parlament je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu, a u lipnju ove godine zastupnici EP-a potvrdili su dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050.

Njime se politička predanost europskog zelenog plana pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije. Novim europskim propisom o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:51