Objavili smo kako je Europska komisija donijela prijedloge za oporavak narušenih ekosustava i povratak prirode diljem Europe, na poljoprivrednim zemljištima i morima, u šumama i urbanom okolišu, kao i za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih za 50 % do 2030. To su glavni zakonodavni prijedlozi koji prate strategiju za bioraznolikost i strategiju "od polja do stola", a pomoći će u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i diljem svijeta. Evo detaljnije o strožim pravilima za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i osiguravanje održivijih prehrambenih sustava do 2030.
Današnjim prijedlogom za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida prelazimo s riječi na djela u zaustavljanju gubitka bioraznolikosti u Europi. Prijedlog će pomoći u uspostavljanju održivih prehrambenih sustava u skladu s europskim zelenim planom i strategijom "od polja do stola", uz istodobno osiguravanje trajne sigurnosti opskrbe hranom i zaštitu našeg zdravlja, ističu u Komisiji.
Pojašnjavaju kako su znanstvenici i građani sve više zabrinuti zbog upotrebe pesticida i nakupljanja njihovih ostataka i metabolita u okolišu. Prema završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe, građani posebno traže da se pažnja posveti pitanju upotrebe pesticida i rizicima od njih. Postojeća pravila u Direktivi o održivoj upotrebi pesticida pokazala su se preslabima i neujednačeno se provode. Osim toga, nije ostvaren dovoljan napredak u primjeni integrirane zaštite bilja i drugih alternativnih pristupa. Kemijski pesticidi štete zdravlju ljudi, uzrokuju smanjenje bioraznolikosti u poljoprivrednim područjima i zagađuju zrak, vodu i širi okoliš.
Komisija stoga predlaže jasna i obvezujuća pravila:
- pravno obvezujuće ciljeve na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se do 2030. za 50 % smanjila upotreba kemijskih pesticida i rizik od njih te upotreba opasnijih pesticida. Države članice odredit će vlastite nacionalne ciljeve smanjenja unutar definiranih parametara kako bi se osiguralo postizanje ciljeva na razini EU-a.
- Stroga nova pravila o suzbijanju štetnih organizama na način koji je prihvatljiv za okoliš: Novim mjerama osigurat će se da svi poljoprivrednici i drugi profesionalni korisnici pesticida u praksi provode integriranu zaštitu bilja (IPM), pri čemu se najprije razmatraju alternativne ekološke metode sprečavanja i suzbijanja štetnih organizama, a kemijski pesticidi mogu se upotrijebiti kao krajnja mjera. Mjere uključuju i obvezno vođenje evidencije za poljoprivrednike i druge profesionalne korisnike. Uz to, države članice moraju utvrditi posebna pravila za usjeve kojima se utvrđuju alternative kojim treba pribjegavati umjesto kemijskih pesticida.
- zabranu svih pesticida u osjetljivim područjima. Uporaba svih pesticida bit će zabranjena na mjestima kao što su urbana zelena područja, uključujući javne parkove ili vrtove, igrališta, rekreacijske ili sportske terene, javne putove i zaštićena područja u skladu s mrežom Natura 2000 te sva ekološki osjetljiva područja koja će se očuvati za ugrožene oprašivače. Novim će se pravilima kemijski pesticidi ukloniti iz naše blizine u svakodnevnom životu.
Prijedlogom se postojeća Direktiva pretvara u uredbu koja će se izravno primjenjivati u svim državama članicama. Time će se riješiti trajni problemi slabe i neujednačene provedbe postojećih pravila tijekom posljednjeg desetljeća. Države članice morat će Komisiji podnositi detaljna godišnja izvješća o napretku i provedbi.
Paketom ključnih politika, kako navode, pružit će se potpora poljoprivrednicima i drugim korisnicima u prelasku na održivije sustave proizvodnje hrane, uključujući:
- nova pravila zajedničke poljoprivredne politike kako bi se osiguralo da se poljoprivrednicima nadoknade svi troškovi povezani s provedbom novih pravila u prijelaznom razdoblju od pet godina;
- konkretnije djelovanje kako bi se povećao izbor bioloških i manje opasnih alternativa na tržištu;
- istraživanja i razvoj u okviru EU-ovih programa Obzor za potporu novim tehnologijama i tehnikama, uključujući preciznu poljoprivredu i
- akcijski plan za ekološku proizvodnju kako bi se ostvarili ciljevi iz strategije "od polja do stola" koji se odnose na pesticide.
U ovoj tranziciji, kako pojašnjavaju, pomoći će i prijedlog o podacima o održivosti poljoprivrednih gospodarstava te kretanja na tržištu u vezi s preciznom poljoprivredom, kao što su prskalice integrirane u sustave geoprostorne lokalizacije i prepoznavanja nametnika.
"Vrijeme je da promijenimo smjer kad je riječ o upotrebi pesticida u EU-u. U pitanju je zdravlje naših građana i našeg planeta. Ovim prijedlogom ispunjavamo očekivanja građana i preuzete obveze iz strategije "od polja do stola" za izgradnju održivijeg i zdravijeg sustava proizvodnje hrane. Moramo smanjiti upotrebu kemijskih pesticida kako bismo zaštitili naše tlo, zrak i hranu, a u konačnici i zdravlje naših građana. Po prvi put zabranit ćemo upotrebu pesticida u javnim vrtovima i na igralištima, čime ćemo osigurati da u svakodnevnom životu budemo mnogo manje izloženi. U okviru zajedničke poljoprivredne politike pružit će se financijska potpora poljoprivrednicima za pokrivanje svih troškova koji proizlaze iz novih propisa u razdoblju od pet godina. Nitko neće biti zapostavljen", istaknula je povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides.
Iz Komisije najavljuju i kako će u skladu sa svojom politikom održive upotrebe pesticida uskoro prvi put u povijesti predložiti mjeru koja se nastavlja na njezinu obvezu da pri odlučivanju o maksimalnim razinama ostataka u hrani uzme u obzir globalne okolišne aspekte. Uvezena hrana koja sadržava mjerljive ostatke zabranjenih tvari s vremenom se više ne bi trebala stavljati na tržište u EU-u. Time će se posredno poticati treće zemlje da također ograniče ili zabrane upotrebu tih pesticida koji su već zabranjeni u EU-u.
Konkretno, Komisija će se uskoro savjetovati s državama članicama i trećim zemljama o mjeri kojom će se ostaci tiametoksama i klotianidina, dvije tvari za koje je poznato da znatno pridonose smanjenju broja oprašivača diljem svijeta, smanjiti na nulu. To su tvari koje više nisu odobrene u EU-u. Nakon donošenja mjere i isteka određenih prijelaznih razdoblja uvezena hrana koja sadržava mjerljive ostatke tih dviju tvari neće se više moći stavljati na tržište u EU-u, navode u Komisiji.
Što se tiče sljedećih koraka, o oba će prijedloga raspravljati Europski parlament i Vijeće, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Nakon donošenja učinak na terenu bit će postupan: mjere obnove prirode trebaju biti uspostavljene do 2030., a ciljne vrijednosti za pesticide dostignute do 2030.
Kako naglašavaju u Komisiji, ovaj prijedlog kao takav i njegovi učinci nemaju veze s neposrednim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Prijedlogom će se u srednjoročnom razdoblju povećati otpornost Europe i sigurnost opskrbe hranom jer će populacije oprašivača postati zdravije i brojnije, smanjit će se erozija tla i poboljšati zadržavanje vode u tlu, a prirodni okoliš će postati čišći i sve manje toksičan. Smanjit će se i ovisnost poljoprivrednika o skupim sirovinama kao što su kemijski pesticidi, čime će se poduprijeti cjenovno pristupačna hrana za sve Europljane.
Prijedlogom o održivoj upotrebi pesticida zamjenjuje se Direktiva 2009/128/EZ (SUD) o održivoj upotrebi pesticida kojom se željelo postići održivu upotreba pesticida u EU-u uz smanjenje rizika i učinaka upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i okoliš te promicati integrirane zaštite bilja. Glavne mjere iz Direktive odnosile su se na osposobljavanje korisnika i distributera, inspekciju uređaja za primjenu pesticida, zabranu prskanja iz zraka i ograničavanje upotrebe pesticida u osjetljivim područjima. U više izvješća istaknuti su nedostaci u provedbi Direktive, koji su za rezultat imali nedovoljno smanjenje upotrebe pesticida i povezanih rizika.
Tijekom konferencije o budućnosti Europe građani iz cijele Europe i iz različitih sfera društva preporučili su "drastično smanjenje kemijskih pesticida i gnojiva u svim vrstama poljoprivrednih gospodarstava" i "razvoj održive poljoprivrede, uključujući poštovanje prirode i radnika". Današnjim paketom Komisija odgovara na pet prijedloga i osam posebnih mjera koje su preporučili građani, kazali su u Europskoj komisiji.
