Zbog poznatih problema s pandemijom i EuroTier, vodeći svjetski sajam za stočarstvo koji se tradicionalno okuplja proizvođače početkom veljače u Hanoveru bit će održan u virtualno-digitalnom izdanju. Organizatori sajma već su objavili najznačajnije nagrade, a najzanimljivije su one za inovacije u poboljšanju stočarstva i smanjenju emisije štetnih plinova.
Zlatnu medalju ove je godine osvojio kravlji toalet "Hanskamp CowToilet", inovativni sustav koji se sastoji od posebnog boksa u kojem krave s jedne strane jedu hranu, a s druge im se stimulira mokraćni sustav i mokraća se odmah prikuplja u posude.
Tim ranim odvajanjem fekalija i urina sprječava se kasnije dodatno onečišćenje staje s amonijakom za čišćenje, poboljšava se kvaliteta zraka, a manje je i problema s papcima čije oboljenje nerijetko uzrokuje druge bolesti i smanjenu mliječnost krava. Dakako, fekalije i urin kasnije se koriste u gnojidbi ili još češće u proizvodnji energije. Žiri je pohvalio ovaj sustav jer ide na ruku dobrobiti životinja, bez puno stresa potiče krave da se olakšaju u posebnom boksu.
U ovoj inovaciji korištena su iskustva jednog starijeg patenta velike četke koja je obavezni dio opreme svih modernih staja. Okomito položena četka je mjesto na koje krave dolaze kako bi se češale o nju. Kako im to češkanje krzna predstavlja veliki užitak one su razvile naviku svakodnevnog odlaska do četke. Pretpostavka stručnjaka koji su osmislili toalet bila je da će ga krave prihvatiti i razviti naviku odlaska kada osjete potrebu. To se, eto i obistinilo.
Klimatski sustav uzgoja
Ovi trendovi u inovacijama u stočarskoj proizvodnji prisutni su u novom Klimatskom sustavu u stočarstvu o kojem piše cccfarming.eu.
Cilj tog projekta je razviti pametni klimatski sustav uzgoja stoke koji smanjuje emisije stakleničkih plinova i amonijaka, a istovremeno održava socijalno-ekonomske učinkovitosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Ključne riječi su učinkovitost proizvodnje i briga za klimu. U pristupu su najvažniji inovativni sustavi za upotrebu gnoja u smanjenju emisija, poput upotrebe kompostiranog materijala za posteljicu, odvajanja fekalija i urina, umjetnih podnih konstrukcija, robota za čišćenje stajskog gnoja, toaleta za krave, virtualnih ograda i ICT tehnika prikupljanja podataka te preciznog usjeva oplodnja.
Studija će dati procjenu ekološke učinkovitosti mreže poljoprivrednih farmi u osam zemalja EU na temelju NPC alata za ravnotežu i jednostavnih metoda mjerenja emisija. Interakcija istraživač-poljoprivrednik osigurat će poboljšane performanse i učinak. Stručne skupine u svakoj zemlji procjenjuju ishode i odabiru prakse i tehnike koje će se dalje ispitivati u eksperimentalnim postavkama. Na temelju literature i prikupljenih eksperimentalnih podataka provjerit će se prikladne prakse i tehnike radi njihove socio-ekonomske robusnosti i političkih implikacija. Dalje će se graditi novi sustavi farmi sastavljanjem kombinacija obećavajućih praksi i tehnika te će se testirati na pilot i eksperimentalnim farmama radi postizanja ciljeva ovog projekta.
Ova se studija usredotočuje na procese na samom gospodarstvu, dakle na oko dvije trećine emisija stakleničkih plinova. No, uključivat će interakciju s ulaznim i izlaznim segmentima lanca kada je to relevantno, na primjer kada dođe do trgovine emisijama. Više od 50% emisija stakleničkih plinova u mliječnom lancu, segmentima unosa i farmi, a vjerojatno i u ostalim sektorima govedarstva sastoji se od metana. Metan potječe od enteričke fermentacije i emisije iz rukovanja i skladištenja stajskog gnoja.
Ambiciozne politike
U intenzivnim stočarskim sustavima oko 33% ukupne emisije proizlazi iz ugljičnog dioksida, koji se uglavnom stvara tijekom proizvodnje poljoprivrednih sirovina korištenjem fosilnih izvora energije (benzin, dizel, prirodni plin, električna energija). Dušikov oksid doprinosi nešto više od 10% emisijama i nastaje pretvaranjem nitrata i amonijaka u stajski gnoj i tlo. U opsežnijim sustavima postotak dušikovog oksida je relativno veći, a postotak ugljičnog dioksida niži.
Na europskoj se razini EU zalaže za ambiciozne politike smanjenja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 30% u 2030. u odnosu na 2005. Poljoprivreda pripada sektorima koji se nalaze izvan europskog sustava za trgovanje emisijama (ETS). Poljoprivreda mora slijediti takozvanu Uredbu o dijeljenju napora (ESR; EC, 2016a). Ukupni cilj smanjenja od 30% korigiran je za pojedine europske zemlje na temelju njihovog BDP-a.
Cilj je pak ovog projekta proučavanje i pružanje novih uvida u učinak kombinacije obećavajućih praksi na smanjenje emisija na razini sustava. Emisije amonijaka bit će uključene u ovu studiju s obzirom na njezinu ulogu neizravnih stakleničkih plinova i činjenicu da je amonijak povezan sa zabrinutošću zbog kvalitete zraka i onečišćenja česticama. Studija će zauzeti integrirani pristup upravljanju hranjivim tvarima i dušikom kako bi se osiguralo učinkovitije korištenje resursa i manji gubici u poljoprivrednim sustavima.
Mreža farmi diljem Europe koristit će se za prikupljanje podataka na terenu o NPC bilansima na tim farmama, a procjene emisija stakleničkih plinova dobit će se korištenjem vrhunskih senzorskih tehnologija (posebno unutar kućišta) i dobro kalibriranim empirijskim modeliranjem pristupi (u skladištu gnojiva i na terenu). Predviđen je interaktivni postupak s poljoprivrednicima kako bi se poboljšali pristupi uzgoju klime.
Smanjenje emisija plinova
Projektom se planira izmjeriti i prikazati smanjenje emisija stakleničkih plinova na europskoj mreži poljoprivrednih gospodarstava. Smanjenje će u prosjeku biti jednako ciljevima EU za smanjenje emisija postavljenim za 2030. To će se postići na razini poljoprivrednih gospodarstava kombinacijom podizanja svijesti, primjene NPC alata i primjene novih tehnika i praksi. Sustavi farmi koji najviše obećavaju bit će dizajnirani za različite regije, kombinirajući održivu ekonomsku i socijalnu budućnost sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
Pristup će, navodi se, biti inovativan, koristeći ICT elemente NPC-a i alata za ispis stopala, robote za gnoj za precizno čišćenje, kravlji zahod za eksperimentalno odvajanje mokraće i fekalija te niz inovativnih pristupa mjerenju i senzorima. Znanje o NPC-u i alatima za ispis stočne hrane, faktorima emisije i sustavima za uzgoj stoke koji se brinu o klimi izvješćivat će se kroz doprinose u znanstvenoj literaturi i komunicirati s dionicima politike. Činjenica da je skupina od 62 poljoprivredne farme u Europi u stanju postići ciljeve ublažavanja u EU u ograničenom broju godina vjerojatno će postići značajnu globalnu pozornost i utjecaj. Stoga će ovaj projekt utjecati na svijest, stav i prakse poljoprivrednika i njihovih izravno povezanih poslovnih kontakata, te poboljšati količinu znanstvenih i praktičnih znanja o rješenjima za smanjenje emisija stakleničkih plinova, istovremeno povećavajući uvid u socio-ekonomske i ekološke učinke.
Projekt pokriva cijelu farmu goveda, tehničku temu primjenom alata i inovativnih tehnika za suzbijanje emisija, a društvenu temu simulacijom i procjenom socio-ekonomskog učinka različitih praksi i tehnika integriranih u obećavajuće budući poljoprivredni sustavi, prilagođeni lokalnim okolnostima. Konzorcij i mreža poljoprivrednika poslužit će kao ambasadori za klimatski učinkovitu poljoprivredu.
Podsjetimo, i Europski parlament je prošle godine usvojio stajalište o reformi poljoprivredne politike nakon 2022. Cilj je da buduća poljoprivredna politika Unije bude fleksibilnija, održiva i otporna na krize kako bi se zajamčila sigurnost hrane diljem EU-a, naveli su tada zastupnici. Ovaj projekt "kravljeg toaleta" mali je korak prema ostvarenju takvih ciljeva.
