Prijeti li otoku Hvaru gubitak jednog od njegovih zaštitnih znakova? Hoće li jedan od najljepših i najsunčanijih otoka na svijetu i dalje biti otok lavande po čemu ga prepoznaju brojni turisti?
Ta omiljena mirisna i ljekovita biljka, čiji životni vijek traje i do 30 godina i koja je nekada bila glavni izvor prihoda mnogim otočnim obiteljima, a i danas je važna za lokalno gospodarstvo, počela je propadati. I to masovno. Taj problem sve više zabrinjava uzgajivače lavande i stručnjake koji traže rješenje kako spasiti lavandu. Propadanje lavande koristi se kao naziv za djelomično ili potpuno sušenje biljaka različite starosti, od mladih sadnica u rasadniku do starih biljaka u nasadima.
- Događa se to zadnjih deset godina, ali sad je sve izraženije. Ljudi su mislili da je do zemlje, ali pokazalo se da propada na svakom terenu bez obzira kakva je kvaliteta zemlje. Počme se sušiti i za godinu i manje cijela je suha. Znam čovjeka koji je u dvije godine od 1000 komada ostao na svega 80, i kod mene sve propada, prepolovio se broj sadnica – kazuje nam Igor Deanović iz OPG-a Deanović u Jelsi.
Dodaje kako su na terenu bili stručnjaci Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, uzimali su uzorke, ali još se ne zna pravi uzrok propadanja i shodno tome rješenje.
- Ovo je veliki problem za otok Hvar, poznat kao otok lavande. Jako je malo lavande, a sve propada. Ljudi nisu toliko zainteresirani za uzgoj kao nekada, a mi pojedinci koji se time bavimo imamo sve manje sadnica – kaže Deanović nadajući se da će se problem propadanja lavande što prije otkloniti.
O ovoj iznimno važnoj temi bilo je govora i na nedavno održanom Aromafestu u Hvaru u organizaciji Lokalne akcijske grupe (LAG) Škoji.
- Već duže vrijeme upoznati smo s problemom propadanja lavande na otoku Hvaru budući da radimo na specifikaciji zaštite izvornosti hvarskog ulje levande (u dijalektu “levande)). Kako smo ljekovito i aromatično bilje prepoznali kao važan razvojni resurs područja nastojat ćemo učiniti sve korake koje su u našoj nadležnosti da pomognemo rješavanju problema. Primjerice, sudjelovat ćemo na uspostavi oglednog pokusnog polja pod nadzorom Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu s autohtonom sortom lavandina - budrovka – kazuje nam Adela Duboković, voditeljica LAG-a Škoji.
Dodaje kako im je ova tema vrlo važna i za buduće programiranje lokalne razvojne strategije u smislu naslanjanja na klimatske promjene.
- Važno nam je definirati prioritetne mjere za naše područje, te u tom smislu razmotriti koji su uvjeti za poticanje rasadnika autohtonih sorti zbog njihovog očuvanja jer nestaju a imaju pozitivan utjecaj na cjelokupan prirodni sustav ovog područja koji obiluje visoko vrijednim poljoprivrednim proizvodima. Nadalje, poticat ćemo studije koje će pridonijeti daljnjem spriječavanju širenja ovakvog tipa bolesti poput GIS sustava u pojoprivredi, krajobraznih analiza i tome slično – kaže Adela Duboković.
A što o propadanju lavande kažu stručnjaci? Upit o stanju na terenu, uzrocima propadanja i mogućim rješenjima uputili smo u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
U odgovoru pojašnjavaju kako propadanje lavande danas predstavlja velik problem za proizvođače te kulture u nekim područjima Europe. Pojava je posebno izražena u Francuskoj, zemlji koja je najpoznatiji i najveći proizvođač lavande. Brojna znanstvena istraživanja usmjerena su na utvrđivanje uzroka propadanja te biljke, kao i na traženje rješenja za njeno očuvanje. Prema nekim podacima, u Francuskoj je između 2003. i 2010. godine propadanje lavande zahvatilo polovicu nasada, uzrokujući goleme štete.
- Do sada dostupni podaci ukazuju da je propadanje lavande vezano uz određene žive (biotske) i nežive (abiotske) čimbenike. U Francuskoj, velik broj biljaka propada uslijed zaraze fitoplazmom, bakterijom koja začepljuje provodne snopove. Bakteriju prenose kukci – cvrčci, koji su vrlo brojni u nasadima lavande. Međutim, spomenuta fitoplazma samo je jedan od utvrđenih uzroka propadanja. Bilo bi pogrešno i pojednostavljeno tu pojavu dovesti u vezu samo sa spomenutim patogenom – ističu stručnjaci Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Nadalje, pojašnjavaju kako istraživanja upućuju da na lavandu izrazito negativno utječu klimatske promjene. Uzročno-posljedičnu vezu, kako navode, tu je puno teže dokazati.
- Čini se da je ono što se događa s lavandom samo jedan od primjera negativnog utjecaja promjene okoliša na višegodišnje poljoprivredne kulture. Te promjene ne događaju se naglo, ali u dužem razdoblju postaju i te kako vidljive. Bit će vidljive sve više - ocjenjuju.
Na upit o njihovim nalazima, kažu kako je sušenje lavande, osim na Hvaru, uočeno i u pojedinim nasadima u drugim dijelovima Hrvatske, no to su, kažu, zasebni slučajevi gdje je uzrok uglavnom utvrđen.
- Na otoku Hvaru situacija zahtjeva posebnu pažnju, jer je proizvodnja lavande značajna za lokalnu ekonomiju - naglašavaju.
Stručnjaci Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pojašnjavaju nadalje kako se simptomi na starijim biljkama očituju kao djelomično ili potpuno sušenje nadzemnog dijela biljke. Izdanci s listovima i cvjetnim klasovima poprimaju sivu boju. U pojedinim slučajevima, iz odrvenjelog dijela stabljike izbijaju novi mladi izdanci, koji su rijetki i često klorotični. Do oporavka biljaka ne dolazi. Sušenje se može javiti u bilo koje doba godine. Na mladim biljkama uglavnom dolazi do potpunog sušenja. Čitave biljke poprime smeđe-sivu boju, propadaju i ne oporavljaju se.
Doznajemo i kako su u 2020. godini provedena neka preliminarna istraživanja uzroka propadanja tamošnjih nasada.
- Za sada, čini se da fitoplazma koja je prije spomenuta nije povezana s odumiranjem biljaka na otoku Hvaru. Nađena je u samo jednom analiziranom uzorku. Naravno, potrebno je istaknuti da su istraživanja tek započeta. U različitim nasadima na otoku utvrđeni su i neki drugi biljni patogeni, uzročnici bolesti koji se mogu dovesti u vezu sa sušenjem biljaka. Prije svega, tu su paraziti koji žive u tlu, od kojih se ističu Phytophthora parasitica i Armillaria mellea. Međutim, jedinstvenog obrasca nema. Za sada, nije bilo moguće utvrditi jednog patogena, jednu bolest koja bi bila nađena u svim ili u većini nasada te koja bi se tako mogla smatrati glavnim uzročnikom propadanja – objašnjavaju u HAPIH-u.
Sve upućuje, ističu, na činjenicu da je problem „zamršeniji“, složeniji.
- Svakako je realno za pretpostaviti da klimatski ekstremi imaju značajan utjecaj i na lavandu na otoku Hvaru. Koliko je taj utjecaj, teško je procijeniti. Nadalje, postavlja se pitanje prilagodljivosti novih genotipova (kultivara) hibridne lavande na lokalne agroekološke uvjete. Uz to, u suvremenim višegodišnjim nasadima vrlo je bitna tehnologija uzgoja. Često tehnologiju nije moguće jednostavno preuzeti iz drugih područja, nego ju je potrebno prilagoditi. U svakom slučaju, moguće je reći da jasnih odgovora na pitanje što uzrokuje propadanje nasada lavande na otoku Hvaru još nema – navode stručnjaci Centra za zaštitu bilja.
Koja su moguća rješenja? U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu kažu kako su istraživanja uzroka ove pojave ključna za njeno sprječavanje ili ublažavanje. Mjere sprječavanja, ističu, treba temeljiti na integriranom pristupu koji bi omogućio razvoj, napredak i održivost proizvodnje lavande.
Tako na temelju dosadašnjih istraživanja stručnjaci Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu preporučuju izbjegavati unos stranog sadnog materijala izravno u nasade na otok jer postoji realna mogućnost da se tako može unijeti i novi patogen.
U slučaju unosa biljnog materijala proizvođačima se predlaže uspostava tzv. introdukcijsko-pokusnog polja koje će biti izolirano i u kojem će vrijediti pravila karantene.
Nadalje, preporučuje se unaprjeđenje proizvodnje sadnog materijala na otoku, prvenstveno uvođenjem usmjerenih mjera zaštite protiv bolesti korijena, sterilizacije kontejnera za rasadu, te korištenjem steriliziranog supstrata.
U uzgoju potrebno je osloniti se na domaće linije i selekcije, prilagođene našim agroekološkim uvjetima uzgoja.
Kod podizanja nasada treba posebno paziti na svojstva tla (izbjegavati teža tla) i položaj parcele (izbjegavati udoline radi smrzavanja). Na parcelama na kojima je provedeno krčenje prirodne vegetacije, makije i šume, ne saditi lavandu bar dvije godine.
I na koncu, stručnjaci Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu poručuju kako je nužno kontinuirano pratiti zdravstveno stanje bilja, po mogućnosti u suradnji sa specijaliziranim institucijama, jer rana detekcija i sustavno istraživanje omogućuju bržu reakciju sprječavanja daljnjeg širenja.
Dodajmo kako je u rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako će trenutni negativni trendovi u biološkoj raznolikosti i ekosustavima narušiti napredak ne samo u pogledu ekoloških ciljeva održivog razvoja, već i u pogledu ciljeva koji se odnose na siromaštvo, glad, zdravlje, vodu, gradove i klimu. Stoga se gubitak i degradacija biološke raznolikosti ne smiju smatrati samo ekološkim pitanjima već i razvojnim, gospodarskim, socijalnim i moralnim pitanjima.
Parlament je 2019. proglasio klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. Također je naglasio kako su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog, jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno.
