Europska unija zadala si je ambiciozan cilj: ugljično neutralno, održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050. godine. Ovo su najvažnije informacije koje morate znati o toj temi.

Što je kružno gospodarstvo?

Prema definiciji, kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna, odnosno duža vrijednost proizvoda, odnosno produljuje njegov životni vijek i posljedično smanjuje količina otpada. Načelo kružnog gospodarstva u suprotnosti je s aktualnim lineralnim modelom u kojem se proizvodi, nakon korištenja, bacaju te koji podrazumijeva velike količine energije i jeftinih materijala ("uzmi-proizvedi-baci"). Kružno gospodarstvo može pomoći ublažiti dva ključna problema - ograničenost resursa i klimatske promjene.

Koje su prednosti kružnog gospodarstva?

Načela kružnog gospodarstva (sprečavanje nastanka otpada, eko dizajn, ponovna upotreba otpada) dovode do uštede te smanjuje emisiju stakleničkih plinova. Dakle, ono bi smanjilo pritisak na okoliš, utjecalo na sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, a doprinijelo i gospodarskom rastu te stvaranju 700 tisuća radnih mjesta u EU do 2030. godine. Naposljetku, korisnici bi imali na korištenje dugotrajnije i vrjednije proizvode.

Gdje trenutno stoji Europska unija?

Europska unija svake godine proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada. Kako bi se izborila s tom činjenicom te postigla cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine koji je predviđen tzv. Europskim zelenim planom, Europska komisija je u ožujku 2020. godine predložila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, dok je Europski parlament ovog mjeseca, usvajanjem rezolucije 9. veljače, pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve do 2030. godine na području korištenja i potrošnje materijala.

Koji su ključni sektori u kontekstu kružnog gospodarstva?

Akcijski plan za kružno gospodarstvo navodi sedam glavnih sektora: plastika, tekstil, e-otpad, voda i hranjive tvari, pakiranje, baterije i vozila, zgrade i građevinarstvo.

Za što se zalažu zastupnici Europskog parlamenta?

Zalažu se za inicijative koje se bore protiv planiranog zastarijevanja te traže veću trajnost i mogućnost popravka proizvoda, kao i jačanje prava samih potrošača kroz tzv. pravo na popravak. Nadalje, podupiru Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu kojom bi se postupno ukinulo korištenje mikroplastike, zahtijevaju nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde za korištenje vode. Isto tako, u okviru strategije nazvane "od polja do stola" planiraju prepoloviti količinu otpada od hrane do 2030. godine, iste godine kada bi se trebalo osigurati da se sva ambalaža u EU može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Zalažu se i za produljenje životnog vijeka zgrada te visokokvalitetno recikliranje.