ZELENA TRANZICIJA

Na Cresu i Korčuli gradit će se dvije komunalne fotonaponske elektrane, u njih mogu investirati građani

Ideja nam je da privučemo lokalne dionike da ulože svoja financijska sredstva u te elektrane, kaže Ivan Zoković
Ivan Zoković
 
 Ante Cizmic/Cropix

Ivan Zoković Cola, aktivan je u Pokretu otoka u razvoju zajednica, osobito energetskih zadruga i projekata obnovljivih izvora energije u koje su uključeni građani. Član je tri energetske zadruge – Zelene energetske zadruge koja je aktivna od 2013.u Zagrebu, Novi otok na Korčuli koja djeluje od 2014. i Apsyrtidies koja je osnovana krajem travnja 2021. i aktivna je na Cresu i Lošinju.

Pokret otoka je u hrvatskoj regionalni partner Tajništva Inicijative “Čista energija za EU otoke”, a Zoković se posebno bavi razvojem projekata obnovljivih izvora energije s uključivanjem građana kroz grupno ulaganje.

- Ideja je da razvijemo projekt, objavimo poziv građanima da kroz zadrugu sudjeluju u realizaciji elektrana i nudimo povrat investicija - kaže Zoković koji je bio voditelj projekta Križevački sunčani krovovi koji je proveo Grad Križevci u suradnji sa Zelenom energetskom zadrugom i tako prvi put realizirao projekt solarne elektrane putem mirkozajma.

-Zainteresirani građani su dali pozajmice zadruzi, s tim novcem se kupila elektrana i instalirala na krov zgrade Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci koji je u vlasništvu Grada Križevaca. Ideja je da će se 10 godina otplaćivati građanima koji su uložili sredstva u iznosu od 4,5 posto godišnje kamate. Nakon tih 10 godina kad se elektrana isplati, ona prelazi u vlasništvo Grada i dalje grad besplatno proizvodi električnu energiju – pojašnjava Zoković.

Dodaje kako građani koji imaju nekakva financijska sredstva i stave ih na račun u banci dobivaju simboličnu naknadu za tu štednju. Ako ulože svoja sredstva u projekt elektrane dobiju puno više.

-Mi smo ograničili uloge, minimalno 1000, maksimalno 10.000 kuna. To je relativno manji iznos, u banci vas s tim iznosom ne bi ni pogledali a kamoli dali kamatnu stopu od 4,5 posto. A ovdje dobivate ne samo ekonomsku vrijednost, koja nije zanemariva već ste svojim novcem napravili dobar projekt i pomogli gradu da akumulira neka sredstva koja onda može uložiti u nešto drugo, vrtić, asfaltiranje ceste, knjižnicu itd. - ističe Zoković.

Objašnjava i kako je model napravljen tako da se energija troši na licu mjesta, korisnicima centra se umanjujuju računi za električnu energiju, a razlika u odnosu na ono što su prije trošili se plaća zadruzi koja to pretoči investitorima. Kad prođe deset godina to više ne plaćaju i za toliko im se smanjila cijena električne energije.

-Netko će reći: ali oni ne dobiju odmah sniženje. Točno, ne dobiju odmah ali su zaštićeni od eventualnog poskupljenja električne energije. U tom su centru poduzetnici, što se njih tiče cijena može ići u nebo ali oni plaćaju cijenu koju su dogovorili u tom trenutku za potrošnju iz fotonaponske elektrane. Za ono što potroše od svog opskrbljivača je druga priča – kaže Zoković dodajući kako su poslije tog projekta iz 2018. zbog velikog interesa građana napravili još jednu elektranu na gradskoj knjižnici.

-Ideja je da to uvijek budu javne zgrade koje su u funkciji građana – ističe.

Na upit o situaciji na Korčuli, odgovora kako su se zadnjih nekoliko godina otkad je aktivno Tajništvo za EU otoke aktivirali naši otoci, poglavito Cres, Lošinj, Brač, Hvar i Korčula.

Inače, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula je 2017. podnio amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ te osigurao 2 milijuna eura za osnivanje Tajništva za otoke čime je ono u lipnju 2018. postalo prvo radno tijelo u povijesti EU isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima.

-Bio sam koordinator izrade strategije za otok Korčulu. Stvar je vrlo jednostavna, ako vi uložite energiju u neku priču, ona se lagano razvija. Možemo povući paralelu sa vrtlaranjem, ako vi brinete o nekoj biljci, pa je dobro zasadite, onda dobijete dobar sadni materijal, dobru zemlju, brinete o njoj, ona će imati neke plodove. Ako je samo bacite, odete i očekujete da će biti nešto, neće. Za realizaciju nekog projekta, treba uložiti energiju, ali se nakon nekog vremena vide i plodovi – kaže naš sugovornik.

Dodaje kako je dobar plodni temelj za Korčulu taj što je bila izabrana od strane Tajništva za otoke kao jedan od 26 europskih otoka koji su dobili tehničku pomoć za izradu strategije.

-Lokalno smo se povezali. Pokret otoka je bio spona. Kasnije smo kolegama s drugih europskih otoka prenosili to znanje. Imali smo naše male odbore na otocima, tromjesečno sastajanje kao nekakva međuotočna koordinacija i dodatno nacionalna koordinacija prema ministarstvima, posebno prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU jer je ono nadležno za otoke, tada je bilo i Ministarstvo energetike, Fond za zaštitu okoliša. Ajmo reć da smo imali dobre konekcije i prema donositeljima odluka i gurali smo tu priču- ističe Zoković.

Kaže kako je plod te suradnje to što su se kasnije prijavljivali za neke druge natječaje za dobivanje sredstava za implentaciju strategije koju su izradili.

Tako su, kazuje nadalje, Otočna razvojna agencija OTRA sa Cresko-lošinjskog arhipalaga i energetska zadruga Novi otok sa otoka Korčule pripremili projekt Solar Island NESOI, čiji je nositelj Novi otok, a financira ga NEOSI konzorcij iz programa Obzor 2020.

-Konzorcij je raspisao natječaj za europske otoke kako bi financirao inicijative koje se bave energetikom. Projekt je vrijedan 120.000 eura, dobili smo 60.000 eura u konzorcijskim uslugama kroz pravne, ekonomske i tehničke savjete, a 60.000 eura za angažiranje loalnih eksperata za izradu studije izvodljivosti i idejna rješenja za dvije komunalne fotonaponske elektrane – jednu od 0,5 MW na području otoka Cresa i drugu snage 10 MW na području otoka Korčule – kaže Zoković.

Obje elektrane su inicirale lokalne energetske zadruge, a dio financiranja će se osigurati kampanjom grupnog financiranja, nalik na onu koju su proveli u Križevcima sa Zelenom energetskom zadrugom.

-Ideja nam je da privučemo lokalne dionike da ulože svoja financijska sredstva u te elektrane, da lokalna zajednica ima koristi od tih elektrana, da nisu samo pasivni promatrači već da sudjeluju u izgradnji i korištenju elektrane – naglašava Zoković.

Cilj drugog projekta, uz financijsku i stručnu potporu inicijative European City Facility, je “katalog” projekata ulaganja u održivu energiju. Nositelj je Grad Korčula, uz potporu svih ostalih jedinica lokalne samouprave na otoku Lumbarde, Blata, Smokvice i Vela Luke. Dobili su 60.000 eura za izradu investicijskih dokumenata za lokalne projekte energetske tranzicije i održivosti.

Vizija otoka Korčule predviđena Strategijom energetske tranzicije, je zeleni otok na kojem se zajednica vodi načelima brige za ljude i okoliš, očuvanja općeg dobra i zajedničkog upravljanja resursima. Na upit kad bi Korčula mogla biti energetski samodostatna, da li 2035. ili 2040., Ivan Zoković kaže da bi bio zadovoljan i s 2050. godinom.

-Ljudi vole to ubrzati i reći bit će to sutra, ali neće. Ne zato što je nemoguće, dakle ne pričamo o tehnologiji, pričamo o imovinsko pravnim odnosima, komunikaciji s ljudima. Uvijek je ljudski faktor onaj koji koči. Prvo treba sjesti i dogovoriti se i držati se dogovora, imati zajedničku viziju bez obzira koje si političke opcije i stvar će se onda napraviti. Ali ako ćemo jedni drugima raditi iza leđa neće biti ni 2100. – smatra Ivan Zoković Cola.

O potrebi energetske tranzicije postoji suglasje na različitim razinama odlučivanja u Hrvatskoj. Dio je to i šire europske politike koje su zacrtale i europske institucije, od Europske komisije i Europskog parlamenta do drugih koje su angažirane na putu prema Europi kao klimatski neutralnom kontinentu do 2050. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 04:16