GEOFOOD

Na području UNESCO Geoparka Viški arhipelag jako je veliki potencijal za razvoj poljoprivrede

Za geofood koncept ključna je valorizacija sirovina i proizvoda nastalih na području geoparka, dio tradicije pokazali su u Francuskoj

UNESCO Geopark Viški arhipelag

 Bozidar Vukicevic/CROPIX

Kako bi se tradicija sačuvala treba je prenositi na mlađe generacije, stav je koji Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruza iz Komiže provodi na djelu. Tako se ovoj komiškoj udruzi, čiji je glavni cilj očuvanje maritimne baštine, na najvećem mediteranskom pomorskom festivalu "Escale a Sete" u Francuskoj pridružio i UNESCO Geopark Viški arhipelag. Članovi dviju udruga zajedno su gostima festivala približili okuse i mirise Dalmacije, konkretnije Viškog arhipelaga, tradicionalnu kuhinju koja se prenosi s generacije na generaciju, kao i koncept geofooda u okviru međunarodnog projekta u koji je uključeno 30-tak UNESCO-vih parkova diljem svijeta.

Inače, “Escale a Sete” najveći je mediteranski pomorski festival na kojem je od 12. do 18. travnja 2022. u francuskom gradu Sete bilo gotovo 400.000 posjetitelja. Predstavljanje Hrvatske na ovom festivalu organizirala je udruga za očuvanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita.

image

Miro Cvitković, udruga Palagruza i Plamenko Bavčević, udruga Cronaves

Ljubica Vuko

Geopark Viški arhipelag dio je UNESCO-ove svjetske mreže geoparkova od 17. travnja 2019. godine. Obuhvaća područje otoka Visa i pripadajućih otočića Biševa, Svetog Andrije, Brusnika, Jabuke i Palagruže. Nakon Papuka, drugi je UNESCO geopark u Hrvatskoj.

image

Lana Schmidt

Ljubica Vuko

Kako nam je kazala Lana Schmidt, koja obavlja posao izvršne direktorice udruge Geopark Viški arhipelag, geopark se osniva na području koje je od iznimne geološke važnosti, a glavni cilj je održivi razvoj lokalne zajednice.

- Cilj je povezati prirodnu, geološku, kulturnu i povijesnu baštinu kao temeljne vrijednosti očuvanja lokalnog identiteta i tradicije – ističe Lana Schmidt. Osnivači geoparka su gradovi Komiža i Vis, te Nautički centar Komiža d.o.o i Gradina d.o.o. Vis.

Kad je riječ o geofoodu, kako kaže Lana Schmidt, ključna je valorizacija sirovina i proizvoda nastalih na području geoparkova, odnosno onih proizvoda koji su usko povezani sa geobaštinom. Začetnik tog koncepta je Magma geopark iz Norveške.

Na predstavljanju baštine Viškog arhipelaga, prikupili su raznovrsne proizvode s otoka Visa, od vina, likera, rakije, marmelade, začinske soli i kore od naranče do kolača i sirupa od rogača.

image

Viški proizvodi

Ljubica Vuko

- Na području UNESCO Geoparka Viški arhipelag jako je veliki potencijal za razvoj poljoprivrede. Naš je cilj potaknuti s jedne strane male poljoprivrednike na proizvodnju, a s druge zainteresirati ljude da kupuju od njih – ističe Lana Scmidt. Na Visu je registrirano skoro 400 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, većinom proizvode za svoje potrebe. Ne proizvode svi za tržište, ali potencijal postoji.

S obzirom na bogatu geološku baštinu, mogućnosti su brojne. Naša sugovornica izdvaja kako je primjerice posebnost tog područja eolski pijesak koji je jako dobra podloga za razvoj plavca malog.

- Pokušavamo naglašavati ljudima posebnosti našeg područja, što mogu kušati i od sirovina i od proizvoda koji su nastali na području geoparka i koji su povezani s geobaštinom – kaže Lana Scmidt.

Ističe kako je važnost geofood koncepta i u skraćivanju puta od polja do stola. To je i EU strategija, koja je ključni dio europskog zelenog plana u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

- Nadalje, kao produžetak geofood koncepta imamo i projekt GEOfisch kako bi se valorizirali proizvodi od ribe. Otok Vis ima razvijenu ribarsku tradiciju i pokušavamo preko tog projekta potaknuti ljude na veću konzumaciju ribe. Ljudi u Hrvatskoj ne jedu ribu koliko bi mogli– kaže Lana Schmidt.

image

Priprema jela od suhe tabinje

Ljubica Vuko
image

Kad otočani kuhaju

Ljubica Vuko

Dodaje kako je riječ o projektu financiranom iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Institut za oceanografiju i ribarstvo provodi istraživanje o bioraznolikosti ribljih vrsta, to će biti temelj za radionice koje će se održati na jesen. Planirane su dvije radionice za učenike Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo i lokalne kuhare. Uz to je planiran okrugli stol na kojem bi se raspravilo o aktivnostima, što bi se sve moglo poboljšati.

- Nadamo se razviti nove recepte za proizvode u kojima je riba temelj, nekakav spoj ribarske tradicije i moderne recepture. To će naravno restorani moći uključiti u svoje jelovnike – kaže Lana Schmidt.

image

UNESCO Geopark Viški arhipelag

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Za vrijeme festivala mora Rota Palagruzona, koji organizira udruga Palagruza priređuju i Papinu večeru na žalu Palagruže. Članovi udruge tradicionalno kuhaju brujet i peku srdele, a time se pobuđuje uspomena na povijesni događaj iz 1177. godine kada je papa Aleksandar III. zbog nevremena bio prisiljen pristati uz obalu Palagruže gdje su ga dočekali komiški ribari i na žalu mu priredili večeru. Dio tradicionalne kuhinje pokazali su i na festivalu "Escale a Sete".

- S obzirom da organiziramo Papinu večeru i čuvamo od zaborava tradicionalna jela bilo je logično da se uključimo u geofood, a inače imamo jako dobru suradnju s UNESCO Geoparkom Viški arhipelag. Izvršna direktorica Paola Božanić, koja je trenutno na porodiljnom, bila je s nama i u Seteu ranije. Rekli smo idemo u projekt geofood, pa smo uključili Damira Karuzu Kalamberu u dio projekta, a to je priprema jela od suhe tabinje, koju je on ulovio na Palagruži, osušio i donio u Sete. Također imali smo i brujet od fažola. Mate Stanojević, naš mladi šef kuhinje, je svaki dan pripremio pogače od slane ribe koju smo donijeli s otoka Visa. Jedan od naših ciljeva je zaštititi pogaču od slane ribe na razini Europske unije – ističe Miro Cvitković.

image

Mate Stanojević

Boško Lučev

Dodajmo kako Europski parlament u rezoluciji od 20. listopada 2021. pozdravlja ambicije i ciljeve iz strategije „od polja do stola” kao važan korak u osiguravanju održivog, pravednog, zdravog, više regionalnog i raznovrsnog i otpornog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za životinje i ključan za postizanje ciljeva utvrđenih u europskom zelenom planu i ciljevima održivog razvoja. Parlament naglašava neraskidive uzajamne veze između zdravih ljudi, zdravih društava, zdravih životinja i zdravog planeta, te ističe da je ta strategija ključna za dovođenje prehrambenog sustava, uključujući stočarsku i poljoprivrednu proizvodnju, unutar granica planeta, istodobno naglašavajući važnost postizanja pristojnih uvjeta rada i zapošljavanja te poštenih mogućnosti u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda te potrebu za postizanjem pristupa prikladne i uravnotežene politike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. lipanj 2022 23:08