Znanstvenic,i koji rade s jednim od najvećih svjetskih izdavača sadržaja vezanim za klimatska istraživanja. tvrde da su sve više zabrinuti što tvrtka surađuje s industrijom fosilnih goriva, otkriva Guardian.

Elsevier, nizozemska tvrtka koja stoji iza mnogih renomiranih recenziranih znanstvenih časopisa, kao što su Lancet i Global Environmental Change, također je jedan od vodećih izdavača knjiga i časopisa čiji je krajnji cilj promoviranje proizvodnje fosilnih goriva.

Naime, više od desetljeća Elsevier podržava napore energetske industrije da optimizira vađenje nafte i plina. Elsevier također plasira neke od svojih istraživačkih portala i podatkovnih usluga izravno naftnoj i plinskoj industriji kako bi pomogao povećati izglede za uspjeh njihova istraživanja, piše Guradian.

Nekoliko bivših i sadašnjih zaposlenika tvrdi da su u posljednjih godinu dana deseci radnika apelirali unutar tvrtke, kao i na javnim sastancima, kako bi Elsevier preispitao svoj odnos s industrijom fosilnih goriva.

-Kada sam tek počeo, čuo sam puno o klimatskim obvezama tvrtke Na kraju sam shvatio da je sve to bio samo marketing, što je stvarno uznemirujuće jer je Elsevier objavio sva istraživanja koja su mu potrebna kako bi točno znala što učiniti ako želi napraviti značajnu razliku-rekao je jedan bivši urednik časopisa Elsevier koji je pristao govoriti za Guardian pod uvjetom da ostane anoniman.

Ono što Elsevierove veze s industrijom fosilnih goriva čini posebno alarmantnim jest to što je to jedna od nekolicine tvrtki koje objavljuju recenzirana istraživanja o klimi. Znanstvenici i akademici kažu da su zabrinuti kako Elsevierovi suprotstavljeni poslovni interesi riskiraju potkopati njihov rad.

Julia Steinberger, socijalna ekologinja i ekološka ekonomistica na Université de Lausanne, koja je objavila studije u nekoliko Elsevierovih časopisa, rekla je da je šokirana kad je čula da je tvrtka ima aktivnu ulogu u širenju ekstrakcije fosilnih goriva.

-Elsevier je izdavač nekih od najvažnijih časopisa koji govore o okolišu i klimi. Oni ne mogu tvrditi da ne znaju činjenice o klimatskim promjenama i hitnoj potrebi da se odmakne od fosilnih goriva- izjavila je Steinberger.

Elsevier i njegova matična tvrtka, RELX, kažu da su predani podršci industriji fosilnih goriva dok ona prelazi na čistu energiju. I dok se Elsevier prezentirao kao lider u industriji s vlastitim klimatskim obećanjima, glasnogovornica tvrtke smatra da nisu spremni povući granicu između prelaska s fosilnih goriva i ekspanzije vađenja nafte i plina. Izrazila je zabrinutost zbog izdavača koji bojkotiraju ili "kanceliraju" naftne i plinske tvrtke.

-Svjesni smo da smo nesavršeni i da moramo učiniti više, ali to ne bi trebalo poništiti sav nevjerojatan posao koji smo obavili u proteklih 15 godina- rekla je za Guardian Márcia Balisciano, glasnogovornica RELX-a. .

Od više od 2000 znanstvenih časopisa koje Elsevier objavljuje, samo sedam njih specifično promovira ekstrakciju fosilnih goriva (14 ako računate posebne publikacije i podružnice). Ti časopisi uključuju Upstream Oil and Gas Technology, čiji glavni urednik radi za Shell, i Unconventional Resources, koji uređuje istraživač Chevrona. Također Elsevier vodi podružnicu izdavača knjiga, Gulf Publishing, koja uključuje naslove kao što su Priručnik za naftu i plin iz škriljevca i Strategije za optimizaciju istraživanja nafte.

Elsevier također pruža konzultantske usluge korporativnim klijentima. U posljednjih 12 godina tvrtkama za fosilna goriva plasirao je alat pod nazivom Geofacets. Geofacets kombinira tisuće karata i studija kako bi olakšao pronalaženje i pristup rezervama nafte i plina, uz lokacije za vjetroelektrane ili skladišta ugljika. Tvrtka tvrdi da alat skraćuje vrijeme istraživanja za 50% i pomaže identificirati "rizičnija, udaljenija područja koja su prije bila nedostupna".

RELX je zapanjujuće profitabilna tvrtka, s godišnjim prihodima koji premašuju 9,8 milijardi dolara, od čega otprilike trećinu donosi Elsevier. Balisciano naglašava da sadržaj u kojima se promovira fosilna goriva iznosi manje od 1% Elsevierovog izdavačkog prihoda i manje od polovice prihoda Geofacetsa, koje samo čini oko 2% Elsevierove zarade.

Elsevier nije usamljen u takvom pristupu. Nakladnik sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, Taylor & Francis, na primjer, potpisao je obećanje UN-a i objavio vlastite net-zero obveze, dok je također hvalio svoje izdavačko partnerstvo s “liderom industrije” ExxonMobilom, naftnom tvrtkom koja je najviše povezana s opstrukcijom borbe protiv klimatskih promjena. Još jedan veliki izdavač sadržaja vezanog uz klimu, Wiley, također je potpisao sporazum o održivosti, dok je objavio više knjiga i časopisa čiji je cilj pomoći industriji da pronađe i izbuši što više nafte i plina.

-Problematično je ako isti izdavač koji objavljuje radove koji pokazuju da ne možemo više sagorijevati fosilna goriva čini upravo to. Što to čini cijeloj premisi valjanosti oko istraživanje klime? To je ono što je duboko zabrinjavajuće u vezi s ovim sukobom interesa- rekla je doktorica Kimberly Nicholas, izvanredna profesorica znanosti o održivosti na Sveučilištu Lund u Švedskoj.

Ben Franta, istraživač na Sveučilištu Stanford koji je također objavio studije u časopisima koje izdaje Elsevier, napominje da je odnos izdavača s naftnim tvrtkama pokazatelj koliko je ta industrija duboko povezana sa svim aspektima društva.

-Sve se ovo događa bez znanja šire javnosti, a djeluje tako da jača fosilne industrije. Da bi se izvršila brza zamjena fosilnih goriva, vjerujem da će te zaplete trebati razotkriti i reformirati - smatra Franta.

Iz Elseviera, pak, naglašavaju ulogu uredničke neovisnosti.

-Ne bismo htjeli reći urednicima časopisa što mogu, a što ne mogu objaviti- poručuje Balisciano.

Podsjetimo, prema Europskom zakonu o klimi koji je Europski parlament usvojio 2021. godine te koji je stupio na snagu 29. srpnja, Europska unija se obvezala postati klimatski neutralna do 2050. godine, što znači nula stakleničkih emisija i to, osim rezanjem istih, investiranjem u zelene tehnologije i zaštitu prirodnog okoliša. Aktualni ciljevi EU idu u prilog smanjenju emisije stakleničkih plinova od 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.