Globalni planovi o izgradnji novih elektrana na ugljen kolabirali su nakon Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., pokazalo je istraživanje koje sugerira da je na vidiku kraj onečišćujućim izvorima energije, piše Guardian.

Izvješće je otkrilo da je otkazana izgradnja više od tri četvrtine planiranih elektrana otkad je sporazum potpisan, što znači da 44 zemlje više nemaju nikakvih planova za otvaranje novih termoelektrana u budućnosti.

Klimatske grupe koje su izradile izvješće - E3G, Global Energy Monitor i Ember - kažu da te zemlje sada imaju priliku pridružiti se popisu od 40 zemalja koje su se već obvezale na budućnost bez ugljena kako bi pomogle u borbi protiv klimatskih promjena.

'Samo prije pet godina, planirala se izgradnja jako puno novih termoelektrana, no većina planova je ili službeno obustavljena ili stopirana te nije izvjesno da će elektrane ikada biti izgrađene', kazao je Dave Jones iz Embera.

'Mnoge zemlje pridružuju se sve većem popisu zemalja koje su se obvezale da neće koristiti ugljen što je važna prekretnica u nastojanju da se zapečati sudbina ugljena.'

Preostale termoelektrane na ugljen nalaze se u 31 zemlji, od čega polovina planira izgraditi tek po jednu novu elektranu.

Chris Littlecott, direktor u kompaniji E3G, kaže da je ugljen postao vrlo neisplativ u usporedbi s obnovljivim izvorima energije, dok se povećao rizik od gubitka dobiti.

Izvješće je pokazalo i kad bi Kina, u kojoj se nalazi više od polovine ukupnog broja svjetskih termoelektrana na ugljen, zajedno s Vijetnamom, Indonezijom, Turskom i Bangladešom, odlučila napustiti te projekte, tada bi se broj planiranih termoelektrana smanjio za čak 90 posto.

Christine Shearer, direktorica programa u Global Energy Monitoru i suautorca izvješća, kaže da je sastanak o klimi Cop26 koji će se u studenom održati u Glasgowu, 'prilika da se svjetski čelnici obvežu na svijet bez termoelektrana na ugljen'.

Alok Sharma, predsjednik britanskog ogranka Cop26, kaže kako će zadržavanje porasta temperatura na manje od 1,5 C stupanj od predindustrijske ere biti 'izuzetno teško ostvarivo' bez obveze zemalja da se odreknu ugljena.

Izgaranje ugljena skoro najviše doprinosi klimatskoj krizi, a Ujedinjeni narodi su rekli da se njegova upotreba do kraja desetljeća mora smanjiti za 79 posto u usporedbi s razinama iz 2019. godine, ako svijet želi ostvariti ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma.

Sharmino upozorenje stiže nakon što su ministri iz više od 50 zemalja svijeta završili dvodnevni sastanak u Londonu, a da nisu postigli dogovor o izbacivanju ugljena iz upotrebe.

Međutim, Leo Roberts, istraživač u E3G-u i jedan od autora izvješća, kaže: 'Zemlje koje još uvijek razmatraju nove termoelektrane hitno moraju prepoznati neizbježni globalni odmak od ugljena, kako bi izbjegle skupe greške izgrađivanjem novih elektrana.'

Zastupnici Europskog parlamenta 2019. usvojili su četiri nova zakona o tržištu električne energije EU-a, koji su krajem 2018. neformalno bili dogovoreni s ministrima EU-a, i time zaključuju paket „Čista energija za sve Europljane ”.

Potrošači bi trebali imati znatne koristi od novih pravila jer im se time omogućava pristup pametnim brojilima, dinamičnim cijenama i mogućnosti zamjene pružatelja usluga bez troška u roku od najviše tri tjedna (od 2026. u roku 24 sata)

Države članice od tada mogu privremeno regulirati cijene kako bi pomogle i zaštitile energetski siromašna ili ugrožena kućanstva. Međutim, sustavi socijalne sigurnosti trebali bi biti primarno sredstvo za rješavanje problema energetskog siromaštva.