Svaki put kad se u javnom prostoru pojavi neko kataklizmično upozorenje znanstvenika vezano za klimatske promjene, pojave se i fatalistička tumačenja kako se radi o globalnom problemu na koji Hrvatska - zbog svoje veličine i stupnja ekonomske razvijenosti - ne može utjecati.
Nije teško naći brojevne argumente za takav stav. Primjerice, samo poljska ugljenska termoelektrana Belchatow (inače najveći objekt te vrste u Europi) godišnje u atmosferu ispušta oko 30 milijuna tona ugljičnog dioksida, odnosno oko 10 milijuna tona više od cijele Hrvatske.
Utoliko, kad bi već sutra nekim magičnim postupkom Hrvatska dosegnula klimatsku neutralnost, utjecaj tog postignuća na globalne klimatske trendove bio bi mjeren u razini statističke pogreške. No, da li nam ta...