Skandinavske zemlje poznate su po svojim zelenim politika i ulaganjima u održivu energiju, ali jedan grad u Finskoj ističe se i u takvom okruženju. I ne, to nije glavni grad Finske, Helsinki. Naime, maleni grad Lahti odsada nosi titulu zelene prijestolnice Europe 2021., čime je postao najsjeverniji i najmanji grad kojemu je dodijeljena ta nagrada. Priča o Lahtiju inspirativna je zbog toga što je on do nedavno bio tradicionalni, industrijski grad, te njegova transformacija može mnogima poslužiti kao putokaz.
Kad zamisle zeleni grad, mnogi prvo pomisle na zgrade pune vrtova, visokotehnološki prijevoz i trotoare obložene solarnim pločama i električnim automobilima. No Lahti je daleko je od te slike. To je skromni grad sa stambenim zgradama koje izgledaju gotovo identično, širokim ulicama i brojnim biciklistima.
Zelenih rješenja u Lahtiju ima pregršt, no one su skrivene iza kulisa, implementirane u samu srž grada. Tako se u Lahtiju energetski učinkoviti domovi i škole oslanjaju na 100 posto obnovljive izvore, te imaju jedinstven sustav podzemnih voda koji rezultira najboljom pitkom vodom na svijetu, certificiranom od strane UNESCO-a. Polje koje je nekad bilo odlagalište za otpad sada je otvoreni zeleni prostor, a grad je već smanjio ukupne emisije za 70 posto, dok se 51 posto gradskih putovanja odvija javnim prijevozom, vožnjom bicikla i pješačenjem. Ugljena su se zauvijek riješili 2019., a Lahti se sada grije s recikliranim gorivom i lokalnim, certificiranim drvom iz postrojenja za bioenergiju.
Što se tiče recikliranja, pristup je gotovo religiozan - i zato tako dobro funkcionira. Reciklira se 99 posto kućnog otpada Lahtija; 46 posto se koristi za izradu recikliranih materijala, a 53 posto za proizvodnju energije.
Centar za otpad Kujala konkretan je primjer inovativnog odlagališta izgrađenog u suradnji s lokalnim stanovništvom, poduzećima i tvrtkama za gospodarenje otpada iz javnog sektora.
Ali Lahti nije oduvijek bio tako zelen. Do 1975. najveće gradsko jezeru Vesijärvi, bilo je jedno od najzagađenijih u Finskoj.
“Niti jedna osoba ne bi otišla na kupanje u jezero 70 -ih. Jezero je bilo ispunjeno smećem, algama i algama. Mogli ste hodati po jezeru - tako je bilo loše. Ribari bi namještali svoje čamce da isplove iz Lahtijeve luke željni doći do čistijih voda i da što brže ostaviti iza sebe smrad sumpora”, kaže limnologist (grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezerâ, bara, močvara, ribnjaka i drugih slatkih voda stajačica) Juha Keto.
Iste godine započeo je projekt Vesijärvi 1 u sklopu kojeg je iz jezera uklonjeno milijun kilograma žohara. Do 1987. u jezero je uneseno više od milijun mladih smuđa što je dovelo do značajnog smanjenja štetnih plavih algi.
Kvaliteta vode uvelike se poboljšala i jezero je sada bogato vodenim biljem i ribom. Ljudi se tamo kupaju tijekom cijele godine, od najtoplijih ljetnih dana do najhladnijih zimskih večeri.
Jedna od najoriginalnijih stvari u Lahtiju jest model trgovanja ugljikom. To možda na prvu ne zvuči seksi - ali prilično je revolucionarno.
U osnovi, stanovnici se prijavljuju za mobilnu aplikaciju koja im daje limite CO2, kojih će se pridržavati svaki tjedan. Ako ostanu unutar ograničenja, nagrađeni su, što je veliki poticaj za putovanjem javnim prijevozom ili biciklom.
Aplikacija se zove CitiCAP i pomaže mještanima u praćenju njihovog dnevnog ugljičnog otiska. Aplikacija prepoznaje kako se osoba kreće tako da prati i automatski izračunava emisije uzrokovane mobilnošću građana.
Građani Lahtija tako su prvi su u svijetu koji trguju emisijom ugljika.
Koje su dakle nagrade? Građani putem aplikacije zarađuju pogodnosti i usluge u obliku autobusnih karata i popusta na lokalne proizvode. Građani naravno neće biti kažnjeni ako prekorače zadane limite ugljika.
Lokalna hokejaška momčad ne putuje nikada avionom na gostovanja kako bi doprinjela smanjenju emisija, a simfonijski orkestar Lahti postao je prvi ugljično neutralni orkestar na svijetu. Publiku i osoblje potiču da na koncerte dolaze javnim prijevozom dolaskom na koncerte, a u njihovoj koncertnoj dvorani pomno upravljaju rasvjetom, recikliranjem, grijanjem i korištenjem vode, a posjetiteljima izdaju isključivo digitalne brošure. Na dodjeli nagrada Zelena prijestolnica Europe ovog rujna svirali su originalno glazbeno djelo pod naslovom ICE - odu ugroženim primorskim gradovima. Bio je to desetominutni komad koji navaluje kolaps ekosustava.
Na raspravi o „zelenom oporavku” zastupnica u Europskom parlamentu Aurore Lalucq (FR/S&D) , supredsjednica Međukluba za zeleni novi plan u Europskom parlamentu, kazala je: „ Zeleni plan iz razdoblja prije krize izazvane COVID-om 19 ne može biti isti kao nakon nje. Danas moramo biti ambiciozniji i potrebni su nam veći proračun EU-a i veća ulaganja. Zeleni plan rješenje je za gospodarsku krizu, ali i prilika za uvođenje novog razvojnog modela koji objedinjuje ekološku i socijalnu pravdu. Moramo pokazati maštovitost, pragmatizam i fleksibilnost kako bismo makroekonomske odluke prilagodili pojedinačnim područjima u okviru velikog socijalnog dijaloga. Zeleni plan najbolje je sredstvo za provedbu ambiciozne politike zapošljavanja i pružanje pristojnog posla i pristojne plaće svakom europskom građaninu. Da bismo uspjeli, moramo pokrenuti sve aktere na nacionalnoj, ali i na europskoj i lokalnoj razini. Zato je dijalog Međukluba za zeleni novi plan u Europskom parlamentu i Europskog odbora regija ključan, kao i dijalog europskih institucija i lokalnih vlasti.”
