REVIZORSKI SUD

Oporezivanje energije može biti važan pokretač za postizanje klimatskih ciljeva EU-a

Četiri države članice u klimatskim i energetskim planovima kvantificirale su učinak planiranih mjera oporezivanja energije

Ilustracija

 Lluis Gene/Afp/Profimedia

Pododbor Europskog parlamenta za porezna pitanja u četvrtak, 10. veljače, sastat će se radi prezentacije nedavno objavljenog izvješća Europskog revizorskog suda pod nazivom "Oporezivanje energije, određivanje cijena ugljika i subvencije za energiju".

Sud je izvješće, odnosno kako ga naziva "pregled", objavio 31. siječnja 2022. godine. U njemu se bavi time kako oporezivanje energije, određivanje cijene ugljika i subvencije za energiju doprinose postizanju klimatskih ciljeva Europske unije. Bavi se isto tako i izazovima s kojima se susreću donositelji odluka, kao što je primjerice smanjivanje subvencija za fosilna goriva i pomirenje klimatskih ciljeva s društvenim potrebama.

Izvješće se prezentirati Viorel Ştefan, član Suda koji je predvodio rad na izvješću. Tim dokumentom, navodi se, Sud želi doprinijeti aktualnoj raspravi o oporezivanju energije i klimatskim promjenama.

U spomenutom izvješću navodi se niz zanimljivih podataka. Neke od njih prenosimo u cijelosti.

- U skupini zemalja EU-27 porezi na energiju čine više od tri četvrtine ukupnih poreza za zaštitu okoliša.

- Subvencije država članica za fosilna goriva ukupno dosežu iznos veći od 55 milijardi eura godišnje. Tijekom posljednjeg desetljeća bile su relativno stabilne unatoč pozivanjima na njihovo postupno ukidanje. Neke države članice izdvajaju više financijskih sredstava za subvencije za fosilna goriva nego za zelene subvencije.

- Oporezivanje energije može biti važan pokretač za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Četiri države članice u svojim su nacionalnim klimatskim i energetskim planovima kvantificirale učinak planiranih mjera oporezivanja energije. Njihove procjene kreću se od 4 % do 32 % ukupnih očekivanih ušteda energije (32 % u Njemačkoj, 14 % u Litvi, 10 % u Finskoj i 4 % u Češkoj).

- Prosječne stope poreza za energente kreću se od 1,7 EUR/MWh do 107,8 EUR/MWh. Tim se razlikama ne odražavaju razlike u učinkovitosti u pogledu smanjenja emisija ugljika. Ugljen se oporezuje manje od prirodnog plina (koji je učinkovitiji u pogledu smanjenja emisija ugljika), a neka se fosilna goriva oporezuju znatno manje od električne energije (koja bi se mogla proizvesti iz niskougljičnih izvora).

- Upotreba eksplicitnih poreza na ugljik kojima se izravno određuje cijena emisija CO2 s vremenom se povećala. Tijekom 2008. sedam država članica naplaćivalo je eksplicitne poreze na ugljik. Taj porez trenutačno se naplaćuje u 14 država članica EU-a; no razlike u njegovu naplaćivanju velike su i kreću se od 0,1 eura po toni CO2 u Poljskoj do više od 100 eura po toni CO2 u Švedskoj. Ti se porezi u pravilu ne naplaćuju za sektore koji su već obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama.

- Cijena CO2 kojom bi se smanjila konkurentna prednost fosilnih goriva varira ovisno o predmetnom sektoru gospodarske djelatnosti i predmetnoj tehnologiji. Prema izračunu Instituta za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI) niskougljična tehnologija za industriju cementa postala bi isplativa čak i po cijeni ugljika između 40 i 80 eura po toni CO2, a za industriju čelika ta bi tehnologija postala isplativa po cijeni ugljika između 50 i 90 eura po toni CO2. Na temelju podataka Međunarodne agencije za energiju Sud je procijenio da bi bila potrebna cijena ugljika veća od 70 eura po toni CO2 kako bi se pružio poticaj za intenzivniju uporabu održivih goriva u zrakoplovstvu i za ulaganja u istraživanje i razvoj niskougljičnih tehnologija u zrakoplovstvu.

- Oporezivanje energije može imati znatan učinak na kućanstva i može dovesti do otpora prema porezima na energiju. Komisija je utvrdila da se iznosi koje kućanstva troše na energiju (uključujući grijanje i promet) znatno razlikuju. Najsiromašnija kućanstva, ona u decilu s najnižim dohotkom na ljestvici raspodjele dohotka, u Luksemburgu, Malti, Finskoj i Švedskoj troše manje od 5 % svojeg dohotka na energiju. U Češkoj i Slovačkoj najsiromašnija kućanstva troše više od 20 % svojeg dohotka na energiju.

- Subvencije za energiju koje se temelje na mjerama oporezivanja i stoga utječu na efektivnu poreznu stopu činile su 39 % ukupnih subvencija za energiju 2019. te su iznosile 68 milijardi eura od ukupno 176 milijardi eura.

- Subvencije za energetsku učinkovitost više su se nego udvostručile od 2008.41 te su se povećale sa 7 milijardi eura 2008. na 15 milijardi eura 2018. Oko 9 % ukupnih subvencija za energiju EU-a 2018. dodijeljeno je za energetsku učinkovitost, a najveći primatelji bila su kućanstva.

- U svojoj procjeni nacionalnih energetskih i klimatskih planova Komisija zaključuje da su subvencije za fosilna goriva i dalje glavna prepreka isplativoj energetskoj i klimatskoj tranziciji te funkcionalnom unutarnjem tržištu. Tri države članice (Danska, Italija i Portugal) obavile su sveobuhvatan pregled stanja u pogledu subvencija za fosilna goriva, njih dvanaest navelo je da će raditi na planovima za njihovo postupno ukidanje, a šest ih je uključilo vremenski okvir za njihovo postupno ukidanje. U izvješću o stanju energetske unije za 2021. Komisija je ponovno istaknula da bi se subvencije za fosilna goriva trebale ukinuti.

- Na razini EU-a, općenito gledajući, subvencije za energiju iz obnovljivih izvora dodjeljuju se u višem iznosu. Međutim, objedinjenim podatcima prikrivene su znatne razlike među državama članicama. Petnaest država članica dodjeljuje više subvencija za fosilna goriva nego subvencija za energiju iz obnovljivih izvora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2022 20:46