Prije više od 20 godina okolišni aktivisti i organizacije civilnog društva, među kojima je i WWF, pokrenuli su inicijativu za zaštitom riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije.
Zbog velikog prirodnog bogatstva i brojnih ugroženih i zaštićenih vrsta koje su prisutne na ovom području, inicijativi su se tijekom godina pridružili brojni dionici iz svih sfera – zaštitari prirode, sektor upravljanja vodama, lokalne i regionalne vlasti, znanstvene institucije, lokalne zajednice i drugi.
Njihov trud urodio je plodom. Ove godine očekuje se službeno proglašenje prvog u svijetu petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, popularno zvanog Europska Amazona.
U WWF Adriji napominju kako se unutar rezervata biosfere nalazi i mreža od 13 zaštićenih područja koji naglašavaju ekološku važnost rijeka, a uključuje i svjetski poznati Park prirode „Kopački rit”, Regionalni park „Mura-Drava” u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje” u Srbiji te Nacionalni park „Dunav-Drava” u Mađarskoj, kao i Natura 2000 područja u Sloveniji i Austriji.
Rijetka staništa
Područje rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.
Ivana Korn Varga, programska koordinatorica u WWF Adriji informira kako je rad na uspostavljanju petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno započeo 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša svih pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere.
Hrvatska i Mađarska su 2012. zaštitile svoj riječni krajolik, a slijedile su ih Srbija (2017.), Slovenija (2018.) i Austrija (2019.). Zajednička nominacija, službeno poslana u travnju 2020., povezala je, kaže, četiri dijela slagalice u jedinstveno zaštićeno područje. Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Europi koje pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, a u kojem živi oko 900 tisuća stanovnika.
- Jako smo ponosni što je rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pokazatelj uspješne regionalne suradnje i zajedničkog rada zemalja s jedinstvenim ciljem zaštite prirode. Ono što mi iz WWF-a želimo posebno istaknuti je kako je očuvanje ovog područja zajednička odgovornost svih nas, bez obzira na administrativne granice jer ih priroda ne poznaje. Očekujemo od svih uključenih strana da će nakon proglašenja od strane UNESCO-a aktivno raditi da rezervat biosfere doista zaživi u svim svojim segmentima, da se njime upravlja na održiv način koji stvara nove prilike, kako za prirodu, tako i za ljude koji na ovom području žive – istaknula je Ivana Korn Varga.
Prepoznao i Bruxelles
Nadalje, u WWF Adriji ističu kako je vrijednost zaštite ovog područja prepoznala i Europska unija koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 15 milijuna eura, a koji pridonose zaštiti prirode i razvoju ovog područja.
Izdvajajuju kako je primjerice u sklopu projekta coop MDD uspostavljena suradnja zaštićenih područja svih pet zemalja s ciljem prekograničnog upravljanja, dok je u njegovom nastavku, lifelineMDD projektu stavljen naglasak na konkretne mjere i alate za obnovu rijeka i razvoj znanstvenih istraživanja.
- Naravno, tu su i drugi projekti u sklopu kojih se provode konkretne mjere revitalizacije rijeka, poput projekta DRAVA LIFE, a s ciljem obnove ekosustava i stvaranja novih staništa, ali i edukativnih i rekreativnih sadržaja duž rijeke Drave – kaže Ivana Korn Varga.
Dodaje i kako se fokus stavlja i na održivi gospodarski razvoj kroz projekte, a jedan od njih je i Amazon of Europe Bike Trail koji razvojem modela održivog cikloturizma pridonosi ekonomskom razvoju lokalnih zajednica.
- Unatoč brojnim pozitivnim iskoracima, nažalost, i dalje su prisutne mnoge prijetnje čije se posljedice neće odraziti samo na prirodu, već na cijeli živi svijet. Ustaljen način upravljanja rijekama, skraćivanje vodotoka, vađenje šljunka i pijeska iz korita i projekti za gradnju novih hidroelektrana samo su dio prisutnih problema – napominju u WWF Adriji.
Mjesta za rijeku
Tako se, primjerice, kanaliziranjem rijeka i „oblačenjem“ njihovih obala u beton zapravo povećava rizik od poplava. Nekontrolirano iskapanje pijeska i šljunka ne uništava samo staništa brojnih vrsta, već i ugrožava podzemne vodonosnike iz kojih se crpi pitka voda, ističu u ovoj organizaciji koja se bavi zaštitom prirode.
- No, rješenja postoje i praktički su nam ispred nosa. Riječ je o prirodi i rješenjima koje nam oduvijek nudi. Ako ostavimo rijeci dovoljno mjesta za plavljenje, opasnost od poplava naselja će se smanjiti. Ako prestanemo s nekontroliranom eksploatacijom šljunka i pijeska, naši podzemni spremnici vode će biti puniji, a tlo plodnije. Itekako je moguće naći balans gospodarskog razvoja i zaštite prirode, te je to ono na što stalno ukazujemo – suživot ljudi i prirode je ogroman dio rješenja galopirajuće klimatske krize čije posljedice svakodnevno proživljavamo. Duž područja rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav niz je odličnih, lokalnih pokretača promjena koji doista žive u skladu s prirodom i doprinose održivom gospodarskom razvoju ovog područja – ističe Ivana Korn Varga.
Niz koristi
Naglašava i kako obnovom prirode doprinosimo i poboljšanju našeg zdravlja, kako fizičkog tako i mentalnog.
- Rijeke nam omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja. To najbolje razumiju ljudi koji žive uz rijeke i od rijeka. Vjerujemo da su upravo oni pravi čuvari rijeka, pokretači promjena i u konačnici, oni bez kojih ništa od ovoga ne bi bilo moguće – zaključuje Ivana Korn Varga.
Svake godine, 14. srpnja, obilježava se i Dan Europske Amazone, kao podsjetnik na važnost očuvanja ovog jedinstvenog područja koje su oblikovale rijeke Mura, Drava, Dunav.
Značaj Europske Amazone je i u doprinosu borbi protiv klimatskih promjena, kojoj je posvećena i Europska unija. Zastupnici Europskog parlamenta u lipnju su podržali zakon o klimi i time potvrdili dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050. Tim propisom politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu.
Također, novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.
Glavne funkcije rezervata biosfere
Evo još nekoliko podataka o rezervatima biosfere. Njihove tri glavne funkcije su održavanje ekosustava; razvoj regionalnih socio-ekonomskih i ekoloških održivih uvjeta, te poticanje obrazovanja, istraživanja i praćenje stanja u okolišu.
Rezervati biosfere su međunarodno prepoznati od UN-ovih institucija, imenovani od nacionalnih vlada i ostaju pod nadležnosti država u kojima se nalaze. Proglašenje rezervata biosfere počelo je kao program UNESCO-a „Čovjek i biosfera“ 1970. godine. Trenutačno ima 714 rezervata biosfere u više od 129 zemalja. Od toga je 21 prekogranični. Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav bit će prvi na svijetu kojim zajednički upravlja pet zemalja.
Zonacija rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
Kako su pojasnili u WWF-u, koncept rezervata biosfere definira oko 300.000 hektara područja jezgre i utjecajnog područja te dodatnih 700.000 hektara prijelaznog područja. Područje jezgre je zakonom zaštićeno i sastoji se od postojeće mreže zaštićenih područja kao ekološke osnove rezervata. Ponajprije pokriva područja rijeka i poplavnih područja koja su većinom smještena unutar poplavno-zaštitnih nasipa.
Ciljevi i mjere u zoni jezgre većinom su, kako su naveli, usredotočeni na očuvanje prirodnih staništa, vrsta i procesa te na obnavljanje uništenih dijelova.
Utjecajna zona se prostire duž rijeka, udaljena od korita. Okarakterizirana je mozaikom kultivirane zemlje i ruralnog prostora koji također sadrži manje odvojene dijelove mrtvica, ribnjaka i malih močvara. Tu je prisutna ekstenzivna poljoprivreda kao što je ispaša stoke, skupljanje sijena, organska proizvodnja, prodaja lokalnih proizvoda i ekoturizam. Vanjska prijelazna zona omogućava regionalnu ekonomsku i znanstvenu podršku prijelaznoj zoni. Glavnina gradova i sveučilišta smještena je u ovom području.
