Građani imaju pravo znati sve o hrani koju kupuju i jedu, smatra hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. To njihovo pravo trebalo bi se ostvariti putem EU strategije "Od polja do stola", a koja predviđa izmjene načina označavanja hrane kojima se, kako stoji u priopćenju za medije, planiraju postići javnozdravstveni i ekološki ciljevi spomenute strategije.
Strategija je bila i tema rasprave odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, kao jednog od odbora Parlamenta koji o njoj daju mišljenje.
"Strategija predviđa izmjene u sustavu označavanja podrijetla hrane, u kojem postoje rupe za koje smatram da dopuštaju dvojbene marketinške prakse. Na tržištu nalazimo proizvode čija pakiranja "vrište" domaće, hrvatskoPak, slavonsko itd., a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način da potrošač to shvati je da pročita deklaraciju na kojoj je propisana veličina slova 3 milimetra. Mislim da je to diskriminacija na štetu građana - smatra Borzan, koja je inače i parlamentarna izvjestiteljica eurosocijalista za spomenutu strategiju.
Borzan nadalje smatra kako su proizvođači slobodni koristiti uvozne sirovine radi cijene ili dostupnosti, ali da to nije izlika da se potrošača pogrešno navodi da je proizvod domaći, kao što je često slučaj s maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranom ribom.
Navođenje zemlje podrijetla trenutno je obavezno za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja. No, Strategija se bavi i idejom proširenja te obveze na prehrambene proizvode na kojima je trenutno dovoljno da nose oznaku „proizvedeno u EU“.
"Za mlijeko i mliječne proizvode te meso u mesnim prerađevinama također bi se trebala navoditi točna zemlja podrijetla. Isto se odnosi i na med, koji se trenutno može označavati kao "mješavina EU i ne-EU" sirovine, bez označavanja omjera i zemlje podrijetla - smatra Borzan.
Isto tako, EU će 2022. godine predložiti i obvezne oznake nutritivne vrijednosti hrane na pakiranju, kao mjeru borbe protiv epidemije debljine i pretilosti. Na zajedničkom tržištu EU se trenutno koristi nekoliko sustava za označavanje (primjerice, „Živjeti zdravo“ u Hrvatskoj), no oni su dobrovoljni i nisu regulirani na razini EU.
"Već neko vrijeme se borim za uvođenje jedinstvene i obvezne oznake na prednjoj strani pakiranja, jer nas nezdrava prehrana i pretilost sve više koštaju kao društvo. Cilj je da oznaka bude jasna i razumljiva, da potrošaču jednostavno "prevede" deklaraciju o sastojcima te pomogne razaznati koji proizvodi na polici u trgovini imaju bolju nutritivnu vrijednost - tvrdi Borzan.
