Europski parlament je s 527 glasova za, 134 protiv i 35 suzdržanih usvojio svoje stajalište o UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama COP26 koja se održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog.
U rezoluciji, zastupnici upozoravaju da nacionalne obveze preuzete sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama, priopćeno je iz EP-a.
Europarlamentarci ističu i kako trebaju raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom, te da Europska unija mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.
Ujedno, zastupnici traže da Europska unija sadašnji desetogodišnji plan zamijeni petogodišnjim vremenskim okvirom za sve države kako bi se ubrzao tempo klimatskog djelovanja. Također smatraju da bi sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva u EU-u trebalo postupno ukinuti do 2025. godine te pozivaju sve ostale zemlje da poduzmu slične mjere.
Eurozastupnici podsjećaju da je bioraznolikost od ključne važnosti za borbu protiv globalnog zatopljenja te prilagodbu klimatskim promjenama. Također, ističu da su rješenja temeljena na prirodi, koja uključuju zaštitu, obnovu i održivo upravljanje osjetljivim ekosustavima, najkorisnija za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Parlament ističe i kako bi sve države članice skupine G20 trebale pokazati globalno vodstvo i obvezati se na postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.
Nadalje, zastupnici pozivaju Komisiju da osnuje međunarodni klimatski klub s drugim velikim emiterima stakleničkih plinova (GHG) s ciljem postavljanja zajedničkih standarda i podizanja ambicija u cijelom svijetu, uključujući i kroz zajednički mehanizam granične prilagodbe emisija ugljika.
Parlamentarci pozdravljaju povratak SAD-a u Pariški sporazum i predanost američkog predsjednika Bidena da prepolovi emisije stakleničkih plinova u SAD-u do 2030. godine u usporedbi s 2005. godinom. Zastupnici očekuju da će taj zacrtani cilj biti praćen konkretnim političkim mjerama i financijskim sredstvima.
Isto tako prihvaćaju spremnost Kine da bude konstruktivan partner u globalnim klimatskim pregovorima, ali su zabrinuti zbog njezine ovisnosti o ugljenu. Ponavljaju stajalište da bi Kina trebala povećati svoje ambicije i da bi njeni klimatski ciljevi trebali obuhvatiti sve emisije stakleničkih plinova, a ne samo emisije ugljičnog dioksida.
U priopćenju EP-a navedeno je i kako zastupnici kažu da razvijene zemlje moraju ispuniti svoje obećanje da će godišnje mobilizirati najmanje 100 milijardi dolara za financiranje zemalja u razvoju u području klime. Očekuju da će se taj iznos povećati od 2025. godine, kada bi i gospodarstva u usponu trebala početi davati svoj doprinos. Smatraju da treba dogovoriti plan koji opisuje pošten udio svake zemlje u ovom planu financiranja. Također žele osigurati da sve zemlje u razvoju mogu sudjelovati na COP26 unatoč ograničenjima pandemije COVID-19.
Iz Parlamenta javljaju i kako će njihovo izaslanstvo predvođeno Pascalom Canfinom (Renew, FR) boraviti u Glasgowu od 8. do 13. studenog.
Podsjetimo kako se Europski parlament zalagao za ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu.
U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
