Fosilna goriva rastu u post-pandemijskom oporavku dok znanstvenici upozoravaju da će željeni limit emisije od 1,5 Celzijevih stupnjeva biti dosegnut za 11 godina.
Globalne emisije ugljika vraćaju se na rekordnu razinu kakva je zabilježena prije pandemije korona virusa, kako je pokazala nova analiza. Znanstvenici kažu da je ovo otkriće "test stvarnosti" za svjetske nacije okupljene na klimatskom samitu COP26, prenosi The Guardian.
Emisije koje su potaknule klimatsku krizu dosegnule su najvišu razinu 2019. godine, prije nego što su globalne restriktivne mjere zatvaranja zbog koronavirusa dovele do smanjenja od 5,4 posto.
Međutim, izgaranje fosilnih goriva nakon toga je poraslo brže nego što se očekivalo 2021. godine, zaključio je međunarodni istraživački tim, što je potpuno suprotno od potrebnih brzih rezova za rješavanje problema globalnog zagrijavanja.
Podaci pokazuju da svjetski čelnici nisu uspjeli učiniti stvari 'zelenijima', a samo mali dio pandemijske potrošnje odlazi na održive sektore.
Ipak, znanstvenici kažu da nade zadržavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih ostaju žive ako COP26 dovede do brze globalne akcije.
Iduće godine moguć novi rekord emisija
Izvješće Global Carbon Projecta pokazuje da su emisije iz nastale izgaranjem ugljena i plina ove godine skočile više nego što su 2020. pale. Potrošnja nafte također raste u 2021. godini, ali sporije jer prometne aktivnosti još uvijek ostaju ispod normale.
Za razliku od većine zemalja, emisije Kine, najvećeg svjetskog zagađivača, lagano su porasle tijekom pandemijske 2020. godine i očekuje se daljni porast za još četiri posto u 2021.
Indija, pak, bilježi vrlo niske emisije po osobi, ali će se emisije ugljičnog dioksida svejedno u 2021. povećati za 12,6 posto, što je gotovo dvostruko više od pada u 2020.
SAD i Europska unija također će zabilježiti nagli porast od 7,6 posto u 2021., ali će ostati u dugoročnom trendu laganog smanjenja emisija.
Obnovljivi izvori energije bili su jedini izvor energije koji je nastavio rast tijekom pandemije.
Znanstvenici smatraju da bi 2022. mogla postaviti novi rekord globalnih emisija, ovisno o tome hoće li doći do očekivanog povećanja potrošnje nafte kako se trend putovanja nastavlja oporavljati, a tu je preokret u vezi porasta sagorijevanja ugljena u 2021. godini.
"Ono što je iznenađujuće je da se (povratak emisija) dogodio tako brzo, unatoč činjenici da se veći dio globalne ekonomije još nije oporavio", rekla je Corinne Le Quere s britanskog Sveučilišta East Anglia i jedna od članica istraživačkog tima.
Europski parlament je podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, s 442 glasa za, 203 protiv i 51 suzdržanim. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva
