Gotovo 90 posto globalnih godišnjih subvencija poljoprivrednicima, koje se procjenjuju na 540 milijardi dolara, "predstavljaju prijetnju Planetu", stoji u zapanjujućem izvješću UN -a.
Takve subvencije štete zdravlju ljudi, potiče klimatsku krizu, uništavaju prirodu i potiču nejednakost isključujući male poljoprivrednike, od kojih su mnoge žene, poručuju iz UN -a.
Najveći stvaratelji emisija stakleničkih plinova, poput pogona za proizvodnje govedine i mlijeka, dobili su i najveće subvencije, navodi se u izvješću, u kojem se dodaje i kako velike korporacije najlakše i ostvaruju pristup subvencijama.
Bez reformi, razina subvencija do 2030. dosegnuti će 1,8 trilijuna dolara, što će dodatno naštetiti dobrobiti ljudi i pogoršati klimatsku krizu, priopćili su.
Subvencije velikim industrijama mesa i mlijeka u bogatim zemljama moraju se smanjiti, dok se u zemljama s nižim prihodima moraju smanjiti subvencije za onečišćenje kemijskih gnojiva i pesticida, navodi se u analizi.
U izvješću, objavljenom prije samita UN -a o prehrambenim sustavima 23. rujna, stoji i da bi preinačenje subvencija u korisne aktivnosti moglo pomoći u okončanju siromaštva, iskorijeniti glad, poboljšati prehranu, smanjiti globalno zagrijavanje i obnoviti prirodu. Dobra uporaba javnog novca mogla bi uključivati potporu proizvodnji zdrave hrane, poput povrća i voća i razne potpore malim poljoprivrednicima.
Brojne su analize posljednjih godina već zaključile kako je globalni prehrambeni sustav slomljen. Više od 800 milijuna ljudi 2020. pati od kronične gladi, 3 milijarde njih si ne mogu priuštiti zdravu prehranu, 2 milijarde ljudi pretile ili imaju prekomjernu težinu, dok trećina hrane biva protraćeno. Ukupna šteta procijenjena je na 12 trilijuna dolara godišnje, što je više od vrijednosti proizvedene hrane.
Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU vrijedne su oko trećine ukupnog proračuna EU 2021. – 2027. i iznose 387 milijardi eura (474 milijardi dolara) za plaćanja poljoprivrednicima i potporu ruralnom razvoju, a Europski parlament je, za sada bez uspjeha, tražio godišnju granicu za isplatu izravnih plaćanja od 100.000 eura po korisniku.
