Koja je zadaća institucija, počevši od Europskog parlamenta do vlasti u državama članicama, konkretno Hrvatskoj, a što može učiniti svaki građanin na putu prema klimatski neutralnoj Europi?

Na ta pitanja, koja smo uputili hrvatskim parlamentarcima uoči Dana Europe, Sunčana Glavak iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, ističe kako je jedan od glavnih ciljeva EU postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, a to konkretno znači da se želi dostići razinu u kojoj je za funkcioniranje gospodarstva potrebna nulta stopa emisije stakleničkih plinova. Ovo je, kaže, ključna stavka europskog Zelenog plana te su se sve stranke Pariškog sporazuma obvezale dostaviti svoje dugoročne strategije za razvoj u smjeru niskih razina emisija stakleničkih plinova.

- Europski parlament, kao zakonodavno tijelo, snažno je uključen u definiranje političkih i regulatornih smjernica koje su preduvjet uspješne implementacije zelenih politika diljem Europske unije. Svjesni smo ambicioznih ciljeva koje želimo ostvariti kako ne bismo budućim generacijama u nasljeđe ostavili Zemlju u lošijem stanju no što je to sada. Isto tako, svjesni smo da promjene ne dolaze preko noći i da se radi o složenim procesima koji će trajati godina. Zbog toga naglašavamo i ulogu nacionalnih vlada koje moraju biti brze u osmišljavanju strategija i akcijskih planova kroz koje planiraju potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju, a koji su preduvjet povlačenja europskih sredstava – naglašava zastupnica Glavak.

Dodaje kako je Vlada RH dovršila pripremu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji je temeljni dokument za oporavak od aktualne krize temeljen na načelima zelenog i digitalnog. Uz to, predstoji posao programiranja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sastavilo je, navodi, Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu koji je usvojen 22. travnja 2021. od Vlade RH i koji će u narednom razdoblju biti podnesen Europskoj komisiji.

- Neka od prioritetnih područja u zelenoj i digitalnoj tranziciji su energetska učinkovitost naših građevina, dosljedno i odgovorno upravljanje otpadom te novi oblici transporta i mobilnosti.

Europska komisija je kroz novu inicijativu Novi europski Bauhaus odlučna učiniti građevine energetski učinkovitima i klimatski neutralnima. Ona je dio strategije Renovacijskog vala, čiji je krajnji cilj europskim sredstvima ubrzati energetsku obnovu zgrada, smanjiti emisije stakleničkih plinova te smanjiti račune za grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih prostora. Imamo i veliku priliku napraviti iskorak u području gospodarenja otpadom te njegovog ispravnog odvajanja i vraćanja sirovine u kružni ciklus- kazuje zastupnica Glavak.

Ističe i kako ono što svatko od nas može napraviti jest informirati se o utjecaju i štetnosti stakleničkih plinova te razmotriti alternativne oblike prijevoza, bilo da se radi o hibridnom/električnom vozilu ili biciklu. Upravo odlukom o prelasku na alternativne oblike prijevoza, naglašava, dajemo svoj izravan doprinos u ostvarenju vizije klimatski neutralne Europe.

- Osim na najvišoj razini, koja mora stvoriti odgovarajuće preduvjete, uspjeh ovih napora uvelike ovisi o osobnoj spremnosti svakog od nas. Tisuće primjera dobrog i odgovornog ponašanja pojedinaca kada je riječ o ovim pitanjima ima nemjerljiv pozitivan učinak i na svijest javnosti, a u konačnici i na naše rezultate kao jedne od 27 država članica – istaknula je zastupnica Sunčana Glavak.