Prvi je nazvan "Vizija fjordova", drugi "Budućnost fjordova", oba su brodovi na kojima putnici uživaju u plovidbi norveškim fjordovima nestvarne ljepote. Njihovom izgradnjom postavljeni su novi standardi u prometu, uključivom dizajnu i održivom turizmu.
"Vizija fjordova" kao hibridno rješenje predstavlja početak ere brodova na zelenu energiju, a "Budućnost fjordova" vozi na električni pogon s nultom emisijom stakleničkih plinova i gotovo nečujno. Prvi katamaran zaplovio je 2016., a drugi 2018. godine.
Osim što voze na električni pogon, čuvajući tako okoliš, gotovo su nečujni i putnici mogu uživati u zvukovima prirode. Uz to, prilagođeni su osobama s invaliditetom i dizajnirani da omogućuju jednostavno kretanje po brodu.
Ali to nije sve, ovi brodovi dizajnirani su za plovidbu u zaštićenim područjima tako da smanjuju i valove te njihov utjecaj na izložene obale uskih fjordova. "U praksi vidimo kako je stvaranje dobrih rješenja za one s poteškoćama u kretanju izvrsno za sve putnike bez obzira na njihove sposobnosti", izjavio je Tor Øyvin Aa, direktor brodogradilišta Brødrene Aa koje je 2016. izgradilo brod "Vizija fjordova". Dizajner je Torstein Aa, a naručitelj norveški brodar The Fjords (Fjord1 and Flåm AS).
Kako je sve krenulo? U svjetski poznatom turističkom odredištu Flåm na zapadnoj obali Norveške, gdje su trajekti kao i u cijeloj zemlji fjordova nezaobilazni u prijevozu, a uz to sve više koriste zelenu energiju, zapitali su se kako podržati održiviji turizam i uključiviji dizajn plovila.Tri partnera iz regionalne županije Sogn og Fjordane ušla su u zajedničko ulaganje, povezali se u Flåm AS kako bi izgradili novi brod koristeći se mjerilima uključivog dizajna. Brodogradilište Brødrene Aa već je imalo reputaciju nagrađivane kompanije upravo za inkluzivno dizajnirane putničke brodove.
U testiranju rješenja za slabije pokretne osobe pomoglo je Norveško udruženje osoba s invaliditetom, kao i neka druga udruženja poput onog za slijepe i slabovidne osobe. Kroz tu suradnju dizajner je došao do inovativnog rješenja koje svim putnicima, bez obzira na njihove sposobnosti kretanja, pruža jednako iskustvo.
Izbjegnuta je potreba za dizalom ili stepenicama, a pristup je omogućen svima u kolicima ili slabije pokretnima. Sva vrata imaju rampe i rukohvate. Ukratko, vođeno je računa o svim regulatornim zahtjevima, svuda gdje treba su rampe, taktilni znakovi, rasvjeta, pronalaženje puta. Primjerice, sjedala pored prolaza imaju različite boje i materijale kako bi se bolje primijetili putovi.
Važno je naglasiti i kako je svakom putniku omogućen nesmetan pogled, nitko nikoga ne zaklanja. Osim panoramskih prozora u unutrašnjosti broda, svaki putnik može se lako kretati po palubi.
Oba putnička katamarana nagrađeni su brojnim nagradama, pogotovo prvi izgrađeni brod koji je donio novu viziju plovidbe dok je izgradnjom i plovidbom drugoga potvrđena njezina budućnost u fjordovima.
Kako je ploviti katamaranom "Budućnost fjordova" može se vidjeti i na videu koji je na Facebooku objavilo norveško veleposlanstvo u Hrvatskoj.
Izgradnju broda "Budućnost fjordova" financirao je The Fjords, a dio sredstava osigurala je i Enova, u vlasništvu norveškog Ministarstva nafte i energije. Brod je dugačak 40 metara, širok je 15, a može primiti 400 putnika.
U Europskoj uniji trenutno živi 87 milijuna osoba s invaliditetom. U lipnju 2020. Europski parlament, koji se zalaže za uključivo društvo u kojem su prava osoba s invaliditetom zaštićena i u kojem nema diskriminacije, odredio je svoje prioritete za novu strategiju EU-a za osobe s invaliditetom nakon 2020., nadovezujući se na Europsku strategiju za osobe s invaliditetom 2010.-2020.
U ožujku 2021. Komisija usvaja Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.-2030. koja sadržava glavne preporuke Parlamenta. To su uključivanje prava svih osoba s invaliditetom u sve politike i sva područja, kao i mjere za oporavak i ublažavanje kako bi se izbjegle neproporcionalne posljedice zdravstvenih kriza poput COVID-19 za osobe s invaliditetom.
Također i ravnopravan pristup osoba s invaliditetom zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju, javnom prijevozu i stanovanju.
Što se tiče prometa, Europski parlament usvojio je 27. travnja 2021. rezoluciju o tehničkim i operativnim mjerama za učinkovitiji i čišći pomorski promet. U tom je tekstu navedeno da iz međunarodnog pomorskog prometa ispušta oko 940 milijuna tona CO2 godišnje, što znači da je taj promet odgovoran za otprilike 2,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Pomorski promet također djeluje na okoliš utječući na klimatske promjene i različite izvore onečišćenja, posebno otplinjavanjem, puštanjem motora da rade u lukama, ispuštanjem balastnih voda, ugljikovodicima, teškim metalima i kemikalijama, kontejnerima izgubljenim na moru, što pak utječe na bioraznolikost i ekosustave.
Tom rezolucijom Europski parlament navodi kako prima na znanje da digitalizacija i automatizacija pomorskog sektora, luka i brodova može znatno doprinijeti smanjenju emisija sektora te da može imati ključnu ulogu u dekarbonizaciji sektora u skladu s ambicijama zelenog plana, posebno povećanom razmjenom ažuriranih i provjerenih podataka koji se mogu koristiti za obavljanje tehničkih operacija i održavanje, primjerice za predviđanje najučinkovitije putanje broda na određenoj ruti u pogledu potrošnje goriva te za optimizaciju pristajanja u lukama, što doprinosi smanjenju vremena čekanja za plovila u lukama, a time i emisija.
Zastupnici su također istaknuli da je potrebno koristiti digitalizaciju kao sredstvo za poboljšanje suradnje između dionika u sektoru, čime se poboljšava energetska učinkovitost brodova kako bi im se omogućilo da ispune standarde za kontrolu emisija, a ujedno olakšalo upravljanje rizicima za okoliš. Parlament je tada pozvao na djelovanje i ulaganje u području digitalizacije, istraživanja i inovacija, posebno u pogledu razvoja i usklađenog prekograničnog uvođenja sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava (VTMIS).
